Sada kada elektornski plaćate račun morate da platite i proviziju.
Koliko se ona razlikuje od one na uplatnici? Imaju li građani ikakvu uštedu i kako je do naplate došlo?
O ovome je TV Prva razgovarala sa Dušanom Uzelcem, urednikom portala Kamatica.
"Ako vi ne morate po ovakvom vremenu da izađete napolje i obavite neki posao - to je na svakom od nas pitanje da li se isplati. Meni se isplati, samo je pitanje ta granica - da li se isplati za 10 dinara, 20, 50, 100 dinara", kaže Uzelac.
Kako kaže, tako banke, ali i sve druge industrije, formiraju svoje cene - na osnovu te granice.
"To je ono što malo ko zna - kad god neki proizvod izađe na tržište, oni naprave panel diskusiju i pitaju neku eksperimentalnu grupu 'da li biste za ovo platili 5 dinara, 10, 20, 100' i tako se u stvari i deiniše cena danas. Svaka provizija koja nije preskupa da inicira zatvaranje računa, banci je sasvim prihvatljiva", navodi Uzelac.
Bankarske naknade se kreću između 3.000 i 10.000 dinara godišnje, kaže on.
"Tu spada sve - troškovi održavanja tekućeg računa, provizije, ako je potrebna usput neka potvrda iz banke, dakle sve ono što banka može da vam naplati vas košta između 3.000 i 10.000 dinara godišnje", objašnjava Uzelac.
Sa druge strane, kada je reč o elektronskom bankarstvu, Uzelac kaže da je ono i dalje povoljnije od onog na šalteru.
"Uvek će i biti. Iz prostog razloga - kad poskupi elektronsko bankarstvo, poskupeće i ovo na šalteru", ističe on.
Opširnije u video-prilogu:
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 10
Pogledaj komentare