Država je najveći generator nelikvidnosti koja bi za dva meseca, bojim se, mogla paralisati srpsku privredu i dovesti do socijalnih nemira, kaže u razgovoru za „Novac“ Miloš Bugarin, prvi čovek Privredne komore Srbije, koju čini oko 300.000 privrednih subjekata.
Izvor: Blic Novac
„Pre dva meseca država je privrednim subjektima dugovala 1,4 milijarde evra, a najnoviji podaci pokazuju da je to mnogo više nego što privreda duguje državi. Ako tome dodamo procene da je trenutno blokirano oko 62.000 preduzeća, te da se istovremeno beži od ideje prebijanja dugova i da Vlada nema sveobuhvatno rešenje na srednji rok, tvrdim da ćemo imati još jedan rebalans budžeta i da bi projektovani privredni pad umesto dva, lako mogao da bude šest-sedam odsto“, kaže naš sagovornik. Prema Bugarinovim rečima, naime, stopa privrednog pada prati stopu nezaposlenosti. U poslednjem tromesečju 2008. stopa nezaposlenosti je bila od 14 do 15 odsto. „Danas je ona 20-21 odsto, što govori da bi privredni pad mogao biti tri puta veći od projektovanog“, argumentuje predsednik PKS.
Koje su krajnje posledice nelikvidnosti privrede?
"Sada imamo prilično likvidan bankarski sektor i strahovito nelikvidan realni sektor. Najviše zabrinjava to što ovaj deo ekonomske krize može da se prelije u socijalnu sferu, pojača tenzije i zbog straha od gubitka posla dovede do nekontrolisanih izliva nezadovoljstava.
Bilo bi dobro da se pronađe model multilateralne kompenzacije, ali zabrinjava to što se sada beži od obaveze prebijanja dugova. S druge strane, mora se reći da razlog za to sigurno leži u činjenici da o tome nema dokumentacije koja bi bila skupljena na jednom mestu, niti postoji institucija koja bi to mogla da realizuje."
Gde je rešenje za spas srpske privrede?
"Bilo bi logično da se ide na smanjenje poreza i doprinosa na lična primanja. Niko me ne može ubediti da svaki privrednik želi da bude u zoni sive ekonomije i da ne želi da plaća poreze. Prosto je pitanje da li mu to produktivnost firme dozvoljava.
Opterećenje ličnih primanja, tj. plate trebalo bi smanjiti sa 63 na 50 odsto, a PDV sa 18 na 15-17 odsto. Tada bi se povećao broj platiša, jer bi se oni koji su bili u zoni sive ekonomije vratili u legalne tokove. Istovremeno bi došlo do punjenja budžeta. Problem treba rešavati od glave. Kad bi se obezbedilo kvalitetno privredno okruženje, problem budžeta ne bi ni postojao."
Znači li to da vladine mere nisu bile dobre?
"Sve mere su istovremeno imale i efekte i nedostatke. Kod prvog paketa zameram kašnjenje od tri nedelje, koje je NBS koštalo oko milijardu evra povučene štednje. Takođe, država treba da garantuje celokupnu štednju, a ne samo do 50.000 evra.
Merama iz drugog i trećeg paketa zameram to što su bile kratkog daha, bez srednjoročnog karaktera. Izvršna i zakonodavna vlast nemaju sveobuhvatan pristup strateškim merama na srednji rok, koje prvenstveno moraju biti fokusirane na podizanje nivoa konkurentnosti privrede za dan posle svetske krize.
Ovde imate evropske i svetske „tigrove“ koji imaju strahovit podsticaj svojih država za pozicioniranje na stranim tržištima. Istovremeno, Srbija nema vitalan izvozni sektor, niti mere za njegov podsticaj."
Kako podići konkurentnost privrede?
"Pre dve godine smo usvojili nacionalnu strategiju za povećanje konkurentnosti i izvoza, ali u praksi kao da nismo. Nismo dokapitalizovali i spojili fondove za finansiranje izvoza, AOFI i SMEKA, niti smo spojili Fond za razvoj sa Garancijskim fondom i napravili razvojnu banku.
Takođe, moramo da pojednostavimo šumu propisa koji regulišu privredu, u kojoj se snalaze samo njihovi poznavaoci i vrhunski poznavaoci njihovih rupa. Sudski organi moraju biti efikasniji, jer sporovi neretko traju po nekoliko godina i koštaju od 30 do 40 odsto potraživanja u sporu.
Potrebno je i pripremiti projekte za izgradnju infrastrukture i obezbediti kredite za podizanje infrastrukturnih kapaciteta. Ne možete investitorima, u vreme kada svi traže najpovoljnije uslove, nuditi prostor bez struje, vode, kanalizacije, telefona…
Konačno, u javnim nabavkama domaće kompanije moraju biti uključene makar sa 30-40 odsto. Sada u mnogim slučajevima nisu uključene, a tamo gde jesu, uglavnom dobijaju tzv. koska poslove."
Da li vas izvršna vlast sluša?
