Svaka treća od 89.726 firmi u Srbiji u godinu krize ušla je sa gubitkom iz prethodne, a čak 45 odsto ukupnog minusa knjiži se na 216 velikih preduzeća.
Izvor: Politika
U njima radi 214.124 ljudi ili gotovo petina ukupno zaposlenih u privredi. Velikih gubitaša, međutim, manje je nego pre osam godina, u njima radi i manje radnika, ali su im gubici (zbirno) veći, pokazuje analiza Republičkog zavoda za razvoj o najvećim srpskim gubitašima.
"Broj velikih preduzeća gubitaša je prepolovljen, sa 427 u 2002. godini na 216 u 2008. godini. Broj zaposlenih u firmama gubitašima je smanjen za 35 odsto (114.582 radnika), ali su oni prošle godine iskazali tekući gubitak od 1,8 milijardi evra, milijardu veći nego u 2002. godini."
"Usporena dinamika rešavanja kumuliranih problema, nedovoljno ulaganje u modernizaciju opreme i unapređenje tehnologije proizvodnog procesa, skroman napredak u restrukturisanju velikih sistema od strateškog interesa i javnih preduzeća, neadekvatno postprivatizaciono restrukturisanje imalo je za posledicu rast tekućeg gubitka velikih preduzeća u odnosu na početne godine tranzicije (sa 822 miliona evra u 2002. na 1,8 milijardi u 2008. godini)".
"Gubici su se iz godine i godinu nagomilavali, pa je kumulirani gubitak velikih firmi gubitaša uvećan dva puta – sa 4,1 milijardu evra u 2002. na 8,4 milijarde u 2008, čime je povećano i njihovo učešće u kumuliranom gubitku privrede sa 32,1 na 50,4 odsto" objašnjava dr Edvard Jakopin, direktor Republičkog zavoda za razvoj.
Uz to, visoka zaduženost i kumulirani gubici koji su opterećivali poslovanje velikih preduzeća kroz čitav tranzicioni period, uticali su na smanjenje kapitala velikih preduzeća znatno iznad prosečnog u privredi.
Opredeljujući uticaj na gubitak privrede od 2002. imalo je nerentabilno poslovanje velikih preduzeća u sektoru prerađivačke industrije, proizvodnje električne energije, gasa i vode i saobraćaj, skladištenja i veza, u kojima posluju nekadašnji privredni giganti – nosioci razvoja (Industrija obuće „Beograd”, IMT, IMR, „Šamot”, „Boreli”, „Petrohemija”, RTB „Bor”...), kao i velika javna preduzeća od strateškog državnog interesa (EPS, Železnice Srbije, JAT...).
Veliku kočnicu industrijskog i ukupnog privrednog razvoja čini 110 velikih industrijskih preduzeća gubitaša. Ta preduzeća su suočena sa nerentabilnom proizvodnjom, zastarelom opremom, nekonkurentnim proizvodnim programom i viškom zaposlenih, pod teretom su gubitaka, a većina je još u procesu restrukturisanja, sa neizvesnim rešenjima.
Osim 36 velikih preduzeća obuhvaćenih procesom restrukturisanja, poseban problem predstavlja 46 privatizovanih velikih preduzeća, koja nisu uspela da izađu iz zone nerentabilnosti, imaju pola milijarde evra kumuliranog gubitka i milijardu evra obaveza i predstavljaju socijalnu pretnju za državu, jer zapošljavaju 23.737 ljudi.
Inače, 110 velikih industrijskih gubitaša zajedno generišu deset odsto prihoda industrije i 43 odsto kumuliranog gubitka i zapošljavaju 73.348 radnika (19 odsto zaposlenih u industriji). Te firme su u 2008. godini iskazale gubitak od 641,6 miliona evra, ili 279,8 miliona evra više nego 242 velika gubitaša 2002. godine.
Njihov kumulirani gubitak povećan je sa 1,4 milijarde evra u 2002. na 2,4 milijarde evra u prošloj godini i 3,5 puta je veći od vrednosti njihovog kapitala. Obaveze ovih preduzeća prevazilaze vrednost kapitala 4,6 puta. Čak 42 od ovih 110 preduzeća posluje bez sopstvenog kapitala, a veće obaveze od prihoda ima čak 78 firmi.
Težinu problema ilustruje nekoliko poređenja datih u ovoj analizi: kumulirani gubitak i obaveze 110 velikih industrijskih gubitaša iznose koliko 17 odsto bruto domaćeg proizvoda, odnosno 64 odsto javnog duga. Njihov tekući gubitak jednak je ukupnim budžetskim subvencijama, odnosno budžetskom deficitu, a kumulirani gubitak je četiri puta veći od deficita srpskog budžeta. Za toliko su od budžetskog manjka veće i obaveze, odnosno dugovanja ovih preduzeća.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Paket zakona koji je pripremila Narodna banka Srbije donosi nove mehanizme nadzora, jača zaštitu korisnika finansijskih usluga i usklađuje domaće propise sa regulativom Evropske unije.
