Da li elektroautomobili imaju budućnost bez subvencija?
S obzirom da u startu koštaju znatno više od sličnih modela sa klasičnim benzinskim i dizel motorima, automobili na električni pogon svoj put do kupaca pronalaze kroz državne subvencije, poreske olakšice i druge beneficije koje im u razvijenim zemljama pripadaju po zakonu. Postavlja se pitanje šta bi se dogodilo sa prodajom električnih automobila da ne postoji intervencija države?
Da su električni automobili i dalje skupi, i da ih čak i građani u bogatijim zemljama, sa visokim životnim standardnom, kupuju uglavnom zato što imaju ekonomsku računicu (niski troškovi eksploatacije, poreske olakšice) i druge svakodnevne beneficije (besplatno parkiranje, ulazak u centar grada gde je drugim vozilima zabranjeno, vožnja žutim trakom...), znalo se i ranije.
Međutim, sada smo u prilici da na primeru Danske, koja je bila jedna od predvodnica "buma" električnih automobila u Evropi, vidimo šta se dešava sa prodajom vozila na struju kada država odluči da ukine neke od pogodnosti koje su koristili kupci ove vrste automobila.
Naime, ova država je trenutno jedina članica Evropske unije u kojoj je zabeležen pad prodaje vozila na struju. I to prilično dramatičan pad – u prvom tromesečju 2017. tražnja za električnim automobilima smanjena je za čak 60,5% u poređenju sa istim periodom 2016.
U isto vreme, susedne zemlje, kao što su Nemačka i Švedska, beleže rast prodaje elektroautomobila i do 80%, dok na nivou čitave EU povećanje prodaje prema podacima Asocijacije evropskih proizvođača automobila (ACEA) iznosi 30%.
Šta je dovelo do takvog negativnog trenda u Danskoj, koja je bila među vodećim zemljama po rastu prodaje automobila na struju?
Prvi èovek Nissana, Karlos Gosn, prilikom demonstracije elektriènog modela Leaf (arhiva)
Pad je usledio nakon ukidanja određenih povlastica za kupce električnih automobila i vozila na hibridni pogon – u ovom slučaju ukinute su poreske olakšice, kao deo paketa poreske reforme u toj zemlji.
Podaci o prodaji u prva tri meseca 2017. pokazuju da su kupci u Danskoj znatno manje skloni nabavci vozila na struju, nego u slučaju kada im se nude državni podsticaji.
U danskom Udruženju za električne automobile kažu da je reforma poreskog sistema "potpuno uništila" tržište vozila na elektro pogon.
"Cena je i dalje primaran faktor prilikom kupovine ove vrste automobila", objašnjava Laerke Flader iz Udruženja.
Da je situacija veoma ozbiljna, pokazuje i reakcija prvog čoveka Tesle, Ilona Maska, koji je pokušao da lobira u Danskoj protiv ukidanja poreskih olakšica za kupce električnih automobila, uz tvrdnju da će novi paket poreskih zakona, koji će u potpunosti stupiti na snagu 2019, teško pogoditi tržište vozila na električni pogon u toj zemlji.
Teslini 'superpunjaèi' na kojima se pogonske baterije dopune za 20-ak minuta
Moguće je da će primerom Danske krenuti i neke druge države EU u kojima su električni automobili takođe popularni, što bi uzdrmalo proizvođače čiji se proizvodni program u potpunosti ili u velikoj meri oslanja na prodaju ekološki prihvatljivih automobila, kao i one koji planove za budućnost temelje upravo na razvoju i masovnoj proizvodnji vozila na struju, među kojima su i nemački giganti Volkswagen i Mercedes.
Rešenje se traži u snižavanju troškova proizvodnje električnih automobila, što se opet u najvećoj meri svodi na pojefinjenje pogonskih baterija i njihovu masovniju proizvodnju.
Sniženje maloprodajnih cena električnih automobila, uz povećanje automonije vožnje, dalji razvoj infrastrukture punjača i skraćenje vremena za dopunu baterija, presudni su faktori za omasovljenje prodaje vozila na struju u budućnosti, kada će oni postati tržišno konkurentni tako da državne subvencije i druge olakšice više neće biti presudne prilikom odluke kupaca da nabave električno vozilo.
Kao i u mnogim drugim oblastima kada su u pitanju trendovi koji vladaju u razvijenim evropskim zemljama, Srbija je i u ovom slučaju na začelju.
Bez državnih subvencija i odgovarajuće infrastrukture, a uz nisku kupovnu moć građana, električni automobili na našim putevima još dugo će biti egzotična i retka pojava.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov uputio je oštro upozorenje evropskim političarima, rekavši da će ruski odgovor na bilo kakav napad biti razarajući.
Nakon hladnih dana koji nas čekaju oko Nove godine, po svemu sudeći, doći će do pravog vremenskog preokreta kada se prognoziraju temperature veće od proseka.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da Zapad mora da shvati da Rusija drži stratešku inicijativu u Ukrajini dok su u toku razgovori o mogućem rešenju sukoba.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da Zapad mora da shvati da Rusija drži stratešku inicijativu u Ukrajini dok su u toku razgovori o mogućem rešenju sukoba.
Američki Stejt department odobrio je potencijalnu prodaju vojne opreme i elemenata logistike, kao i obuku u kontekstu prodaje naoružanja Poljskoj, u vrednosti od 200 miliona dolara, saopšteno je danas iz Pentagona.
Drevno jevrejsko ritualno kupatilo, poznato kao mikve, koje datira iz poslednjih dana Drugog hrama, pre oko 2.000 godina, otkriveno je ispod Zida plača - Plaze, na samo nekoliko koraka od Hramovne gore.
Američka pevačica Bijonse postala je milijarderka, čime se pridružila uskom krugu muzičara čije se bogatstvo procenjuje na više od milijardu dolara, objavio je Forbs.
Velika loža Engleske (United Grand Lodge of England - UGLE) pokrenula je tužbu protiv londonske Metropoliten policije zbog obaveze da policijski službenici prijavljuju članstvo u masonskim organizacijama.
Predstavnici Hrvatskog krovnog udruženja ratnih vojnih invalida poslednjeg rata (HVIDRA) je pevaču Marku Perkoviću Tompsonu, koji na svojim nastupima glorifikuje ustaštvo, uručili priznanje.
Dobra vest je da ovo nije kraj priče – ekipu ćemo ponovo gledati na sledećem izdanju Phygital Games of the Future turnira, koje će se održati naredne godine u Kazahstanu.
Upotreba alata zasnovanih na veštačkoj inteligenciji u Evropi brzo raste, ali razlike među državama i dalje su izražene, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.
Radari će meriti prosečnu brzinu i devet najčešćih prekršaja, uključujući vožnju bez pojasa, upotrebu mobilnog telefona i prolazak kroz crveno svetlo – kazne stižu automatski.
Komentari 93
Pogledaj komentare