20.11.2026.
18:04
Moskva: "Kreativno rešenje, ali ne"
Rusija je odbacila ideju da se Ukrajini pruže bezbednosne garancije po uzoru na Član 5 NATO-a, odbacujući sve aranžmane koji podsećaju na članstvo Kijeva u vojnom savezu kao neprihvatljive.
Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov nazvao je ideju "kreativnim rešenjem".
"Čak i pronalaženje formule za kvazi-članstvo u NATO-u za Kijev i traženje neke vrste 'kreativnog rešenja' u ovoj oblasti je za nas neprihvatljiva opcija", rekao je Rjabkov, prema Interfaksu Rusija.
Dodao je da su razgovori Moskve o bezbednosnim garancijama prvenstveno usmereni na zaštitu sopstvenih bezbednosnih interesa Rusije. Rusija očekuje da Ukrajina prizna da neće postati članica NATO-a, opisujući to kao preduslov za dalje razgovore o bezbednosnim aranžmanima.
Glasine o predlozima iz Moskve takođe su oživele zahteve od pre 2022. godine, uključujući vraćanje NATO trupa na granice iz 1997. godine, što znači povlačenje trupa iz bivših komunističkih zemalja, u zamenu za slične poteze u svojoj enklavi Kalinjingrad, smeštenoj između Poljske i Litvanije.
Rjabkovljevi komentari su direktno protivrečili nedavnim izjavama američkog izaslanika Džareda Kušnera, koji je rekao da je Vašington uspeo da natera Moskvu da se oseća prijatno sa konceptom pružanja garancija Ukrajini na osnovu Člana 5 NATO-a.
Možda vas zanima
Član 5 interveniše u Ukrajini?
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da su tokom razgovora sa izaslanikom predsednika SAD Stivom Vitkofom u Oslu razmatrani predlozi za različite formate prekida vatre, bezbednosne garancije za Ukrajinu i pitanja teritorija.
21:31
20.10.2026.
30 d
Moskva: "To je suludo..."
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio danas da je ideja o članstvu Ukrajine u NATO u zamenu za teritorije, koja kruži medijima, suluda.
13:35
20.11.2026.
4 h
Govoreći nakon sastanka Koalicije voljnih u Berlinu u četvrtak, Kušner je rekao da bi predloženi aranžmani bili deo šireg bezbednosnog paketa, koji bi i dalje zahtevao jasne mehanizme sprovođenja.
Predložene bezbednosne garancije za Kijev
Najnovije neslaganje usledilo je nakon runde razgovora u Berlinu u kojima su učestvovali predstavnici Ukrajine, SAD i Evrope, a zatim i nakon sastanka Koalicije voljnih u četvrtak.
Prema zajedničkom saopštenju evropskih lidera, predloženi bezbednosni okvir mogao bi da uključuje kontinuiranu vojnu, finansijsku i tehničku pomoć Ukrajini, mehanizam za praćenje prekida vatre pod vođstvom SAD i multinacionalne snage pod vođstvom Evrope.
Predlog takođe uključuje pravno obavezujuće obaveze o preduzimanju mera za obnavljanje mira i bezbednosti ako Rusija pokrene još jedan oružani napad na Ukrajinu. Multinacionalne snage bi mogle da pruže mere sigurnosti na kopnu, na moru i u vazduhu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je više puta rekao da članstvo u NATO-u ostaje najjača moguća garancija bezbednosti za zemlju. Nakon sastanka u Berlinu, takođe je pozvao na veću evropsku integraciju Ukrajine i garanciju zasnovanu na principima kolektivne odbrane NATO-a.
Zašto Ukrajina insistira na bezbednosnim garancijama?
Ukrajinsko insistiranje na jačim garancijama odražava njeno iskustvo sa Budimpeštanskim memorandumom iz 1994. godine. Prema sporazumu, Ukrajina se odrekla nuklearnog oružja nasleđenog od Sovjetskog Saveza u zamenu za bezbednosne garancije Rusije, Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva.
Ta uveravanja nisu sprečila rusku aneksiju Krima 2014. godine i njenu potpunu invaziju u februaru 2022. godine. Naknadne akcije Rusije dodatno su pojačale argument Kijeva da su bezbednosne garancije bez verodostojnih mehanizama za sprovođenje nedovoljne.
Od početka svoje potpune invazije 2022. godine, Moskva je više puta ciljala ukrajinske gradove, energetsku infrastrukturu i civilne objekte, odbacujući međunarodne napore za uspostavljanje trajnih bezbednosnih aranžmana.
Rusija pokrenula veliki napad
Rusija je tokom noći i petka lansirala 84 krstareće rakete i 404 drona, zajedno sa balističkim i Cirkon raketama, ciljajući Kijev i devet drugih regiona, prema saopštenju ukrajinskog ratno-vazduhoplovstva.
U napadima je poginulo najmanje sedam ljudi, a 17 je povređeno, prema rečima ukrajinskog premijera. U Kijevu su u napadima oštećena tri mosta preko reke Dnjepar i kritična infrastruktura, dok su pogođeni i bolnica u Harkovu i železnički objekti u Lavovu.


Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar