Kako piše Dojče vele, vlada želi da podstakne ljude da ostanu na ostrvima.
Zemlja hiljadu ostrva obnavlja svoj Zakon o otocima. Pa ipak, umesto svečarske atmosfere, proteklih dana oko toga je bilo prisutno dosta nervoze. Reakcije poslanika u Hrvatskom saboru, naime, bile su veoma podeljene. To je naravno ionako čest slučaj, mada su ovoga puta i vlast i opozicija jedinstveni u zaključku da je osnovna zakonska orijentacija dobro zamišljena. Ipak, njeno sprovođenje očigledno će ostati kamen-spoticanja, bar dotle dok se ne proveri kako novo zakonsko slovo funkcioniše u praksi.
Da li će podzakonski akti kvalitetno da reše operativni deo procesa? "Ne znam, jer nema vidljivog plana o tome šta uraditi i kako“, kaže Anka Mrak Taritaš, poslanica stranke Građansko liberalni savez. I iako Predlog zakona naziva "spiskom želja“, ona ipak naglašava i njegovu važnost.
"Svakako da nema dileme o tome da li bi trebalo ulagati u naša ostrva. S druge strane, tri petine jedinica lokalne samouprave svrstano je u područja kojima se pomaže, a sada su tu još i posebne regulacije za brdsko-planinske jedinice i ostrva. Ispada da će obična područja ostati takoreći samo Zagreb i Rijeka. O toj činjenici bi trebalo povesti i ne bi je trebalo olako zanemariti. Ovaj zakon je prilika za to, pa bismo morali u njemu da vidimo i akcioni plan, a ne samo načelni smisao i cilj. Dobar zakonski tekst nije dovoljan, on mora da ide dalje od toga“, kaže Mrak Taritaš za DW.
Navala zakonskih procedura
Ono čime se zakonski predlog konkretno bavi, prvenstveno su razvojne perspektive ostrva, nova klasifikacija koja će pomoći u tretmanu ostrva pri npr. oporezivanju, ili pitanje pravednije dostupnosti vode. Krajnji horizont zakona, pak, fokusira se već i deklarativno na ekonomski i demografski prosperitet ostrva.
Sagovornica DW, bivša ministarka građevine i prostornog uređenja Hrvatske, dodaje da neke probleme prepoznaje već i zbog toga što ima iskustva s čitanjem zakona. "Uočava se navala zakonskih procedura, jer je premijer rekao ministrima da sve to moraju da reše sada, na jesen. Pa su mnogi ’skupusali’ svoje nacrte da bi ih izneli na vreme. To nije dobro i posledice bi mogle da budu skuplje od dužeg čekanja.“
Ipak, s tim utiskom ne slažu se svi, npr. u udruženju za razvoj hrvatskih ostrva "Otočni sabor“. To udruženje je doduše učestvovalo u izradi nacrta zakona, ali samo zato što ono i jeste relevantna i aktivna organizacija. "Mi smo, uz Finsku, jedina evropska zemlja s takvim zakonom“, kaže predsednik udruženja Denis Barić.
"Ima tu još nedorečenosti, a mislim da se opozicija buni zato što ne želi često menjanje zakona. Ipak, verujem da će se glavni deo otvorenih pitanja tretirati naknadnim pravilnicima. No ima i osnove da već ranije očekujemo rešavanje jednog broja propusta. Verujemo da će se to obaviti nakon tematske sednice Vlade Hrvatske na Hvaru, 26. oktobra“, dodaje Barić. Ovde bi trebalo primetiti i da je sam premijer Andrej Plenković poreklom s ostrva. I to baš sa Hvara. Da li je to dobro znamenje?
"Nadajmo se da jeste“, nasmejao se predsednik "Otočnog sabora“, "jer ovaj zakon već donosi određene značajne ’novitade’. Recimo, borili smo se za izjednačavanje preduzetnika na ostrvu i kopnu. Hotelu na ostrvu ranije je brod-vodonosac bio često skuplji nego ostatak ulaganja u smeštaj, a odsada bi to trebalo da bude povlašćena usluga. Takođe, ako neki preduzetnik ima lanac svojih prodavnica na ostrvima, onda nema smisla da on ima subvencioniran trajekt samo za jedan ostrvo, ono na kojem je sedište njegove firme. On zbog dostave mora da ima jeftiniju kartu za sva ta ostrva i linije.“
Ko je uopšte ostrvljanin?
Drugi primer Barić navodi iz sopstvenog iskustva: on je sa Iža, ostrvceta koje se vodi pod Zadrom, kao što je slučaj s manjim ostrvima uz veće centre na obali. Zato nema pravo na izvesne povlastice, ali ubuduće će se kategorizacijom i indeksacijom i to da se uredi korektnije, da niko ne bi ostao grubo zakinut.
Na kraju, od sličnih detalja spomenimo i uvođenje ostrvskih koordinatora koji će neutralisati dosadašnju razjedinjenost većih ostrva u slučaju da više njegovih opština vode različite političke stranke. "Krk je uspeo to da nadvlada, on se drži kao jedno ostrvo bez obzira na takve podele – ali neki drugi nisu“, nastavlja Denis Barić. Ipak, korisno bi bilo da se vratimo na nedostatke i nedorečenosti sadašnjeg zakonskog teksta, a za koje i on sam kaže da postoje, i da bi ih svakako trebalo doraditi.
"Otočanima su nazvani svi koji na ostrvu žive barem 183 dana godišnje, dakle više od pola godine. To znači da će to biti i stranci koji tamo imaju nekretninu, samo ako registruju boravište na tom ostrvu, a s njima sme pod pojmom otočanin da se vodi i čitava njihova porodica. Ipak, naš vikendaš koji tamo stalno navraća, i poreklom je sa ostrva, ali živi u nekom obližnjem gradu na obali, neće se voditi kao otočanin. To nije pravedno, ti ljudi su važni za ostrva, ne smemo da ih oštetimo.“
Drugo, za ilustraciju“, dodaje Barić, "imamo loš primer ukidanja obaveze Ministarstva da otklanja alohtonu divljač, onu koja nije tradicionalno s dotičnog ostrva. Najčešće je reč o divljim svinjama. To je bilo i u starom zakonu, i treba da bude, jer se ljudi sa ostrva nikako ne mogu sami s tim da se nose.“
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Srednjoškolci koji 2024/25. upišu deficitarna trogodišnja i četvorogodišnja zanimanja po dualnom modelu, mogli bi da u narednoj godini računaju na 5.000 dinara mesečno od države tokom devet meseci.
Orthodox believers today celebrate Easter according to the Julian calendar - the resurrection of Jesus Christ, the most important Christian holiday. B92.net - Christ is risen!
A little less than 40 hours after the unprecedented tragedy at the "Vladislav Ribnikar" Elementary School, in the villages near Mladenovac and Smederevo, on May 4 a year ago, another massacre took place in which 9 people died and 12 were wounded.
Aleksandar Vučić laid flowers in the memorial park in Malo Orašje, as well as in Dubona, where nine people were killed and 12 wounded, mostly young people, a year ago.
Microsoft proslavlja World Password Day (Svetski dan lozinki) time što želi da ih se otarasi. Kompanija konačno nudi passkey podršku Microsoft korisničke naloge.
Sukobi u Gazi i Ukrajini ne jenjavaju, što izaziva veliku zabrinutost zbog traume koja će nastupiti. Budući da je rat fenomen star nekoliko milenijuma, postavlja se pitanje: Kako su se naši preci suočavali sa traumom?
Komentari 2
Pogledaj komentare