Cilj ovih investicija je rešavanje problema dugog zadržavanja, najčešće teretnih vozila prilikom izlaska iz zemlje, odnosno njihovog ulaska u Evropsku uniju.
Slike kilometarskih kolona sa terena često stvaraju utisak da srpski graničari ne rade dovoljno brzo, što prema rečima Veselina Miloševića, zamenika direktora Uprave carine, nije tačno, već, kaže, problem nastaje "sa druge strane", odnosno kod graničara u EU.
Pripadnici Uprave carina, ali i drugih službi koje rade na graničnim prelazima u Srbiji, problem vide u nedovoljnoj propusnoj moći graničnih službi, pre svih, Mađarske, Hrvatske, a od nedavno i Rumunije.
Transportna industrija Srbije, kamioni, šleperi i prevoznici, zbog dugog zadržavanja na granicama trpe značajnu štetu.
"Činjenica je da carinski postupak ne doprinosi gužvama, odnosno dugom čekanju, jer traje minimalno. Propusna moć na našoj strani zavisi u najvećoj meri od suprotne, koliko su oni spremni i voljni i koliko mogu da prihvate kamiona", objašnjava Milošević.
Protekle nedelje, kada je u Subotici održana zajednička sednice dve vlade, mađarske i srpske, srpski carinici su imali sastanak s kolegama iz te države.
Predstavnicima mađarske delegacije, oni su predložili da produže radno vreme na prelazima.
Takođe, izneta je ideja da se prazni kamioni koji izlaze iz Srbije preusmeravaju na granične prelaze ka Mađarskoj, a koji u tom trenutku nisu opterećeni saobraćajem...
"Čekamo odgovor Mađara", kaže Milošević i ističe da su ovi predlozi potreba transportne industrije Srbije.
S obzirom da je granica Srbije spoljna granica Evropske unije, graničari susednih država pravdaju sporo primanje teretnjaka sa srpske strane, a često i putničkih vozila, pojačanim kontrolama koje se tiču migranata, prenosa roba ali i opojnih sredstava.
Često navode, kaže Milošević, da imaju i problem s njihovim kompjuterskim sistemima, što dalje onemogućava brži prijem vozila iz Srbije.
Kao primer navodi nedavno zadržavanje 50 kamiona koji su na graničnom prelazu Vatin, na rumunsko-srpskoj granici, čekali na srpskoj strani osam sati da bi ušli u EU.
Kako bi se rešio deo problema, kaže Milošević, Vlada Srbije i Ministarstvo finansija ulažu napore da se prošire i izgrade novi granični prelazi.
U februaru, podseća, otvoren je novi granični prelaz Bajmok koji je napravljen na istom mestu na kojem je bio stari, a u pitanju je jedan od osam graničnih prelaza s Mađarskom, u koji je uloženo oko dva miliona evra.
Počela je i rekonstrukcija graničnog prelaza Sot s Hrvatskom, plan je da radovi budu završeni za oko šest meseci, što bi trebalo da rastereti prelaze kod Šida i Batrovaca.
Radovi se obavljaju i na prelazu Gostun, najvećem prelazu sa Crnom Gorom, a trebalo bi da budu završeni za oko 18 meseci.
Pored ovih prelaza, u toku je rekonstrukcija graničnih prelaza Kotroman sa BiH, u sklopu investicije izgradnje autoputa Beograd-Sarajevo i delova puta prema Sremskoj Mitrovici i Kuzminu prema Rači, a sledi rekonstrkcija prelaza Sremska Rača, odnosno mosta koji spaja Srbiju i BiH.
"Smatramo da će svi radovi doprineti da se transport putnika i robe u ove zemlje obavlja efikasnije nego što je to slučaj danas", rekao je
Milošević i apelovao na vozače da tokom predstojećih praznika imaju strpljenja i koriste alternativne granične prelaze.
