Godina na isteku mnogim je događajima rezervisala mesto u analima globalnog finansijskog tržišta. Svet velikih postao je veliki svet. I zaista, u smislu finansijskog tržišta, kontinenti i definitivno ostaju samo geografski pojmovi.
Njujorška berza i Euronext postali su jedna porodica, NASDAQ i Londonska berza, svi su izgledi, postaće druga. Njujork se sa Tokijom „sporazumeo“ o partnerstvu. Samo Dojče berza Novu Godinu dočekuje u „kućnoj atmosferi“. Ali redom.
Akcionari Euronext-a prihvatili su velikom većinom ponudu Njujorške berze i formirali najveću planetarnu berzansku grupu. Dojče berza dugo je bila u igri, i čak tokom godine, nudila i više od Njujorške.
Ni tada, akcionari Euronext-a nisu s odobravanjem prihvatali veće novce. Za zaključiti je da je onda posredi bilo nešto drugo, ne novac. Čak i kada su se najviši zvaničnici Francuske i Nemačke oglasili sugestijom da se kreira panevropska berzanska alijansa, vlasnici akcija Euronext-a, nisu menjali mišljenje.
U ovom poslu svakako nema mesta priči o nekakvim nacionalnim animozitetima, ukoliko bi neko hteo da razloge Euronext-ovog odbijanja Nemaca traži u tome. Uostalom, Euronext i nije samo francuski.
Ovakvom razvoju događaja i njegovom epilogu, razloge, moguće, trebalo bi tražiti u samom Briselu i MIFID direktivi. Naime, ovom direktivom evropskim je berzama izmaknut tepih pod nogama i postavljen pod noge investicionim bankama. Njome su investicionim bankama otvorena vrata novih, neslućenih mogućnosti, ali rekao bih, bez novih, dramatično većih obaveza koje bi te mogućnosti pratile.
U Evropskoj uniji, poslednjih nekoliko godina koliko proces prilagođavanja novoj direktivi traje, jasno se da čuti da je MIFID pisan rukom investicionih bankara.
U tom kontekstu onda ne bi trebalo da čudi potez akcionara Euronext-a: izbeći, koliko je god to moguće, nizak udarac na domaćem terenu koji se očekuje od, MIFID-ovim rečnikom rečeno, bankarskih „sistem internalajzera“ i već uveliko najvljenih „multilateralnih trgovačkih alata“.
Da li će i koliko ovaj prekookenaski korak Euronext-a očuvati i ojačati njegove pozicije, tek ćemo naravno videti.
Akcionari Dojče berze su nakon dvostrukog neuspeha kupovine Londonske berze već smenili upravljačku ekipu zbog evidentnog neuspeha. Nova se dala u borbu za Euronext. I nije uspela. Ni uz političku asistenciju. Berzanski komentatori se sada već utrkuju u potrazi za frankfurtskom pričom sa srećnim završetkom.
Međutim, iako je manevarski prostor Dojče berzi potpuno sužen, nikog ne bi trebalo da začudi lucidnost nekog budućeg nemačkog strateškog poteza. Uostalom, to se i očekuje od Dojče berze.
Očekivana kupovina Londonske berze od strane NASDAQ-a, nekako ostaje van fokusa. Čini se kao već izvesna stvar i sama po sebi ne daje novu notu globalizaciji planetarnih berzanskih integracija.
U Evropi je ostalo još srednje-velikih igrača. Prema već objavljenim informacijama, Italijani se mogu videti u Euronext-ovom kolu, u kojem, ni Španci ne bi bili iznenađenje. Deluje čak i prirodno. Osim što, opet, na Dojče berzu niko ne sme da zaboravi.
A istočna, pa i jugoistočna Evropa? Kako ovo deluje na nju? U našem delu sveta, iako ovi događaji ne izazivaju momentalne i dramatične efekte, more je veoma uzburkano. Tim rečnikom rečeno, bura se tek očekuje.
OMX je akcionare Ljubljanske berze upoznao sa svojom ponudom. Finansijskom. Hrvatsko tržište zbija redove – pre neki dan i formalno je potpisan ugovor u pripajanju Varaždinske berze Zagrebačkoj. Akcionari Bečke berze, za sada, poseduju i Budimpeštansku.
Varšavska berza i dalje je u rukama poljske države koja ni ne pokazuje mogućnost da iz vlasništva izađe. Naprotiv, Varšavska berza planira da svoje usluge ponudi kompanijama iz istočne Evrope, uključujući naročito ukrajinske i kazahstanske kompanije.
Sredinom decembra ove godine, Financial times je objavio „izvestan“ interes Dojče berze za Bugarsku berzu.
