25.04.2026.
14:48
Ovo je Putinov najveći strah: Jedna stvar bi mogla potpuno da ga uništi
Ruski predsednik Vladimir Putin se ne plaši širenja NATO-a ili budućih linija razgraničenja na bojnom polju u Ukrajini. Njegov pravi, egzistencijalni strah je nešto sasvim drugo.
Radi se o demobilizaciji stotina hiljada ruskih vojnika i vraćanju društva u stanje mira. Prema analizi objavljenoj u Newsweek-u, Putinov režim više ne vodi rat u Ukrajini isključivo zbog teritorijalnih ciljeva ili geopolitičkih ambicija. Rat je postao ključni mehanizam preživljavanja režima.
Dokle god sukob traje, Putin može da održi kontrolu nad društvom, opravda represiju i prikrije duboke strukturne slabosti ruske države. Paradoksalno, mir bi bio izuzetno opasan za Kremlj. Demobilizacija bi značila puštanje stotina hiljada traumatizovanih, borbeno iskustvenih i često prisilno regrutovanih muškaraca nazad u društvo koje nema dovoljno političkih kanala za izražavanje nezadovoljstva.
Mnogi od njih su bili svedoci ili žrtve sistematskog zlostavljanja u ruskoj vojsci, uključujući mučenje, seksualno nasilje i potpuno nepoštovanje ljudskog života, gde se vojnici često tretiraju kao "topovsko meso". Povratak takvih veterana mogao bi da stvori veoma nestabilnu situaciju, piše Newsweek.
- Zna se šta Putin planira, i nije dobro; "Već ima 500.000 mrtvih"
- Putinu stiglo alarmantno upozorenje; "Ako ništa ne uradiš, čeka te 1917."
Ovi novi veterani mogli bi postati izvor nezadovoljstva, kritika Ministarstva odbrane, pa čak i potencijalnih pobuna ili pučeva. Rat ih drži zaposlenima, pod kontrolom i zavisnim od sistema. Pored toga, ruska ekonomija je postala potpuno zavisna od ratne mobilizacije. Visoka vojna potrošnja služi kao veštački ekonomski stimulans, ali istovremeno stvara inflaciju, nedostatak radne snage i pregrevanje ekonomije. Zaustavljanje rata značilo bi nagli prekid ovog sistema, što bi moglo dovesti do ozbiljne ekonomske nestabilnosti.
Putinova popularnost tradicionalno raste u vremenima spoljnih sukoba, kao što je nakon aneksije Krima 2014. i invazije na Ukrajinu 2022. godine. Rat omogućava režimu da stvori sliku spoljne pretnje, čime opravdava unutrašnju represiju. Sa završetkom rata, ova formula više ne bi funkcionisala, a režim bi se suočio sa sopstvenim građanima.
Newsweek podseća i na istorijsku paralelu sa Sovjetskim Savezom. Nakon povlačenja iz Avganistana, razočarani i ljuti veterani, zajedno sa ekonomskom stagnacijom i pukotinama u eliti, doprineli su raspadu SSSR-a.
Zapad pogrešno razume Putinove motive ako misli da su teritorijalni ustupci Ukrajini rešenje. Pravi ključ za vršenje pritiska na Moskvu leži u iskorišćavanju unutrašnjih kontradikcija Rusije. Umesto da zahteva kompromise od Kijeva, Zapad bi trebalo da insistira na bezuslovnom prekidu vatre, da prebaci teret rata na Rusiju i da primora Kremlj da se suoči sa nekompatibilnošću svoje spoljne agresije i unutrašnje stabilnosti.

Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar