Toplotna pumpa - spas za Nemce u vreme skupe energije?
Cene nafte i gasa su eksplodirale, pa grejanje na toplotnu pumpu mnogima u Nemačkoj deluje kao pametna alternativa.
Izvor: Deutsche Welle
Ilustracija: Studio Harmony/Shutterstock
Uz to, na pomolu su i izdašne državne subvencije. Šta kažu stručnjaci?
Vodeći nemački proizvođač uređaja za klimatizaciju i grejanje "Fisman" (Viessmann) najavio je početkom maja da će dodatno investirati milijardu evra u toplotne pumpe, koje greju domove bez ekološkog balasta ugljen-dioksida. Ta firma koja ima 13.000 zaposlenih širom sveta, prošle godine je zabeležila porast obrta u tom segmentu za 41 odsto, a ukupno je to 21 procenat ili 3,4 milijarde evra, piše DW.
Sve to pokazuje da postoji generalni trend prelaska na električne toplotne pumpe. Nemačka vlada to podržava izdašnim subvencijama, jer se tako smanjuje emisija ugljen dioksida štetnog po klimu.
Međutim, toplotne pumpe su skuplje od sistema koji se baziraju na sagorevanju gasa ili lož-ulja – tehnologija je zahtevna, a konstrukcija složena. Najvažnije komponente nalaze se izvan zgrade koja se greje, a sama zgrada, osim toga, mora da ima dobru izolaciju.
"U skoro svim slučajevima neophodne su građevinske prepravke, a često i energetsko saniranje spoljnih zidova. Tako se brzo dođe do investicione sume od više desetina hiljada evra", objašnjava Tomas Auer, profesor za tehnologiju u zgradama i ekološki korektnu gradnju na Tehničkom univerzitetu u Minhenu.
U Nemačkoj do 35 odsto troškova ugradnje toplotne pumpe u starije objekte preuzima država, a ako se zamenjuje grejanje na lož-ulje, čak i 45 odsto. Velikim delom se nadoknađuje i honorar za sertifikovano energetsko savetovanje. Zato je, između ostalog potražnja za toplotnim pumpama trenutno tako velika, pa mušterije moraju dugo da čekaju na energetske stručnjake i majstore.
Rat u Ukrajini povećava energetske troškove
Ruska invazija u Ukrajini je, zbog povećanja troškova energenata, dovela do toga da se intenzivno razmišlja o odustajanju od grejanja na gas ili lož-ulje. Pitanje je ipak da li toplotne pumpe zaista mogu bar delimično da reše probleme sa energijom?
"Odgovor je jednostavan: toplotne pumpe, ako u njih ubrojimo i hibridne pumpe na gas i struju, mogu potpuno da zamene današnja tehnološka rešenja za grejanje", saopštava EHPA, udruženje evropskih proizvođača toplotnih pumpi sa sedištem u Briselu. Generalni sekretar Udruženja Tomas Novak kaže da to važi i za novogradnju i za starije zgrade.
Ključni element energetskog zaokreta
Kristijan Štolte koji radi za Nemačku agenciju za energiju (dena) smatra da su toplotne pumpe centralni element za uspeh energetskog zaokreta. "Toplotne pumpe koriste obnovljivu energiju i u stanju su da od jedne merne jedinice električne energije proizvedu tri do četiri takve jedinice toplotne energije", kaže Štolte.
On ujedno dodaje da su od 21 miliona toplotnih uređaja u nemačkim zgradama, za sada samo 1,2 miliona njih toplotne pumpe, a ostatak radi na gas ili naftne derivate. Za deklarisane klimatske ciljeve do 2030. potrebno je imati 4,5 do 6 miliona toplotnih pumpi.
"Godine 2021. instalirano je 154.000 toplotnih pumpi i to je 28 odsto više nego u 2020. Ipak, tempo se mora pojačati", kaže Štolte.
"Toplotne pumpe kratkoročno nisu rešenje"
Ipak, kaže stručnjak za energetiku Manuel Frondel, "toplotne pumpe kratkoročno nisu rešenje koje bi nas učinilo nezavisnim od ruskog gasa i nafte." Tačno je da se toplotne pumpe najčešće ugrađuju u nove zgrade, mnogo češće nego sistemi na gas, ali nove zgrade predstavljaju manji deo od ukupno 20 miliona zgrada u Nemačkoj.
Frondel, koji inače radi Lajbnicovom institutu za ekonomska istraživanja, a na Bohumskom univerzitetu predaje "Životnu sredinu i resurse", ukazuje da su toplotne pumpe veoma skupo rešenje za stare zgrade i da to neće promeniti ni izdašne državne subvencije. Ako do 2024. zaista bude ugrađeno dva miliona toplotnih pumpi u stare zgrade, kao što su u predizbornoj kampanji zahtevali Zeleni, to će državu, prema Frondelovoj računici, koštati 42 milijarde evra.
"Tolika suma se ne može opravdati, naročito ne klimatskim argumentima", kaže on i objašnjava da bi onda, prema proračunima njegovog kolege, profesora Joahima Vajdena iz Magdeburga, tona ugljen dioksida koja bi se na taj način izbegla koštala 600 evra, a sertifikati za emisiju kojima se stiče pravo na emisiju ugljen-dioksida koštaju ispod 100 evra.
Frondel dodatno argumentuje da toplotne pumpe ne garantuju da se stanari loše izolovanih zgrada neće smrzavati pri veoma niskim temperaturama, a i troškovi održavanja su značajni.