Imamo priliku da razgovaramo, i to je dobro. Ali, najčešće razgovaramo, a ne čujemo se, izostaje realizacija. Nije u redu što Privrednu komoru doživljavaju kao instituciju sa sindikalnim imidžom ili kritizersku grupu. Mi ne predlažemo bez osnova. Radimo ankete na osnovu reprezentativnih uzoraka od nekoliko hiljada privrednih subjekata. PKS ima 20.000 članova koji plaćaju članarinu. Istovremeno smo poslovna institucija svih privrednih subjekata, njih oko 300.000 sa preduzetnicima.
"Imamo priliku da razgovaramo, i to je dobro. Ali, najčešće razgovaramo, a ne čujemo se, izostaje realizacija. Nije u redu što Privrednu komoru doživljavaju kao instituciju sa sindikalnim imidžom ili kritizersku grupu. Mi ne predlažemo bez osnova. Radimo ankete na osnovu reprezentativnih uzoraka od nekoliko hiljada privrednih subjekata. PKS ima 20.000 članova koji plaćaju članarinu. Istovremeno smo poslovna institucija svih privrednih subjekata, njih oko 300.000 sa preduzetnicima."
Kako onda tumačite da Vlada usvaja predloge klubova privrednika sa mnogo manje članova?
"To je moguće, jer uvek je lakše dogovarati se sa nekim ko ima manji kapacitet i snagu i sa kojim se može dogovarati čak i lična korist. U komorskoj praksi to nije moguće, jer glas onoga ko zapošljava dva radnika mora biti jednak glasu onoga sa 20.000 zaposlenih."
Zakon o privrednim komorama je prošao u parlamentu uprkos vašem protivljenju? Koje su posledice?
"Taj zakon je napravljen preko noći, a da niko iz Komore nije učestvovao u njegovoj izradi, privreda se nije ništa pitala, kao ni svi članovi Vlade. Na taj način se devalvira uloga Privredne komore i privrede, omalovažava njihov autoritet i uticaj.
Predviđeno je, na primer, da svega sto privrednih subjekata može da osnuje komoru. To je veoma mali i nereprezentativan broj koji može da omogući stvaranje i 2.000 novih komora. Interesi privrede biće iscepkani, a komore neće imati pregovaračku snagu da ostvare privredne interese."
Plašite li se da će Komora ostati bez članstva?
"Ne plašim se da ćemo ostati bez članstva, jer je Komora jaka onoliko koliko može institucionalizovati svoj uticaj. Plašim se, međutim, da će naš uticaj biti ignorisan, a tada ni članstvo ne vidi korist od toga.
Činjenica je da se na ovu instituciju dugo atakuje. Na primer, postoji član zakona koji kaže da ako svi članovi Komore istupe, njen upravni odbor odlučuje o likvidaciji Komore, a imovina se prenosi u budžet Srbije ili lokalne samouprave.
Ceo komorski sistem u Srbiji ima oko 25.000 kvadrata nekretnina na najudarnijim mestima u Beogradu i oko 100.000 kvadrata u Srbiji. Ne verujem da je nekome ta imovina prva meta, ali sigurno bi i ona bila na udaru ukoliko bi se urušila Komora."
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemački trgovinski lanac Mac Geiz u Nemačkoj suočava se sa velikim preokretom. U okviru stečajnog postupka očekuje se zatvaranje oko 50 prodavnica – nekoliko radnika već je ostalo bez posla“, pišu nemački mediji.
Indija u skorije vreme neće kupovati nove ruske borbene avione iz porodice Suhoj, uključujući Su-57, izjavio je sekretar Ministarstva odbrane Radžesh Kumar Singh.
Sirija se saglasila da drastično smanji uvoz ruske nafte, kao deo razgovora sa SAD o ukidanju poslednjih velikih sankcija Damasku, preneo je danas Rojters pozivajući se na neimenovane izvore.
Iranska strategija da se vojnoj moći SAD i saveznika suprotstavi nanošenjem ekonomske štete razotkrila je osetljivu tačku globalne ekonomije – centre podataka za veštačku inteligenciju, piše CNN.
Cilj Ukrajine je da se prekine snabdevanje fronta. To je jedan od razloga napada na ruskog internet trgovca Vajldberis (Wildberries). Međutim, to nije jedini cilj.
Evropa se suočava sa ubrzanim starenjem stanovništva koje bi moglo ozbiljno da ugrozi dugoročni privredni rast i održivost penzionih sistema, pošto je medijalna starost stanovništva EU u 2025. dostigla 44,9 godina, što je za 2,1 godinu više nego 2015.
Demokratska Republika Kongo uvela je hitnu zabranu izvoza koncentrata bakra i kobalta u nastojanju da primora rudarske kompanije na domaću preradu sirovina i obezbedi veću vrednost iz svojih prirodnih resursa, pokazuje zvanična državna uredba.
Hrvatska kompanija Jadranski naftovod (JANAF d.d.) objavila je danas da je zajedno sa mađarskom energetskom MOL grupom uspešno završila proces potpisivanja ugovora o transportu više od dva miliona tona sirove nafte za 2026.