Tržišta zemalja bivše Jugoslavije su sve češće predmet analize. Pokrivaju tržište od preko 20 miliona stanovnika. Same berze iz tih zemalja već nekoliko puta javno su isticale potrebu međusobne konvergencije.
Međusobno, iako veoma kompatibilna tržišta, međusobno su razdvojena različitim regulatornim okvirima. Slovenija je pod EU jurisdikcijom, Hrvatska joj je sve bliže, prati je Makedonija. U tim zemljama, nebankarsko finansijsko tržište postaje od sve većeg nacionalnog interesa, pa njegovo uređenje postaje sve uočljivije. Nivo korporativnog upravljanja i nadzor nad tržištem, naročito u Sloveniji i Hrvatskoj, već su na visokom nivou.
Dobra vest za nas u Srbiji jeste da, iako u mnogo čemu kaskamo za okruženjem, srpsko tržište predstavlja poželjnog partnera. Zašto? Mislim zato što srpsko tržište još uvek ima prostora da efektuira svoj potencijal unapređenjem svog regulatornog okvira, iznošenjem u tržišnu javnost svog „porodičnog srebra“, dakle današnjih državnih kompanija.
Njihov izlazak u tržišnu javnost očekivano bi bio pokazni model danas uspešnim i konkurentnim kompanijama u ortačkom ili porodičnom vlasništvu. Njihovo listiranje na berzi, u Srbiji ni danas u jeku planetarnih, ali i regionalnih berzanskih integracija, još uvek nije shvaćeno kao redak katalizator očuvanja i podizanja njihove konkurentnosti, njihove prinosne funkcije.
Srpsko tržište kapitala je krajem novembra demantovalo i sve one nevernike koji su tvrdili da na njemu nema – kapitala. Dokapitalizacija jedne od lokalnih banaka privukla je oko 400 miliona evra i svela prolaznost pojedinačnih investicija u novu emisiju akcija na svega 3 odsto!
No, to su potencijali. Činjenice govore da nijedna državna kompanija nije osetila blagodeti inicijalne javne ponude, da nijedno javno akcionarsko društvo nije listirano na Beogradskoj berzi, da među najlikvidnijim srpskim akcijama ima i onih čiji su prospekti ažurirani pre 2 godine, da očekivani debut domaćih dobrovoljnih penzionih fondova biva suočen ograničenim kvalitetom dostupnim na tržištu, da uz njih i domaći investicioni fondovi prosto bivaju gurani na investicije van zemlje.
Ovo potonje se, osim što predstavlja odliv domaćeg kapitala, ogleda i u paradoksu prema kojem će srpski građanin, ulagač u domaće fondove direktno finansirati sopstvenu konkurenciju.
Gde onda naći prostora za priču o povećanju konkurentnosti domaće privrede, povećanju zaposlenosti. Te vode sami ćemo, u tom nesrećnom slučaju, navoditi na tuđe mlinove.
Dakle, to su opasnosti. Mogu se izbeći samo ukoliko im se posveti adekvatna pažnja. I prione na delo, naravno. Tada će biti moguće iskoristiti potencijal srpskog tržišta kapitala i što je najvažnije, efektuirati ga. Za dobro kompanija, njihovih akcionara, zaposlenih i budućih zaposlenih, investitora. Da, to znači – za dobro naše zemlje. Tome berze služe!
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Australijska rudarsko-metalska grupa BHP objavila je nameru da preuzme britansku rudarsku kompaniju "Anglo ameriken", koju je procenila na oko 36 milijardi evra.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Vlade Zarić rekao je da je uobičajeno da cene mesa rastu uoči praznika. Ocenio je da na to utiču brojni faktori, a da se stabilizacija cena očekuje u maju.
Sa prazničnim periodom povećava se i potrošnja, čak i za 40 odsto. Nakon poslednjeg otkrića falsifikovanih proizvoda, potrošači će osim o cenama morati da vode računa i o kvalitetu namirnica.
Grad Beograd već godinama dominira po visini prosečnih plata. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku koji se odnose na februar 2024, prosečna neto zarada u Beogradu je iznosila 118.351 dinar.
Izrael je pristao da sasluša mišljenje i zabrinutosti SAD pre nego što pokrene invaziju na grad Rafa na jugu Pojasa Gaze, izjavio je danas portparol Bele kuće za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi.
Šef poljske diplomatije Radoslav Šikorski apelovao je na Nemačku da poveća pomoć Ukrajini i pošalje joj rakete Taurus objasnivši da je bolje zaustaviti predsednika Rusije Vladimira Putina u Ukrajini, nego da se nađe na poljskim granicama.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Masovni protesti šire se američkim univerzitetima. Studenti protestuju zbog izraelske vojne kampanje u Gazi. Stotine demonstranata uhapšeno je do sada širom Amerike.
Komentari 3
Pogledaj komentare