Fokus

Četvrtak, 18.08.2011.

19:15

Trenutak povoljan za ulaganje u zlato

U avgustu beležimo natprosečne promene na svetskom finansijskom tržištu koja su dovela do velikog pada akcija. Kako veća pomeranja na različitim tržištima i državama predstavljaju konstantu globalnih finansija, od samog početka postojanja finansijskih tržišta, faza u kojoj se finansijska tržišta trenutno nalaze ne predstavljaju ništa posebno. Međutim, tokom prethodnih nedelja došlo je do negativne spirale različitih događaja, koji zaslužuju objašnjenje. Čini se da je u prošlom mesecu došlo do niza negativnih događaja, koji su, po mišljenju tima stručnjaka iz Ilirike neopravdano, eskalirali u paničnu rasprodaju akcija po svetu.

Autor: Gregor Žvipelj, direktor i član Upravnog odbora Ilirike

Default images

Povod za to bila je nesposobnost američke politike u vezi sa (kasnije istina prihvaćenim) dogovorom o povećanju nivoa javnog duga, što je bilo propraćeno sniženjem kreditnog rejtinga SAD od strane bonitetne agencije S&P.

Sa teškoćama se suočavaju i u Evropi, gde pojedine države članice moraju da učine mnogo više kako bi zaustavile prekomerno trošenje. Na loše opšte raspoloženje i suzdržanost ulagača u prvoj polovini godine značajno su uticali događaji na bliskom istoku i u Africi.
Ovakva je bila percepcija dela ulagača, ali oni su prevideli nekoliko važnih činjenica.

1. Udeo eventualnih stečaja svetskih preduzeća je, po mišljenju bonitetne agencije Moody's (Annual Default Study) na izuzetno niskom nivou i iznosi 1,5%, dok je verovatnoća stečaja samo pre godinu dana bila 4,5%. Ovaj pokazivač dosta govori o činjeničnom stanju i snazi korporacija, koje su od početka krize 2008. značajno smanjile troškove i snizile zaduženost, čime su uspešno prebrodile krizu. Jezgra su čvrsta i zdrava, na šta ukazuje i indikator slobodnog novčanog toka preduzeća. Dividendna donosivost nemačkog berzanskog indeksa DAX iznosi čak 4,13%, što je više od desetogodišnje tražene donosivosti obveznice Nemačke.

2. Nešto slabiji makroekonomski podaci u SAD i u svetu posledica su zaustavljanja proizvodnih aktivnosti u Japanu posle zemljotresa i cunamija, koji su pogodili ovu zemlju u prvom kvartalu. Podaci iz maja i juna ukazuju na obrt i snažan porast industrijske proizvodnje, kao i na porast narudžbina u Japanu, koji upućuju na mogućnost da indikatori u SAD u drugoj polovini godine (ceteris paribus) budu viši.

3. Niske kamatne stope u svetu omogućavaju povoljno refinansiranje dugova preduzeća i stanovništva. Američka centralna banka se pritom obavezala da će održavati skoro nultu kamatnu stopu do 2013. godine, pri čemu ostaju na snazi sve dodatne mere koje će doprineti jačanju privredne aktivnosti i inflacije.

4. U poređenju sa prethodnom decenijom svet se povećao i obogatio za najmanje dve milijarde ljudi iz Azije, pre svega iz Kine i Indije, koji formiraju potražnju za novim proizvodima i uslugama. Oni će u narednim decenijama koje su pred nama biti generator rasta svetske ekonomije.

5. Trenutno stanje znači u stvari samo to da će centralne banke po svetu morati da plasiraju nova novčana sredstva, sve dok ne dovedu svetsku ekonomiju do tačke kada može da funkcioniše sama. Štampanje novca imaće za posledicu porast cena odnosno inflaciju.
Najnoviji događaji na svetskim berzama posledica su dakle neracionalnog ponašanja (pre svega malih) ulagača, koji nisu zaboravili poslednju krizu iz 2008. godine. Američki indeks, koji čini 500 najvećih američkih preduzeća, pao je od 21. jula za 17 procenata. Većina gubitaka ulagača je dakle već uknjižena.

Učvršćuje se verovanje da je poverenje ulagača ključna veza koja mora da povezuje i jača delovanje ekonomije. Ulagačima se preporučuje da odluke ne donose prebrzo i pod uticajem emocija. Ukoliko imovina investitora u akcijama odnosno fondovima ne iznosi više od 10-15% njihove ukupne imovine (u ovo ubrajamo celokupnu imovinu, uključujući i nekretnine), onda nema razloga za preteranu zabrinutost.

Naime, ovakva je priroda finansijskih tržišta, kreću se u ciklusima koji se najlakše savladavaju ozbiljnim i dugoročnim pristupom ulaganju. Za investitora ima smisla da proda onda kad su cene visoke i da kupi u trenutku kad cene padnu. Na kraju krajeva, tako se ponašamo i na rasprodajama.

U prošlosti se ovakva situacija pokazala kao dobar investicioni momenat za plasiranje dela ušteđevine u uzajamne fondove. Hrabriji ulagači su ove nedelje već počeli sa postupnom kupovinom akcija i jeidnica u fondovima. Zašto bi se na finansijskim tržištima ponašali drugačije i zašto bismo prodavali sopstvenu imovinu na rasprodajama? Suzdržanost i jednostrano ulaganje se dakle pokazuju na duži rok, što znači tri godine ili više.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 9

Pogledaj komentare

9 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Stali u red: Ova zemlja kupuje 114 Rafala?

Indija i Francuska se približavaju velikom sporazumu o nastavku ugovora o "rafalu" za Indijsko ratno vazduhoplovstvo (IAF), a očekuje se da će se razgovori ubrzati pre posete francuskog predsednika Emanuela Makrona Indiji u februaru 2026.

9:21

14.1.2026.

23 h

Podeli: