Sve vlade prave tri ključne odluke oko svog budžeta: koliko oporezovati; koliko potrošiti; i kao posledica razlike između to dvoje, javlja se budžetski deficit ili suficit. Šta bi trebalo da uradi dolazeća Vlada povodom ovih pitanja u sledeće četiri godine?
Počeću sa malim uvodom oko poreza i javnih rashoda u prethodnim godinama (videti grafikon). Kao što se može videti, učešće poreza i drugih prihoda u ekonomiji (BDP-u), raslo je umereno sve do 2005. godine.
Nakon toga, njihovo učešće je blago opalo u 2006. godini. Suprotno se desilo sa javnom potrošnjom i deficitom, čije je učešće u ekonomiji snažno opalo posle 2002. godine, a onda poraslo u 2006. godini.
U 2007. godini, po onome što najbolje mogu da procenim na osnovu predloga budžeta, kod poreza se očekuje pad, a kod rashoda i deficita se očekuje dalji rast.
Uzimajući u obzir pomenuto, treba li nova Vlada u 2007. godini i kasnije, da nastavi sa poslednjim trendovima tako što će povećavati javne rashode, povećavati deficit i smanjivati poreze? Počnimo od potrošnje. Trenutno, previše se rasipa i brojne potrebe nisu zadovoljene iako je potrošnja visoka i dalje raste. A sa platama u budžetskom sektoru koje su u proseku za 30 procenata veće od onih u privredi — čak pre ogromnog novembarskog povećanja budžetskih plata — teško je naći bilo kakav razuman argument za većom potrošnjom.
Naravno da Srbija treba dobro obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, penzije, bezbednost, puteve i ostalo. Međutim, sve dok se fondovi odobreni za ove namene troše tako loše, više sredstava će uvećati rasipanje a neće popraviti javne usluge. A svi mi dobro znamo da dodatno rasipanje neće zadovoljiti socijalne potrebe ili doprineti prosperitetu.
Efikasnost, a ne količina, javne potrošnje treba naglo da poraste. Dakle, radije pre deklarisanja koliko milijardi namerava potrošiti na ovo ili ono, nova Vlada bi uradila bolje kada bi: privatizovala sve funkcije koje mogu biti bolje obavljene od strane privatnog sektora; targetirala socijalna davanja tako da ih primaju samo oni kojima su potrebna; i investirala — uključujući predloženi Nacionalni investicioni plan i koncesije — tek nakon prethodno obavljenih tehničkih i ekonomskih analiza.
Nadalje, uzimajući u obzir moju zabrinutost u vezi poreza i budžetskog deficita, postoji hitna potreba da nova Vlada revidira kako povećanje budžetske potrošnje u 2006. godini, tako i predloženo povećanje u 2007. godini.
To je zato što ne samo da je javna potrošnja previsoka, već su i porezi previsoki. Kada se saberu svi porezi i doprinosi na plate, na svakih 100 dinara neto zarade zaposlenog, njihov poslodavac mora da plati 173 dinara, s tim da razlika od 73 dinara odlazi u državnu kasu. Ovaj dodatni trošak smanjuje zaposlenost, podstiče poresku utaju i destimuliše investicije. Prema tome, smanjenje poreza na zarade u 2007. godini je bio korak u pravom smeru zato što je pomoglo da se smanje ovi dodatni troškovi.
Mada je smanjenje poreza bilo korisno, kontekst u kome je ova mera sprovedena je bio pogrešan. Konkretno, smanjenje poreza nije bilo ispraćeno ekvivalentnim smanjenjem javne potrošnje. Zbog toga, budžetski deficit će porasti.
Često me pitaju „Ali šta toliko nije u redu sa budžetskim deficitima? I, „nisu li budžetski deficiti još veći kod mnogih drugih zemalja?“ Moj odgovor, najprostije rečeno, je da je greška imati budžetske deficite u slučaju Srbije, jer Srbija nije ista kao i druge zemlje.
U Srbiji, svi sektori su u deficitu: preduzeća, koja sveukupno proizvode velike gubitke; domaćinstva, koja se sve brže zadužuju kod banaka kako bi kupili nove kućne uređaje; i vlada, koja troši više nego što prikuplja poreza.