Smanjenje sobne temperature
"Naravno da je za svako domaćinstvo prelazak na toplotnu pumpu veliki napredak kada je reč o nezavisnosti od gasa", kaže Jens Šubert, stručnjak nemačkog Saveznog zavoda za okolinu. Zato bi, naglašava, sada trebalo preduzeti mere za saniranje zgrada i ugrađivanja grejanja na obnovljivu energiju, kako bi se efekat tih mera pokazao srednjoročno.
"Ukupno uzev", kaže Šubert, "mere kao što je snižavanje temperatura u prostorijama i to regulacijom ukupnog grejnog sistema, a ne na pojedinačnim termostatima, bile bi efikasnije ako se sprovedu u širinu."
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U Davosu je završen treći dan Svetskog ekonomskog foruma, a Srbiju na forumu predstavlja predsednik Aleksandar Vučić, koji je tokom dana imao brojne bilateralne susrete sa svetskim zvaničnicima.
Kreće gradnja megafabrike za proizvodnju litijum-gvožđe-fosfatnih (LFP) baterija u Subotici nakon što je kompanija ElevenEs dobila građevinsku dozvolu za pripremne radove.
Najveća japanska elektroenergetska kompanija po prvi put će pokrenuti neku nuklearnu elektranu od katastrofe u Fukušimi 2011. godine, što predstavlja prelomni trenutak u globalnom povratku atomskoj energiji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je tokom svog boravka na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, da je uveren da je zatvorena jedna stranica i da se istorija od sutra piše drugačije.
Evropska investiciona banka (EIB Global) obezbediće kredit od 150 miliona evra za rekonstrukciju oko 540 km lokalnih i državnih puteva u Srbiji, saopštila je danas ova banka.
Direktorka (MMF-a Kristalina Georgijeva danas je poručila da se svet suočava sa ozbiljnim problemom visokog javnog duga, dok su geopolitički rizici, rastući troškovi zaduživanja i politička nestabilnost postali ključni izazovi za globalni ekonomski rast.
Rat u Ukrajini – 1.429. dan. Specijalni izaslanik predsednika SAD Donalda Trampa Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner stigli su u Kremlj, gde se održava sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Predložene mere u razgovorima o budućem statusu Grenlanda obuhvataju jačanje prisustva NATO-a na Arktiku, dodeljivanje SAD posebnih suverenih prava nad delovima teritorije i ograničavanje pristupa Rusiji i Kini saznaje NYT.
Predsednik SAD Donald Tramp izneo je još detalja za sada nejasnog okvirnog sporazuma za Grenland dok se vraćao u Vašington iz Davosa, gde je prisustvovao Svetskom ekonomskom forumu, rekavši da će više informacija biti dostupno za dve nedelje.
Veliki konvoj američke vojske krenuo je ka Iranu, rekao je novinarima predsednik SAD Donald Tramp u avionu Air Force One tokom povratka u Vašington iz Davosa.
Kanadski premijer Mark Karni izjavio je da Kanada "ne postoji zahvaljujući Sjedinjenim Američkim Državama, već da prosperira "jer je Kanadska" odgovarajući na navode američkog predsednika Donalda Trampa, koji je ranije rekao da "Kanada živi zahvaljujući SAD".
Elizabet Smart je oteta kada je imala 14 godina,a o traumatičnoj otmici govori u novom Netflixom dokumentarcu, priznajući da je u jednom trenutku pomislila da bi bilo "bolje" da je ne pronađu.
"Grešnici" (Sinners) natprirodni triler Rajana Kuglera, koji je dobio pozitivne kritike i dobio je komercijalne priznanja, postao je prvi film nominovan za 16 Oskara.
Dok se svet oprašta od Rodžera Alersa, jednog od najvažnijih autora u istoriji Diznijeve animacije, mnogi se prisećaju njegovog kultnog filma "Kralj lavova“.
Donald Trump’s team is presenting the alleged “framework agreement” on Greenland as a diplomatic success, but European diplomatic sources say it is a maneuver that allows the U.S. president to back away from his earlier threats.
At the signing ceremony of President Donald Trump’s new Board of Peace in Davos, representatives from fewer than 20 countries were present, and none of the traditional Western European U.S. allies attended.
NATO Secretary General Mark Rutte confronted Donald Trump very sharply, face to face, reminding the U.S. president how many Europeans died defending Americans in Afghanistan.
Former U.S. special presidential envoy for Ukraine, Keith Kellogg, stated that if Ukraine survives this winter, the advantage in the war will be on its side, not Russia’s.
Popularni menadžer lozinki LastPass izdao je hitno upozorenje za sve svoje korisnike zbog nove, sofisticirane phishing kampanje koja ima za cilj krađu vaših najosetljivijih podataka.
Popularni servis za upravljanje lozinkama, 1Password, predstavio je novu funkciju koja ima za cilj da spreči korisnike da nesvesno predaju svoje podatke hakerima putem lažnih veb sajtova.
Jedan od vodećih ljudi u industriji video igara ponudio je neobičan potez kako bi pokušao da spasi popularnu MMO igru New World, čije gašenje je najavljeno za kraj januara 2027. godine.
Poznati proizvođač satova Hamilton udružio se s kompanijom Capcom kako bi kreirao dva posebna, limitirana izdanja satova povodom dolazećeg izlaska igre Resident Evil Requiem.
Windows 11 se i dalje suočava sa nizom neobičnih grešaka, a poslednja u nizu pogađa korisnike Outlooka. Nakon što je Microsoft nedavno morao hitno da objavi vanredno ažuriranje zbog problema sa gašenjem sistema, ispostavilo se da to nije bio jedini kvar.
Kada se automobil uveze u Srbiju, njegova prethodna evidencija često ne "putuje" sa njim, što ostavlja prostor za prevare – nekad čak i bez znanja samih prodavaca.
Komentari 51
Pogledaj komentare