Predlog stigao iz Amerike: Počinje borba protiv poreskih oaza?
Divovske kompanije rade ono što obični ljudi ne mogu – beže u poreske oaze.
Izvor: Deutsche Welle
Foto: ChameleonsEye/Shutterstock
Američka ministarka finansija Džanet Jelen predlaže globalnu minimalnu poresku stopu. Bilo je krajnje vreme, piše novinar DW Timoti Ruks.
Život nije fer. Najbolji primer su zakoni o oporezivanju. Običan svet svake godine se muči da sastavi poresku prijavu. Najveći broj njih prijavljen je tamo gde živi.
Za velike firme sastavljanje poreskog izveštaja znači puno posla i problema. Ali za razliku od individua, firme su često aktivne na više mesta pa mogu da prebacuju novac i profit kako im odgovara. Ili mogu da pronađu poreske oaze u kojima ne plaćaju ništa.
Ta mogućnost je američkim firmama uštedela mnogo novca u poslednje četiri decenije. Već godinama širom sveta padaju poreske stope za velika preduzeća.
Naravno, borba protiv poreskih oaza nije novost. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) pokušava, uzevši u obzir rastući pritisak na džinovske kompanije kao što su Fejsbuk i Gugl, da isposluje usvajanje minimalne poreske stope za koncerne širom sveta. Ipak, do sada nije postignut sporazum.
Hitno je potreban nov pokušaj. Pandemija je svetskoj ekonomiji donela velike probleme. Milioni ljudi su ostali bez posla. Mnogi mogu da padnu u teško siromaštvo, dok vlade traže način da dođu do novih prihoda.
Zato otkrića da su veliki koncerni kao što su Najk ili FedEks izbegavali porez posebno negativno odjekuju u javnosti. Čak i ako te firme naglašavaju da se pridržavaju svih "nacionalnih i međunarodnih pravila".
Sve i da su poreske olakšice u nekoj zemlji potpuno legalne, ne znači da su ispravne. Sjedinjene Države žele da daju dobar primer. Predsednik Džo Bajden je najavio podizanje najniže poreske stope za kompanije sa 21 na 28 odsto. Prihodi bi zakrpili ogromne budžetske rupe koje je pandemija ostavila u državnoj blagajni.
Promena kursa je ispravna, ali mora da se energično sprovede. Američka ministarka finansija Džanet Jelen najavila je teške pregovore i da će pogurati stvar na proletnjem zasedanju Svetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda kao i na samitu ministara finansija G20. "Moramo se osloboditi nizbrdice na kojoj smo 30 godina", napisala je na Tviteru.
We must also get out of the 30 year race to the bottom on corporate tax rates. It's about making sure gov'ts have stable tax systems that raise sufficient revenue to invest in essential public goods & respond to crises, & all citizens fairly share the burden of financing gov't.
U pravu je, piše DW. Ona je naročito pod lupu stavila Irsku, kao i druge evropske i karipske poreske oaze. Kao i velike američke tehnološke koncerne koji negde u svetu plaćaju svoje licence, bez obzira gde produkt nastaje.
Jelen zna da je to mukotrpan posao i da je upućena na međunarodnu podršku pri uvođenju minimalne poreske stope. Neće biti lako da ubedi neke zemlje da odustanu od svoje prednosti u međunarodnoj utakmici i da povećaju porez za kompanije. Ako argumenti ne budu dovoljni, Vašington bi mogao da upotrebi ekonomsku moć i nekim kompanijama onemogući pristup američkom tržištu ili bankama.
Ne treba da čudi što mnoge američke kompanije ne smatraju da je vreme za takvu debatu dok im opada promet i dok je primetan pandemijski zamor. One se plaše da bi mogle da plaćaju veći porez od strane konkurencije.
Ali, ako se pogledaju poreske evidencije iz prošlosti, vidi se da se kompanije brzo prilagođavaju. Čak i kada bi porez bio veći za kompanije sa centralom u Sjedinjenim Državama, to bi se moglo shvatiti kao izdatak kojim se plaća prisustvo na najvećem svetskom tržištu. U suštini, kompanije bi rado platile nešto za taj položaj.
