Na današnji dan, 21. jul

1542 – Papa Pavle III proglasio je konstitutivni akt Kongregacije za doktrinu vere. Osnovna namera bila je borba protiv protestantizma.

1620 – Rođen je francuski astronom Žan Pikar, koji je prvi precizno izmerio stepen meridijanskog luka i omogućio tačnije izračunavanje poluprečnika Zemlje. Godine 1679. pokrenuo je astronomski almanah "Connaissance des Temps", koji izlazi i danas.

1718 – Posle pobeda austrijskog feldmaršala Eugena Savojskog nad Turcima zaključen je Požarevački mir, kojim je Austrija pripojila teritoriju Srbije severno od Zapadne Morave, Banat, jugoistočni Srem, bosansku Posavinu i Malu Vlašku (Olteniju).

1773 – Papa Klement XIV izdao je papsku bulu "Dominus ac Redemptor", kojom je raspustio rimokatolički jezuitski red.

1774 – Posle šestogodišnjeg rata između Rusije i Turske sklopljen je Kučuk-kajnardžijski mir. Rusiji je priznato pravo da štiti hrišćane i njihove ustanove u Turskoj, kao i da otvori mrežu konzulata širom Turske. Dobila je tvrđavu Kinburn na ušću Dnjepra u Crno more, Kerč i Jenikale na Krimu, kao i slobodnu plovidbu trgovačkih brodova Dunavom i Crnim morem.

1798 – Posle pobede kod Piramida nad vojskom Mameluka, francuski general Napoleon Bonaparta zavladao je Egiptom.

1816 – Rođen je osnivač britanske novinske agencije Rojters, Paul Julijus fon Rojter. Rođen kao Izrael Bir Josafat u Nemačkoj, radio je u agenciji Avas u Parizu, a potom osnovao Rojters, danas drugu najstariju novinsku agenciju na svetu, posle francuskog Avasa (današnjeg Frans presa).

1884 – Rođen je srpski biolog i fiziolog Ivan Đaja, profesor Univerziteta i član Srpske kraljevske akademije. Istraživanjima fiziologije duboko ohlađenog organizma stekao je svetski ugled i bio jedan od osnivača hipotermije ("Đajin metod postizanja hipotermije"). Godine 1910. osnovao je prvu katedru za fiziologiju u Srbiji. Objavio je više od 200 naučnih radova i dela: "Osnovi fiziologije", "Od života do civilizacije", "Pogled u život", "Eksperimentalno traženje energetičke osnove u živih bića", "Osnovna biološka energija i energetika kvasa", "Biološki listići" i "Putopisi".

1899 – Rođen je američki pisac Ernest Hemingvej, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1954. godine. Iskustva iz Prvog svetskog rata pretočio je u roman "Zbogom oružje", iz Španskog građanskog rata u "Za kim zvona zvone", a putovanja po Africi u dela "Snegovi Kilimandžara" i "Zeleni bregovi Afrike". Reporterski je beležio činjenice, što je obeležilo generaciju pisaca između dva svetska rata. Ostala dela su: "Starac i more", "Pokretni praznik", "Prolećne bujice", "Sunce se ponovo rađa", "Smrt u popodnevu", "Imati i nemati", "Preko reke pa u šumu" i drama "Peta kolona". Izvršio je samoubistvo 1961. godine.

1921 – Ministra unutrašnjih poslova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Milorada Draškovića u Delnicama je ubio član terorističke grupe "Crvena pravda" Alija Alijagić, u znak protesta zbog "Obznane", usmerene prvenstveno protiv delovanja komunista. Ubrzo potom donet je "Zakon o zaštiti države", kojim je Komunistička partija Jugoslavije stavljena van zakona.

1924 – Rođen je srpski glumac Slavko Simić. Debitovao je 1953. u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu, a zatim prešao u Jugoslovensko dramsko pozorište. Bio je i pisac, predsednik Saveza dramskih umetnika Srbije i dobitnik Vukove nagrade. Igrao je u filmovima "Pod istim nebom", "Bekstva", "Višnja na Tašmajdanu", "Hitler iz našeg sokaka", "Hajdučka vremena", "Paviljon", "Tri letnja dana" i seriji "Više od igre".

1940 – Odlukama skupština Litvanije, Letonije i Estonije uspostavljena je sovjetska vlast u tri do tada nezavisne baltičke države, koje su potom i formalno uključene u sastav Sovjetskog Saveza.

1948 – U Beogradu je počeo Peti kongres Komunističke partije Jugoslavije, na kojem je centralna tema bila podrška vrhu KPJ i osuda napada Informbiroa.

1953 – Rođen je srpski pisac Radoslav Vava Petković. Završio je studije književnosti u Beogradu, uređivao časopis Književna kritika, bio sekretar Zadužbine Ive Andrića, direktor Zavoda za udžbenike i saradnik NIN-a, Demokratije i Blica. Dobitnik je NIN-ove nagrade za roman "Sudbina i komentari" (1994). Među ostalim delima su: "Put u Dvigrad", "Senke na zidu", "Izveštaj o kugi", "Ogled o mački", "Savršeno sećanje na smrt" i "Srednjovekovni putovođa".

1960 – U Cejlonu, današnjoj Šri Lanki, Sirimavo Bandaranaike postala je prva žena predsednik vlade u svetu, nasledivši supruga Solomona Bandaranaikea, ubijenog u atentatu.

1976 – U eksploziji bombe postavljene pod njegov automobil poginuo je britanski ambasador u Irskoj Kristofer Stjuart Bigs.

1985 – Umro je srpski glumac Zoran Radmilović, jedan od najvećih majstora improvizacije u domaćem pozorištu. Ostao je upamćen po ulogama Kralja Ibija, Radovana III, Trigorina u "Galebu" i Laze Kostića u "Santa Maria della Salute", kao i brojnim filmskim i televizijskim ostvarenjima.

1985 – Umro je srpski pisac Aleksandar Vučo, jedan od najznačajnijih predstavnika nadrealističkog pokreta. Među njegovim delima su romani "Gluho doba" (sa Dušanom Matićem), "Koren vida", "Raspust", "Mrtve javke", "Zasluge", "Poziv na maštanje", "Omame", "I tako dalje omame", "Omame – kraj", poeme "Humor zaspalo", "Nemenikuće – Ćirilo i Metodije", "Mastodonti" i zbirke pesama "Krov nad prozorom", "Ako se još jednom setim", "Pesme", "Alge" i "Momak i po hoću da budem".

1988 – Iranski verski vođa ajatolah Ruholah Homeini izjavio je da je prihvatanje posredovanja Ujedinjenih nacija radi prekida vatre u ratu sa Irakom "poput ispijanja otrova".

1994 – Ruski pisac i nobelovac Aleksandar Solženjicin doputovao je u Moskvu, prvi put od proterivanja iz Sovjetskog Saveza 1974. godine.

2002 – Telekomunikacioni gigant "Vorldkom" bankrotirao je zbog finansijskih problema izazvanih otkrivanjem velikih računovodstvenih prevara. U tom trenutku to je bilo najveće bankrotstvo u istoriji SAD, gotovo dvostruko veće od dotadašnjeg rekordera, kompanije "Enron", koja je propala krajem 2001. godine.

2008 – U Beogradu je uhapšen Radovan Karadžić, bivši predsednik Republike Srpske, optužen pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju.

2011 – Povratkom na Zemlju, posle trinaestodnevne misije spejs-šatla "Atlantis", okončan je američki program spejs-šatlova. Bio je to 135. i poslednji let ovog programa, koji je trajao više od 30 godina. NASA je tokom programa koristila pet orbitera: "Kolumbija", "Čelendžer", "Diskaveri", "Endevor" i "Atlantis".

2017 – Preminuo je Predrag Gojković Cune, jedan od najpopularnijih srpskih pevača. Tokom karijere duge gotovo sedam decenija pevao je izvorne narodne i starogradske pesme, sevdalinke i zabavnu muziku. Objavio je 52 ploče i više kolektivnih albuma, a dobio je brojna priznanja za svoj umetnički rad.