Subvencionisanje stranih ulaganja koje sprovodi Vlada Srbije zasnovano je na pogrešnoj hipotezi da su finansijske stimulacije važan faktor u privlačenju stranih investitora. Ministar ekonomije (pod ostavkom) u ovome se oslanja na anegdotske podatke o jednom ili drugom ulaganju u ovoj ili onoj zemlji, ali kad se pogleda celokupna slika – stvari izgledaju drugačije.
Autor: Slaviša Tasić, ekonomista
|
Izvor: Politika
U mnoštvu empirijskih studija o stranim ulaganjima, zasnovanim bilo na merenjima nivoa investicija bilo na anketiranju investitora, ogromna većina pokazuje da subvencije igraju skromnu ulogu u odlukama o stranim ulaganjima. Umesto toga, najvažniji faktori kod odluka o ulaganju su: politički rizik zemlje, njena makroekonomska stabilnost, veličina tržišta, poslovno okruženje i sigurnost vlasničkih prava.
Nakon toga dolaze stvari kao što su ekonomska otvorenost zemlje, kvalitet infrastrukture, fleksibilnost tržišta rada i odsustvo korupcije. Posebni finansijski stimulansi, pa čak i poreska politika uopšte, relativno su nevažni faktori u investicionim odlukama.
I mnoštvo posebnih studija o vezi između politike finansijskih stimulacija i nivoa stranih ulaganja navodi na sličan zaključak. Većina njih vidi veoma slabu vezu između državnih subvencija i priliva stranih direktnih investicija. Ako vam je cilj privlačenje stranih investicija, za to ima mnogo i efektivnijih i jeftinijih načina.
Navođenje pojedinačnih primera nije pouzdan način donošenja zaključaka, naročito ne ako to treba da posluži kao opravdanje za trošenje na desetine miliona evra budžetskog novca.
Slovačka, koju ministar Dinkić najčešće navodi kao uspešan slučaj, davala je neke finansijske podsticaje raznim investitorima, ali je pored toga sprovela i jednu od najtemeljnijih tržišnih reformi u zemljama centralne i istočne Evrope. To je zemlja koja je tokom dvehiljaditih imala značajnu deregulaciju, smanjila javni sektor, delimično privatizovala penzioni sistem, koja se na listama poslovnog okruženja i tržišnih sloboda već nekoliko godina kotira među najboljima u Evropi i kojoj su dugogodišnja monetarna stabilnost i fiskalna odgovornost doneli ulazak u evrozonu.
Kada bi Vlada Srbije bila spremna da sprovede sve reforme koje je Slovačka sprovela i da vodi ekonomsku politiku koju je Slovačka vodila, onda bi bilo lakše podneti i subvencije stranim ulagačima kao deo paketa. Ali Vlada Srbije nam nije ponudila to – umesto toga ministar ekonomije je iz celog slovačkog repertoara izabrao samo jednu, intervencionističku meru, koja je u kontekstu celokupnog slovačkog iskustva bila više izuzetak nego pravilo.
Ako se nepostojanje stabilne uzročne veze između pojedinačnih subvencija i ukupnog nivoa stranih investicija i zanemari, ostaje pitanje isplativosti ovakvih politika, čak i ako bi one bile uspešne u smislu privlačenja stranih ulaganja. Velika strana ulaganja su upadljiva, ali ona nisu motor ekonomskog razvoja.
Ekonomski rast i prateći porast životnog standarda su posledica rasta celokupne ekonomije, koju pre svega čine lokalna mala i srednja preduzeća. Ne sme se ispustiti iz vida da, kada država odluči da sponzoriše velike strane firme, ona ustvari odlučuje da dodatno oporezuje domaća preduzeća i građane.
Zbog raznih politika tog tipa domaći privrednici se danas suočavaju sa velikim poreskim i doprinosnim opterećenjem i rastućim brojem opštinskih i republičkih taksa. Zato je, kako navodi Unija poslodavaca Srbije, broj ugašenih preduzeća u protekloj godini nadmašio broj novoosnovanih. Diskriminacija nad manjim i domaćim preduzećima ima ekonomsku cenu i ona se plaća neostvarenim rastom životnog standarda i zaposlenosti.
Ako iskreno želi da podstakne ekonomski rast država bi morala da se osloni na:oslobađanje privrede birokratskih i regulatornih stega,smanjenje javnog sektora, ukidanje agencija čiji su broj i svrha postali predmet iščuđavanja, liberalizaciju zakona o radu i frontalno umanjenje državne potrošnje, taksa, poreza i pre svega doprinosa.
Smanjenje poreza, taksai doprinosa, međutim, nije interesantno političarima, jer onda oni sami ispadaju iz igre. Najbolji deo politike subvencija i stimulansapojedinačnim ulagačima su važni sastanci državnih birokrata s predstavnicima stranih firmi, ili sa stranačkim kolegama sa lokalnih nivoa vlasti, na kojima se odlučuje ko, gde i koliko subvencija može dobiti iz budžetske kase. Kada dođete u situaciju da odlučujete o takvim stvarima, onda lako sebe ubedite da je politika koju vodite u opštem interesu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Dok se nemački trgovački gigant Lidl ubrzano priprema za ulazak na tržište Bosne i Hercegovine, malo je poznato da je kompanija tokom svoje međunarodne ekspanzije doživela i jedan veliki neuspeh.