Sa svim sektorima u deficitu, očigledno je da je cela zemlja u deficitu. Otuda ogromni spoljni trgovinski deficit i deficit računa tekućeg plaćanja od 12 procenata BDP-a. To doprinosi brzom rastu spoljnog duga Srbije na preko 60 procenata BDP-a kako bi se oni otplatili. To nije održivo. Ovako nije u drugim zemljama. Tamo preduzeća proizvode profit. Na taj način, oni imaju višak. Taj višak ostavlja prostor njihovim vladama da budu u deficitu bez kreiranja velikog spoljnog trgovinskog i deficita tekućeg računa ili rastućeg spoljnog duga.
Tako, uzimajući u obzir deficite u Srbiji, postoje dve održive strategije za budžet – koje ne povećavaju spoljnu zaduženost – a koje bi Vlada mogla primeniti u naredne četiri godine.
Strategija 1: Ako se deficiti preduzeća eliminišu kroz agresivan program privatizacije i stečaja, to bi tada napravilo prostora za vladine budžetske deficite. Ovaj pristup takođe podspešuje ekonomski rast i ostavlja prostor za smanjenje poreskih opterećenja. Ovo je najbolja opcija za Srbiju.
Strategija 2: Ako preduzeća nastave sa politikom deficita, onda budžeti Vlade moraju imati višak sredstava kao bi izbalansirali deficite preduzeća i domaćinstava. Ekonomski rast, budžetska potrošnja i prostor za smanjenje poreskih opterećenja će biti manji nego kod strategije 1. Međutim, pošto spoljni dug ne raste, strategija 2 je održiva.
Tako da odgovor na moje prethodno pitanje – treba li nova Vlada u 2007. godini i kasnije da nastavi sa poslednjim trendovima povećavajući javne rashode, povećavajući deficit i smanjujući poreze? – je „ne“. Sve dok se deficiti srpskih preduzeća značajno ne smanje, Vladin budžet mora ostati u velikom suficitu.
Međutim, trenutni predlozi budžeta za 2007. godinu ne iskazuju suficit. Umesto toga, trenutni predlozi budžeta predviđaju treću strategiju — još veći rast budžetskih deficita. Ako se ovo nastavi u narednim godinama, spoljni dug će značajno porasti. Dalji rast spoljnog duga, kao što se pokazalo u skorijoj ekonomskoj istoriji Srbije, je mogući put ka makroekonomskoj krizi. To ne bi trebalo da se desi. Dozvolite mi da završim sa dve praktične napomene.
Prvo, zakon predviđa da celokupna budžetska potrošnja mora biti obustavljena ako se budžet za 2007. godinu ne usvoji do kraja marta. Da bi se izbeglo zaustavljanje osnovnih državnih funkcija, novi budžet za 2007. godinu treba uskoro da se usvoji. To može podrazumevati produžetak krajnjeg roka (mart mesec) od strane Skupštine. Novi budžet, iz razloga navedenih gore, treba biti usmeren na veliki budžetski suficit.
Drugo, ako mislite da su podaci o budžetu srpske Vlade nejasni, onda ste u pravu. Podaci moraju biti mnogo jednostavniji. U najmanju ruku – kao što moja tabela u ovom članku pokazuje - pregledi svih poreskih ubiranja i javne potrošnje od svih nivoa vlasti (uključujući NIP, vanbudžetsku potrošnju, itd.) bi trebalo da budu češće objavljivani.
Pored toga, praksa prikazivanja naknade od licence na isti način kao i poreza treba da prestane, zato što oni nisu isti. Ova poboljšanja kvaliteta podataka su bitna: ona uvećavaju odgovornost prema javnosti, i oni bi slali signal da Vlada namerava da implementira dobru budžetsku politiku.
* Ovaj dokument ne predstavlja zvanične stavove MMF-a. Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorski i oni ne moraju odražavati stavove MMF-a.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Privredna banka Zagreb (PBZ) odlučila je da podigne deo naknada svojim korisnicima za neke njihove usluge od 1. avgusta 2024. godine. Svojim korisnicma nisu posebno obrazložili zbog čega su se odlučili na ovaj potez.
Ruski sud naredio je da imovina, računi, nekretnine i akcije Dojče banke i Komercbanke budu zaplenjene u Rusiji, kao deo tužbe protiv nemačkih banaka, navodi se u sudskim dokumentima.
Vodeći nemački političari, uključujući kancelara Olafa Šolca, razmatraće uskoro mogućnost donošenja odluke o primoravanju telekomunikacijskih operatera da obuzdaju upotrebu opreme koju proizvode kineski Huavej i ZTE.
