Najprodavaniji automobil u istoriji češkog proizvođača predstavljen je 1996. godine. Dve decenije kasnije, Škoda je širom sveta prodala 5 miliona primeraka modela Octavia.
Škoda Octavia I i III
Savremena Octavia ime duguje svom prethodniku koji se proizvodio polovinom 20. veka. S obzirom da je to bio osmi model po redu u "modernoj eri" Škode, odabrana je oznaka koja na latinskom označava upravo redni broj 8. Između 1959. i 1964. sa fabričkih traka sišlo je oko 364.000 automobila.
Tri decenije kasnije, sazrelo je vreme da se rodi nova Octavia. Otprilike godinu dana pošto se Škoda pridružila Volkswagen grupi, 1992. počeo je razvoj potpuno novog kompaktnog modela.
Prilikom projektovanja Octavije korišćena je moderna CAD kompjuterska tehnologija, a dizajnersko odeljenje izašlo je sa klasičnim rešenjem karoserije u obliku limuzine, koje je uz određena unapređenja zadržano i na aktuelnoj trećoj generaciji.
Dizajnerski tim predvodio je Dirk van Braeckel, a tokom razvoja automobila posebna pažnja posvećena je aktivnoj i pasivnoj bezbednosti putnika. Pored prednjih vazdušnih jastuka, Škoda je po prvi put kupcima ponudila i bočne vazdušne jastuke.
Odlučeno je da Octavia, iako u formi sedana, dobije praktična peta vrata, pa je omogućen znatno bolji i komforniji pristup prtljažniku zapremine 528 litara. Obaranjem naslona sedišta, prtljažni prostor se mogao uvećati na 1.328 l.
Prvi primerci na tržište su stigli iste 1996. godine, a kupci su mogli da biraju između dva četvorocilindarska benzinca i jednog turbo dizelaša. Osnovnu verziju pogonio je 1.6 MPI sa 75 ks (55 kW), a pored njega na raspolaganju je bio i 1.8 20V benzinac sa 125 ks (92 kW). Dizelaš je bio 1.9 TDI sa 90 ks (66 kW), a Škoda se hvalila da prosečno troši svega 5,1 l/100 km.
Octavia Combi I
Postepeno, paleta motora proširena je sa 1.9 SDI jedinicom sa 68 ks (50 kW) i 1.8 20V turbo benzincem koji je razvijao 150 ks (110 kW).
Prva Octavia Combi (karavan) imala je premijeru u martu 1998. na sajmu automobila u Ženevi, a u prodajne salone stigla je maja iste godine, da bi 1999. bila predstavljena i verzija sa pogonom na sva 4 točka.
Škoda je za potrebe proizvodnje prve generacije modela Octavia izgradila novi pogon u okviru fabrike Mlada Boleslav u Češkoj, veličine 37.500 m2. Usledila je i izgradnja nove farbare kapaciteta 1.800 vozila na dan.
Zvanično, proizvodnja je startovala 3. aprila 1996, a kapacitet fabrike porastao je sa 90.000 na čak 350.000 automobila godišnje. Prva generacija izrađivala se sve do 2010. a poslednji primerak sklopljen je u novembru te godine u pogonu Vrhlabi. Za 14 godina proizvedeno je 970.000 limuzina i 470.000 karavana modela Škoda Octavia I.
Druga generacija nastavila je stazama svog prethodnika, pa je između 2004. i 2013. izrađeno 1,6 miliona sedana i 900.000 karavana.
Aktuelna Octavia III počela je da se proizvodi u novembru 2012, a do marta 2016. izrađeno je 1.000.000 jedinica. Najprodavaniji Škodin model osim u Češkoj, proizvodi se i u Kini, Indiji Rusiji i Kazahstanu.
Škoda Octavia II
.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Sukobi na Bliskom istoku u ratu SAD i Izraela protiv Irana nastavljen je i 16. dana. Izraelska vojska saopštila je da je od ponoći iz Irana na Izrael ispaljeno šest balističkih raketa. IRGC obećava da će progoniti i likvidirati Benjamina Netanjahua.