Nemački Rheinmetall i južnokorejska kompanija LIG Defense & Aerospace (LIG D&A) postigli su dogovor o strateškom partnerstvu kojim će zajednički razvijati i proizvoditi moderne sisteme protivvazdušne odbrane za evropsko i NATO tržište.
Američka tehnološka kompanija Orakl (Oracle) objavila je da je smanjila broj zaposlenih za oko 13 odsto, odnosno za približno 21.000 radnika, tokom fiskalne 2026. godine.
Porše među automobilima simbolizuje luksuz, brzinu i moć. Akcionari kompanije su, međutim, besni zbog očajnih poslovnih rezultata i upravu optužuju da su brend pretvorili u "krš".
Administracija Donalda Trampa je u Vašingtonu objavila da će obezbediti 17,5 milijardi dolara kredita za ubrzanje razvoja 10 novih velikih nuklearnih reaktora u SAD.
U prvom tromesečju 2026. IPS platni sistem Narodne banke Srbije (NBS) obradio je 31,9 miliona brzih plaćanja, što je za 30,8 odsto više nego u istom periodu prethodne godine odnosno 2,6 puta više nego pre pet godina, objavila je centralna banka.
Oko 17,3 miliona građana Nemačke ne može sebi da priušti sedmodnevni godišnji odmor, pokazuju podaci nemačkog zavoda za statistiku, navodeći da 21 odsto stanovništva nema dovoljno novca za letovanje.
Na naplatnim stanicama u Srbiji nema zadržavanja, ali su na pojedinim teretnim terminalima graničnih prelaza zabeležena višesatna čekanja kamiona, saopštio je AMSS.
NATO se ubrzano priprema za novu eru ratovanja u kojoj će ključnu ulogu imati rojevi dronova pod kontrolom veštačke inteligencije, koji bi po razornoj moći mogli da pariraju nuklearnom oružju.
Rat u Ukrajini – 1.582. dan. Zamenik ministra spoljnih poslova Rusije izjavio da bi direktan sukob s Rusijom imao katastrofalne posledice za one koji bi se odlučili na takav korak. Ukrajinske snage, s druge strane, nastavljaju udare na ruske položaje.
Rusija je optužila SAD da nisu ispunile obaveze o kojima se razgovaralo tokom samita predsednika Vladimira Putina sa Donaldom Trampom na Aljasci prošlog avgusta, što je označilo značajan pomak u javnoj komunikaciji Moskve sa Vašingtom.
Sukob na Bliskom istoku – 117. dan. Predsednik SAD Donald Tramp oštro je kritikovao Senat nakon usvajanja rezolucije o ratnim ovlašćenjima u vezi s Iranom, ocenivši da je glasanje došlo u "loše vreme" i oslabilo poziciju Vašingtona u odnosima s Teheranom.
Mnogi se zato pitaju šta je bolji izbor za hidrataciju - paradajz ili krastavac. Odgovor nije tako jednostavan kao što deluje na prvi pogled, pošto obe namirnice imaju impresivan sadržaj vode i niz korisnih materija.
Visoke temperature mogu pogoršati srčane bolesti, izazvati dehidrataciju i bubrežne kamence, pojačati napade gihta i provocirati glavobolje i migrene. Lekari upozoravaju na povećan rizik tokom letnjih toplotnih talasa.
Francuske zdravstvene vlasti potvrdile su danas prvi slučaj ebole u zemlji od početka aktuelne epidemije, kod lekara koji se vratio sa humanitarne misije u Demokratskoj Republici Kongo.
Britanska miniserija "The Witness" već sedmicama dominira Netfliksovom listom najgledanijih naslova. Zasnovana je na stvarnom slučaju ubistva Rejčel Nikel iz 1992. godine.
Paramount ponovo pokreće razvoj nastavka filma "Svetski rat Z" iz 2013. godine, najuspešnijeg zombi filma svih vremena sa zaradom od 549 miliona dolara.
A draft law amending Serbia's Criminal Code has entered parliamentary procedure, proposing significantly harsher penalties for the illegal possession and carrying of weapons.
Despite years of sanctions and the costs of war, the Russian economy is showing unexpected resilience and continues to function, according to economic analysts.
Prominent American conservative commentator Tucker Carlson has announced that he is severing all ties with the Republican Party, arguing that it no longer represents his views, according to Axios.
Geely EX2 mogao bi da bude jedan od najpovoljnijih električnih automobila u Evropi. U Kini košta svega 9.000 evra, ali ne očekujte da će na evropskom tržištu biti tako pristupačan.
Komentari 0
Pogledaj komentare