Jedna od najvećih vojnih fabrika u regionu, "Milan Blagojević - Namenska" AD Lučani, koja uspešno posluje punih 75 godina konstantno se razvija i napreduje.
"Videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu", idealna je narodna izreka koja oslikava situaciju koja se trenutno odvija sa najmom smeštaja za vreme Ramštajnovog koncerta u Beogradu.
Odavno je poznato da je Estonija u protekloj deceniji postala svojevrsni tehnološki raj u Evropi, ali izgleda da baltička država ne namerava da stane na tome.
Američki milijarder Ilon Mask i indonežanski ministar zdravlja Budi Gunadi Sadikin pokrenuli su danas na Baliju internet usluge Starlink kompanije SpejsEks za indonežanski nacionalni zdravstveni sektor.
Ruski sud naredio je da imovina, računi, nekretnine i akcije Dojče banke i Komercbanke budu zaplenjene u Rusiji, kao deo tužbe protiv nemačkih banaka, navodi se u sudskim dokumentima.
Ministar unutrašnjih poslova Irana Ahmad Vahidi potvrdio je da je danas helikopter sa iranskim predsednikom Ebrahimom Raisijem imao incident pri sletanju u istočnom Azerbejdžanu.
Predsednik Partije kosovskih Srba, Aleksandar Jablanović poručio je Savi Manojloviću da je "Rokfeler" i upitao ga ima li neku imovinu na KiM koju njegova porodica nije prodala.
Prema navodima lokalnih medija, loše vremenske prilike sprečavaju spasilačke ekipe da stignu do mesta gde se navodno dogodio incident sa helikopterom iranskog predsednika Ibrahima Raisija.
Hrvatski artist Bejbi Lazanja je proteklog vikenda oduševio celu Hrvatsku ali i našu zemlju i ceo Balkan, osvojivši drugo mesto na Eurosongu u Malmeu i to sa najviše glasova publike.
Dijagnostikovanje dijabetesa tipa 2 može biti zbunjujuće - odjednom postoje nova pravila ishrane kojih se pojedinac mora pridržavati kako bi svoje zdravstveno stanje držao pod kontrolom.
Otrov jedne žabe krastače iz područja reke Kolorado smatra se najjačim psihodelikom na svetu. Naučnici imaju veliku ideju – da ovi supstancu tako izmene, da pomaže kod depresije, ali ne izaziva halucinacije.
Oči su ogledalo duše, ali - i zdravlja, budući da njihova boja može otkriti predispozicije ka pojedinim oboljenjima. Čemu su sklonije osobe sa smeđim, a čemu one sa plavim očima?
Tom Holand, koji je najpoznatiji po ulozi Spajdermena u Marvelovom kinematografskom univerzumu, jednom je izjavio da nije zadovoljan svojim nastupom u adaptaciji popularne video igrice.
Kristofer Nolan, jedan od najcenjenijih reditelja današnjice, kroz godine je sarađivao s brojnim glumačkim velikanima, od Majkla Kejna i Morgana Frimena, do Leonarda Dikaprija i Kristijana Bejla.
"We don't have another homeland, our Serbia was attacked in a very corrupt way, but we have no choice, we have to fight, because Serbia is everything in the world to us, Serbia is our greatest sanctuary".
Minister Dacic said that immediately after receiving the report that there was a collision between a passenger and a freight train in the tunnel between the Vuk Monument and the Pancevo bridge.
At the 15th session, the City Election Commission adopted the Decision on establishing Unified Electoral Roll, which will include the 14th electoral list for the elections for councilors of the City of Belgrade Assembly, scheduled for June 2, 2024.
A terrible collision of trains took place today 400 meters inside the tunnel between the Vuk Monument and the Pančevo Bridge, this is the first information after this accident.
Radovi na asfaltiranju obično podrazumevaju zaustavljanje saobraćaja na deonici koju treba sanirati i preusmeravanje saobraćaja ili, ako to nije moguće, izvođenje radova noću.
"Oni žele da povuku naše snage sa odbrambenih linija u oblastima Donjecka i Luganska. Bilo je samo pitanje vremena. Rusi uvek koriste podlu taktiku", kaže ukrajinski komandant jedinice sa dronovima.
Komentari 4
Pogledaj komentare