Predlog stigao iz Amerike: Počinje borba protiv poreskih oaza?
Divovske kompanije rade ono što obični ljudi ne mogu – beže u poreske oaze.
Izvor: Deutsche Welle
Foto: ChameleonsEye/Shutterstock
Američka ministarka finansija Džanet Jelen predlaže globalnu minimalnu poresku stopu. Bilo je krajnje vreme, piše novinar DW Timoti Ruks.
Život nije fer. Najbolji primer su zakoni o oporezivanju. Običan svet svake godine se muči da sastavi poresku prijavu. Najveći broj njih prijavljen je tamo gde živi.
Za velike firme sastavljanje poreskog izveštaja znači puno posla i problema. Ali za razliku od individua, firme su često aktivne na više mesta pa mogu da prebacuju novac i profit kako im odgovara. Ili mogu da pronađu poreske oaze u kojima ne plaćaju ništa.
Ta mogućnost je američkim firmama uštedela mnogo novca u poslednje četiri decenije. Već godinama širom sveta padaju poreske stope za velika preduzeća.
Naravno, borba protiv poreskih oaza nije novost. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) pokušava, uzevši u obzir rastući pritisak na džinovske kompanije kao što su Fejsbuk i Gugl, da isposluje usvajanje minimalne poreske stope za koncerne širom sveta. Ipak, do sada nije postignut sporazum.
Hitno je potreban nov pokušaj. Pandemija je svetskoj ekonomiji donela velike probleme. Milioni ljudi su ostali bez posla. Mnogi mogu da padnu u teško siromaštvo, dok vlade traže način da dođu do novih prihoda.
Zato otkrića da su veliki koncerni kao što su Najk ili FedEks izbegavali porez posebno negativno odjekuju u javnosti. Čak i ako te firme naglašavaju da se pridržavaju svih "nacionalnih i međunarodnih pravila".
Sve i da su poreske olakšice u nekoj zemlji potpuno legalne, ne znači da su ispravne. Sjedinjene Države žele da daju dobar primer. Predsednik Džo Bajden je najavio podizanje najniže poreske stope za kompanije sa 21 na 28 odsto. Prihodi bi zakrpili ogromne budžetske rupe koje je pandemija ostavila u državnoj blagajni.
Promena kursa je ispravna, ali mora da se energično sprovede. Američka ministarka finansija Džanet Jelen najavila je teške pregovore i da će pogurati stvar na proletnjem zasedanju Svetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda kao i na samitu ministara finansija G20. "Moramo se osloboditi nizbrdice na kojoj smo 30 godina", napisala je na Tviteru.
We must also get out of the 30 year race to the bottom on corporate tax rates. It's about making sure gov'ts have stable tax systems that raise sufficient revenue to invest in essential public goods & respond to crises, & all citizens fairly share the burden of financing gov't.
U pravu je, piše DW. Ona je naročito pod lupu stavila Irsku, kao i druge evropske i karipske poreske oaze. Kao i velike američke tehnološke koncerne koji negde u svetu plaćaju svoje licence, bez obzira gde produkt nastaje.
Jelen zna da je to mukotrpan posao i da je upućena na međunarodnu podršku pri uvođenju minimalne poreske stope. Neće biti lako da ubedi neke zemlje da odustanu od svoje prednosti u međunarodnoj utakmici i da povećaju porez za kompanije. Ako argumenti ne budu dovoljni, Vašington bi mogao da upotrebi ekonomsku moć i nekim kompanijama onemogući pristup američkom tržištu ili bankama.
Ne treba da čudi što mnoge američke kompanije ne smatraju da je vreme za takvu debatu dok im opada promet i dok je primetan pandemijski zamor. One se plaše da bi mogle da plaćaju veći porez od strane konkurencije.
Ali, ako se pogledaju poreske evidencije iz prošlosti, vidi se da se kompanije brzo prilagođavaju. Čak i kada bi porez bio veći za kompanije sa centralom u Sjedinjenim Državama, to bi se moglo shvatiti kao izdatak kojim se plaća prisustvo na najvećem svetskom tržištu. U suštini, kompanije bi rado platile nešto za taj položaj.
I siromašnije zemlje bi mogle da profitiraju. Više ne bi morale da nude niže poreske stope da bi dovele kompanije u zemlju. Dogovor oko minimalne stope oporezivanja širom sveta napunio bi njihove skromne budžete. I kod bogatijih zemalja bi dodatni izvor poreskih prihoda u ovim vremenima bio više nego poželjan.