Koliko transportna industrija Srbije gubi vremena i novca zbog zadržavanja na graničnim prelazima sa ekonomijama regiona, pored problema koje imaju prilikom ulaska u EU, možda najbolje ilustruje podatak Svetske banke koji kaže da je na Zapadnom Balkanu potrebno pet puta više vremena da se pređe preko granice nego u mnogim zemljama Evropske unije.
Kamioni u regionu utroše 26 miliona časova - što je skoro 3.000 godina - čekajući da pređu sa jedne na drugu stranu.
Međutim, očekuje se da će vreme i troškovi trgovanja na Zapadnom Balkanu biti smanjeni zahvaljujući novom projektu Svetske banke "Unapređenje trgovanja i saobraćaja na zapadnom Balkanu", čija ukupna vrednost iznosi 140 miliona dolara.
Sredstva iz kredita će se koristiti za izradu i sprovođenje mera koje će povećati transparentnost, smanjiti troškove, poboljšati saradnju raznih institucija i skratiti vreme potrebno da se trguje preko granica.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Državljani Srbije, BiH, Crne Gore, Severne Makedonije i Albanije uživaće privilegovan pristup tržištu rada Nemačke od 1. juna 2024. godine, prema Uredbi o Zapadnom Balkanu.
Kina će dozvoliti uvoz proteinske hrane svinjskog porekla iz Francuske, kao i uvoz svinjskih iznutrica iz te evropske zemlje, navodi se u današnjim odvojenim saopštenjima kineske carine i francuskog ministarstva poljoprivrede.
Poslovno carstvo Bernara Arnoa, francuskog biznismena i najbogatijeg čoveka na svetu, pokrenulo je niz tužbi protiv kompanija Visa i Mastercard usred tekućeg spora oko naknada za kreditne kartice.
U Bačkom Petrovcu se tokom leta ubiraju plodovi hmelja i to je jedina lokacija na kojoj ova poljoprivredna kultura može da se gaji. Prošle godine, međutim, njom je posejano svega deset hektara.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o utvrđivanju ciljeva nacionalnog razvoja u narednom periodu, u okviru kojih bi stopa siromaštva u Rusiji trebalo da bude smanjena na ispod sedam odsto do 2030. godine i ispod pet odsto do 2036. godine.
Ministar finansija Siniša Mali rekao je danas da će tokom posete kineskog predsednika Si Đinpinga biti potpisano više od 29 sporazuma o saradnji i najavio veliku investiciju jednoj veoma perpsekivnoj oblasti o kojoj će biti više reči tokom sutrašnjeg dana.
Tokom svog govora o antisemitizmu i holokaustu u dvorani za emancipaciju na Kapitolu, američki predsednik Džozef Bajden rekao je da su ljudi širom sveta već zaboravili Hamasov masakr 7. oktobra i uzimanje izraelskih talaca.
Italijanski predsednik Serđo Matarela rekao je danas na sednici Generalne skupštine UN da Izrael treba da izbegne vojnu operaciju u gradu Rafa u južnom delu Pojasa Gaze-
Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak saopštio je večeras da je tokom posete SAD razgovarao sa višim direktorom za Evropu u Savetu za nacionalnu bezbednost SAD Majklom Karpenterom o razvoju događaja na Zapadom Balkanu.
Demencija nije specifična bolest, već opšti izraz za oštećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koja ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Da li ste znali da se 7. maja obeležava Svetski dan borbe protiv astme - oboljenja koje predstavlja jedno od najčešćih hroničnih stanja i koje pogađa čak 260 miliona ljudi širom sveta?
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Ruski predsednik Vladimir Putin od sada će za putovanja koristiti restilizovanu limuzinu Aurus Senat, koja je danas predstavljena tokom njegove inauguracije.
Od producenata Igre prestola stigla je Netfliksova serija nastala prema kineskom bestseleru, naučnofantastičnom romanu koji je postao ogroman hit i pored istorijskog cenzorskog odnosa koji Kina gaji prema ovom književnom žanru.
Komentari 19
Pogledaj komentare