Humanoidni roboti proizvedeni u Kini sve više dominiraju svetskim tržištem i privlače pažnju javnosti svojim naprednim funkcijama, uključujući izvođenje akrobatskih pokreta, upravljanje saobraćajem i pripremu napitaka.
Španska kompanija za brzu dostavu Glovo zvanično je potvrdila da će u potpunosti obustaviti svoje poslovanje na tržištu Bosne i Hercegovine. Krajnji rok za gašenje operacija je 10. avgust 2026. godine.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila da smo danas uspešno zatvorili sva otvorena pitanja sa mađarskim MOL-om i postigli kompromis kada je u pitanju ugovor akcionara (Shareholder Agreement) između Republike Srbije i MOL-a.
Nemačka vlada usvojila je danas novu strategiju za razvoj vazduhoplovnog sektora, sa ciljem jačanja konkurentnosti zemlje, podsticanja tehnoloških inovacija i unapređenja održivosti avio-saobraćaja.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da i njega brine trenutna situacija u kojoj se nalazi Naftna industrija Srbije (NIS), dodajući da će morati da dođe do rešenja te situacije, jer, kako kaže, smatra da američkom strpljenju dolazi kraj.
Prosečna radna nedelja zaposlenih sa punim i nepunim radnim vremenom u Evropskoj uniji tokom 2025. godine iznosila je 35,9 sati, pokazuju podaci Evrostata.
Šarm francuske kinematografije i ovog leta vraća se pred domaću publiku kroz osmo izdanje Festival francuskog filma, koje će biti održano od 23. do 28. juna i od 2. do 5. jula u Beogradu, Novom Sadu, Zrenjaninu, Nišu, Gornjem Milanovcu i Užicu.
Šesnaest godina nakon što je film "Društvena mreža" (The Social Network) prikazao uspon Fejsbuka, publika je dobila prvi uvid u dugo očekivani nastavak.
Festival francuskog filma biće održan od 23. do 28. juna u Beogradu, a potom od 2. do 5. jula u još pet gradova Srbije, najavljeno je danas na konferenciji za medije u Francuskoj ambasadi.
Poslednja epizoda serije "Porodca Soprano", poznata po iznenadnom prekidu slike, podelila je publiku - neki su ga smatrali genijalnim, drugi frustrirajuće neodređenim završetkom.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, organizujemo League of Legends 2v2 turnir. Ako želiš da sa svojim duo partnerom odmeriš snage protiv drugih ekipa uživo, ovo je prava prilika da se prijavite.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, u subotu 13. juna organizujemo Clash Royale 1v1 turnir. Ako aktivno igraš i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, pozivamo te da se prijaviš.
Serbian President Aleksandar Vučić says that relations between Serbia and the United States have undergone a dramatic transformation under President Donald Trump.
Brutal riots, which resulted in the burning of houses and public transport in Belfast, are one of the latest public reactions in Britain to crimes committed by foreigners.
Company NIS has submitted a request for a new special license from the U.S. Office of Foreign Assets Control (OFAC), part of U.S. Department of Treasury, in order to continue its operational activities smoothly after June 16, when its previous license expires.
Chief Public Prosecutor of Higher Public Prosecutor’s Office in Belgrade, Nenad Stefanović, has today requested that Vladimir and Miljana Kecmanović, parents of the minor perpetrator of the “Ribnikar” school shooting, be sentenced to the maximum prison terms.
Iran’s Ministry of Foreign Affairs strongly condemned the latest U.S. military strikes on Iran, calling them a clear violation of the country’s national sovereignty.
Vraćanje kilometraže u Srbiji dobija novi oblik. Dok su dizel automobili godinama bili prvi na udaru, najnoviji podaci potvrđuju da prevaranti sve češće ciljaju i hibride i električne modele.
Dodge vraća Charger na evropsko tržište, a nova generacija biće dostupna i kao strujaš i kao benzinac. Evropski kupci već mogu da naruče automobil, dok prve isporuke počinju u septembru.
Automobilska okupljanja trebalo bi da budu prilika za druženje i razmenu zajedničke strasti prema automobilima. Međutim, ponekad završe u sukobu sa zakonom, što je bio slučaj i ovde.
Meksiko je dugo jedan od najvećih centara za proizvodnju automobila, u kom fabrike imaju gotovo svi veliki proizvođači. Sada bi mogli da dobiju i prvi ozbiljan domaći brend, pod nazivom Olinia.
Komentari 2
Pogledaj komentare