Pregovori o se nalaze u početnoj fazi. SAD bi morale da preuzmu vodeću ulogu. To će biti teška borba. Najviše poteškoća će doneti usaglašavanje oko konkretne visine minimalnog poreza širom sveta. Ali borba će se isplatiti. Na kraju, život bi prema svima mogao biti više fer.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ruska državna kompanija Roszarubežnjeft saopštila je da su svi njeni energetski aktivi u Venecueli u potpunom vlasništvu Rusije i da su kupljeni po tržišnim uslovima, u skladu sa zakonodavstvom Venecuele, međunarodnim pravom i bilateralnim sporazumima.
Iranska nacionalna valuta, rijal, pala je na istorijski minimum, što odražava produbljivanje ekonomske krize izazvane višegodišnjim međunarodnim sankcijama, uporno visokom inflacijom i ograničenjima izvoza nafte.
Indija i Francuska se približavaju velikom sporazumu o nastavku ugovora o "rafalu" za Indijsko ratno vazduhoplovstvo (IAF), a očekuje se da će se razgovori ubrzati pre posete francuskog predsednika Emanuela Makrona Indiji u februaru 2026.
Nakon što su Saudijska Arabija i Pakistan prošlog septembra potpisali pakt o uzajamnoj odbrani, sve je veći interes za pakistanski borbeni avion domaće proizvodnje JF-17 Thunder.
Od početka ove godine u Italiji se primenjuju ažurirana pravila za korišćenje bankomata, koja utiču na način podizanja gotovine, identifikaciju korisnika i obračun naknada.
Poslovni sentiment u nemačkoj stanogradnji se dodatno pogoršao krajem godine, a oporavak nije na vidiku, zaključak je novog izveštaja Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) iz Minhena za decembar.
Kada MOL bude otkupio većinski udeo u NIS-u i kada se završi izgradnja naftovoda, doći ćemo do izuzetno povoljne energetske situacije u pogledu snabdevanja Srbije, izjavio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je, posle sastanka sa ministrom spoljnih poslova Mađarske Peterom Sijartom, da su razgovarali o pregovorima između ruskih vlasnika u NIS-u i MOL-a.
Hitna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o Iranu biće održana večeras na zahtev Sjedinjenih Američkih Država, rečeno je za RIA Novosti iz somalijske misije u UN koja predsedava Savetom bezbednosti.
Predsednik Zoran Milanović izazvao je oštru reakciju Norveške, kada je sugerisao da bi američki predsednik trebalo da odustane od ideje preuzimanja Grenlanda i umesto toga da pažnju usmeri na norveški Svalbard.
Stotine ljudi evakuisano je iz velikog kampa u mestu Vaj River na jugozapadnoj obali australijske savezne države Viktorije, nakon što je snažno nevreme izazvalo bujične poplave, zatvaranje čuvene saobraćajnice "Great Ocean Road" i odnošenje automobila u more.
Poslanici Skupštine Srbije na vanrednoj sednici razmatraju 25 tačaka dnevnog reda, među kojima je set pravosudnih zakona koje je predložio poslanik Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić.
Skup sećanja na nedavno preminulog muzičara Ljubu Ninkovića (1950-2026) održan je danas u Radio Beogradu u prisustvu članova porodice, prijatelja, saradnika i brojnih poštovalaca.
Studio New Line objavio je prvi tizer za horor film Mumija: Film Lija Kronina (Lee Cronin's The Mummy), reditelja i scenariste Lija Kronina, poznatog po uspešnom hororu Evil Dead Rise.
It appears that Iran has, for now, avoided U.S. military strikes after President Donald Trump eased his threats, and a senior Iranian official promised that there would be no executions of protesters, Bloomberg reported.
With the arrival of the New Year, an icy cold wave has set in. Weather models have shifted abruptly and are now forecasting a “strong Arctic outbreak” that is expected to affect nearly two-thirds of Europe.
An emergency session of the United Nations Security Council on Iran will be held tonight at the request of the United States, RIA Novosti reported, citing the Somali mission to the UN, which is presiding over the Security Council.
Američke bezbednosne agencije (FBI i CISA) izdale su hitno upozorenje svim korisnicima pametnih telefona. Problem je ozbiljniji nego što se mislilo, a meta su vaši najprivatniji podaci.
Večni grad sledi primer evropskih prestonica kao što su London, Brisel, Pariz i Helsinki, koje su uvele sporije i bezbednije kretanje uprkos snažnom protivljenju vozača.
Pre nego što su spasene, turistkinje su se čak fotografisale pored svog iznajmljenog Mercedesa, koji je privremeno postao atrakcija na skijaškoj stazi.
Direktor Olivije Fransoa smatra da gradski automobili nemaju realnu potrebu da idu brže od zakonskog ograničenja. Kako ističe, prosečna maksimalna dozvoljena brzina u Evropi iznosi oko 118 km/h.
Komentari 4
Pogledaj komentare