Kina je sprovela niz kontramera kao odgovor na nedavne restriktivne ekonomske mere koje su protiv Kine preduzele američka Federalna komisija za komunikacije (FCC) i Ministarstvo za unutrašnju bezbednost SAD, izjavio je portparol kineskog Ministarstva trgovine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da svakodnevno najslobodnije šeta Beogradom i da će ići na veliki skup u Novi Sad za manje od mesec dana.
Više od 25 ljudi povređeno je danas u sudaru dva tramvaja u gradu Gelzenkirhen na zapadu Nemačke, a tri osobe su u kritičnom stanju, saopštile su lokalne vlasti.
Rat u Ukrajini – 1.624. dan. Nakon jučerašnjihžestokih udara balističkim raketama na ukrajinsku prestonicu, ruske snage nastavile su napade na ukrajinsku teritoriju. Ukrajina uzvratila udarac, masovnim napadom na Zapad Rusije.
Vatrogasno-spasilačke ekipe još gase požare na više mesta u Srbiji. Najteže je u Ibarskoj klisuri, gde gori od Magliča do Polumira, kao i na Žaračkim planinama iznad Ušća i iznad Seoceta.
Pripadnici Sektora za vanredne situacije koji su se vratili iz Španije, gde su pomagali u gašenju požara, upravo idu u Deliblatsku peščaru da pokušaju da tamo ugase veliki požar, izjavio je danas predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Gubitak uloge dolazi nakon premijere BBC-jevog dokumentarca "Džared Leto: Mračna tajna Holivuda", u kojem deset žena iznosi optužbe za seksualno nedolično ponašanje protiv glumca.
Glumica tvrdi da je zbog svoje finansijske situacije Pit imao "značajan uticaj i kontrolu" nad njom, uprkos procenama da njena imovina vredi više od 100 miliona dolara.
Reke ljudi slivaju se sa svih strana, na svakom koraku hvata se kolo, pod šatrama se okreće vruće pečenje, rakija teče u potocima, a trube već grme na sve strane. Atmosfera je dovedena do usijanja i prava fešta tek počinje!
Virus Zapadnog Nila prenose zaraženi komarci i može izazvati encefalitis ili meningitis. Saznajte koji su simptomi, ko je najugroženiji i kako se zaštititi.
U Srbiji su potvrđena prva dva slučaja groznice Zapadnog Nila u sezoni 2026. godine. Oboleli su stanovnici Beograda starosti 75 i 82 godine, koji su zbog neuroinvazivnog oblika bolesti hospitalizovani.
Poseban oprez potreban je u gusto izgrađenim urbanim sredinama, naročito u saobraćajnim gužvama i delovima grada gde se asfalt, beton i druge veštačke površine intenzivno zagrevaju.
Producentkinja Ejmi Paskal otkrila je kada se očekuje izbor novog Džejmsa Bonda. U najužem izboru su Kalum Tarner i Džejkob Elordi, dok su Tom Holand i Teron Edžerton otpali iz trke.
"Odiseja" se prikazuje u domaćim bioskopima od 16. jula, a zbog produženog prikazivanja publika će i posle 13. avgusta imati priliku da ga pogleda u IMAX formatu, navodi se u saopštenju.
Spanish intelligence services are warning that a new mass entry of migrants into Ceuta is being organized on social media for August 15, just days after a tragedy in which around 100 people died while attempting to cross the border.
Blood reserves at the Institute for Blood Transfusion have fallen to critically low levels. The Institute appeals to citizens to donate blood during summer, in order to maintain stable supplies and ensure all hospitals and emergencies have sufficient quantity.
An experimental U.S. vaccine against HIV and AIDS was allegedly tested on members of the Armed Forces of Ukraine, including both healthy and infected soldiers, according to a document obtained by Russian forces.
Serbian President Aleksandar Vučić hosted a reception for young athletes from Serbia, the region, and around the world who are participating in the “Serbia Calls You 2026” camp.
Kompanija Nothing zvanično je predstavila CMF Clip Pro, nove bežične "clip-on" slušalice koje se kače za uho i donose nekoliko zanimljivih funkcija, među kojima se posebno izdvaja Smart Dial.
Evropska unija priprema izveštaj o tome da li pametne naočare ugrožavaju privatnost onih koji su snimani, kao i na koji način će njihova upotreba biti regulisana u EU.
Interesovanje za državne subvencije u Nemačkoj premašilo je očekivanja. Za manje od tri meseca podneto je više od 100.000 zahteva za kupovinu električnih automobila, a većina se odnosi na potpuno električne modele.
Letnji odmor je prošao, i red je da objavimo recenzije koje smo dužni. Počinjemo sa kineskom perjanicom, modelom Geely Starray EM-i kom je proizvođač dao klasifikaciju "super hibrida".
Iako proizvođači ulažu milijarde u nove tehnologije, vozači imaju drugačije prioritete. Novo istraživanje pokazalo je da kupci novih automobila najviše žele – grejanje sedišta.
Da li i vi instinktivno utišate radio kada parkirate u rikverc? Stručnjaci objašnjavaju da to nije navika, već način na koji mozak smanjuje ometanja i lakše se fokusira na složen zadatak.
Komentari 16
Pogledaj komentare