Kinesko ministarstvo spoljnih poslova izrazilo je zabrinutost zbog napete situacije u Ormuskom moreuzu nakon poziva američkog predsednika Donalda Trampa da Peking pošalje svoje brodove radi obezbeđivanja tog ključnog plovnog puta.
Sukobi širom Bliskog istoka – 17. dan. Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči kaže da Teheran "nije tražio prekid vatre, čak ni pregovore", odgovarajući tako Donaldu Trampu.
Američki predsednik Donald Tramp upozorio je da se NATO suočava sa "veoma lošom" budućnošću ako američki saveznici ne pomognu u otvaranju Ormuskog moreuza, koji je blokirao Iran.
Izraelski zvaničnik izjavio je za Iran Internešenel da je atentat na Alija Laridžanija izveden zahvaljujući obaveštajnim podacima koje su izraelske službe u prethodna 24 sata dobile od stanovnika Teherana.
Mančester siti protiv Real Madrida, Čelsi protiv Pari Sen Žermena, Arsenal protiv Bajer Leverkuzena – imena ovih klubova obećavaju sjajno fudbalsko veče u revanšima osmine finala Lige šampiona (21.00)
Komičar Bert Krajšer oglasio se pratiocima na Instagramu nakon što je za dlaku izbegao katastrofu. Poručio da je "zahvalan" što je bezbedan, nakon što se njegov autobus zapalio prethodne noći dok je bio na turneji.
Izraelski zvaničnik izjavio je za Iran Internešenel da je atentat na Alija Laridžanija izveden zahvaljujući obaveštajnim podacima koje su izraelske službe u prethodna 24 sata dobile od stanovnika Teherana.
Američki predsednik Donald Tramp bio je upozoren da bi napad na Iran mogao izazvati odmazdu protiv američkih saveznika u Zalivu, uprkos njegovim tvrdnjama da je reakcija Teherana došla kao iznenađenje.
Sukobi širom Bliskog istoka – 18. dan. Eksplozije su zabeležene u više delova Bejruta nakon što je Izrael jutros izveo vazdušne napade na tri naselja, preneli su libanski državni mediji.
Islamska revolucionarna garda (IRGC) je potvrdila smrt brigadnog generala Golamreze Sulejmanija, komandanta paravojnih snaga Basidž, u, kako je navela, američko-izraelskom vazdušnom napadu.
Komičar Bert Krajšer oglasio se pratiocima na Instagramu nakon što je za dlaku izbegao katastrofu. Poručio da je "zahvalan" što je bezbedan, nakon što se njegov autobus zapalio prethodne noći dok je bio na turneji.
Lovci na tzv. čudovište iz Loh Nesa, tvrde da u ovom škotskom jezeru možda ne živi samo jedno, već čitava porodica misterioznih stvorenja, prenose britanski mediji.
Glavobolje su česte i najčešće bezazlene, a mogu ih izazvati stvari poput dehidratacije ili stresa. Ipak, u nekim slučajevima mogu biti povezane s ozbiljnijim problemima, poput tumora na mozgu.
Iako se lekovi iz grupe GLP-1, kao što su Vegovi i Ozempik, sve više promovišu i široko koriste, nekoliko studija ukazuje i na potencijalno zabrinjavajuće neželjene efekte - uključujući novo istraživanje koje se detaljnije bavi mogućim gubitkom vida.
Nemačka vlada planira da učetvorostruči kapacitete za veštačku inteligenciju do 2030, dok bi performanse opštih centara podataka trebalo bi da se najmanje udvostruče u poređenju sa 2025.
Dok smo navikli da robote viđamo kako nespretno hodaju ili obavljaju fabričke poslove, najnoviji snimak koji kruži internetom pokazuje da su mašine spremne i za "beli sport".
Iako su se pojavile glasine koje su zabrinule milione korisnika širom sveta, kompanija OpenAI je zvanično potvrdila da globalno uvođenje reklama u ChatGPT trenutno nije u planu.
Globalno tržište računara i pametnih telefona suočava se sa novim talasom poskupljenja, a glavni razlog je nagli rast cena materijala za proizvodnju poluprovodnika.
Ako se planovi ostvare, električni modeli bi već za nekoliko godina mogli da se prodaju u istom broju kao i automobili sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem.
Komentari 41
Pogledaj komentare