I siromašnije zemlje bi mogle da profitiraju. Više ne bi morale da nude niže poreske stope da bi dovele kompanije u zemlju. Dogovor oko minimalne stope oporezivanja širom sveta napunio bi njihove skromne budžete. I kod bogatijih zemalja bi dodatni izvor poreskih prihoda u ovim vremenima bio više nego poželjan.
Pregovori o se nalaze u početnoj fazi. SAD bi morale da preuzmu vodeću ulogu. To će biti teška borba. Najviše poteškoća će doneti usaglašavanje oko konkretne visine minimalnog poreza širom sveta. Ali borba će se isplatiti. Na kraju, život bi prema svima mogao biti više fer.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od početka ove godine u Italiji se primenjuju ažurirana pravila za korišćenje bankomata, koja utiču na način podizanja gotovine, identifikaciju korisnika i obračun naknada.
Ruska državna kompanija Roszarubežnjeft saopštila je da su svi njeni energetski aktivi u Venecueli u potpunom vlasništvu Rusije i da su kupljeni po tržišnim uslovima, u skladu sa zakonodavstvom Venecuele, međunarodnim pravom i bilateralnim sporazumima.
Iranska nacionalna valuta, rijal, pala je na istorijski minimum, što odražava produbljivanje ekonomske krize izazvane višegodišnjim međunarodnim sankcijama, uporno visokom inflacijom i ograničenjima izvoza nafte.
Kina je u 2025. godini ostvarila rekordni trgovinski suficit od 1,189 biliona dolara, uprkos carinskim merama predsednika SAD Donalda Trampa, saopštila je Kineska carina.
Šef mađarske diplomatije Peter Sijarto rekao je postoji realna šansa da MOL u roku od jednog do tri dana postigne ključni dogovor sa "Gaspromnjeftom" o kupovini većinskog udela u NIS-u.
Rat u Ukrajini – 1.423. dan. Predsednik Rusije Vladimir Putin poručuje da rešenje za Ukrajinu mora biti postignuto što je pre moguće i da se Moskva se zalaže za dugoročni mir.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da je, kao i prema objavi specijalnog izaslanika za zapadnu Aziju Stiva Vitkofa, zvanično počela nova faza mirovnog plana za Gazu od 20 tačaka.
Osamsto pogubljenja koja je trebalo da se izvrše u Iranu otkazana su nakon upozorenja predsednika SAD Donalda Trampa vlastima u Teheranu da ne ubijaju demonstrante, saopštila je sinoć Bela kuća.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić učestvovaće na 56. godišnjem sastanku Svetskog ekonomskog foruma (WEF), koji će biti održan od 19. do 23. januara 2026. godine u Davosu, gde će se okupiti rekordan broj svetskih i regionalnih lidera, saopštio je Forum.
Katrin Denoar, koja na društvenim mrežama tvrdi da vodi jedan od najvećih legalnih bordela u Evropi, objavila je video koji prikazuje kako izgleda čišćenje sobe nakon što gost ode.
Princ Hari bi mogao sledeće nedelje da se vrati u Veliku Britaniju zbog sudskog procesa u Londonu, a njegov brat, princ Vilijam i njegova supruga Kejt, biće tada stotinama kilometra daleko od britanske prestonice u Škotskoj.
Kandidat za guvernera Floride, republikanac Džejms Fišbek, predlaže uvođenje "poreza na greh" od 50% na prihode kreatora na platformi OnlyFans, kako bi odvratio ljude od pridruživanja toj platformi.
Kako starite, vaše telo se suočava sa promenama kao što su gubitak mišićne mase i mineralne gustine kostiju, smanjena želudačna kiselina i smanjen apetit, a sve to utiče na nutritivne potrebe.
Naučnici koji stoje iza velikog novog istraživanja tvrde da je gotovo svaka osoba koja doživi srčani ili moždani udar prethodno imala bar jedan od četiri ključna faktora rizika — koje opisuju kao "rane znake" da bi moglo doći do komplikacija.
U Dubrovniku su u proteklom periodu zabeležena tri slučaja šuge, ali šef Službe za epidemilogiju županijskog Zavoda za javno zdravstvo Miljenko Ljubić ističe da nakon toga nisu zabeleženi novi slučajevi ove zarazne bolesti kože.
U Beogradu je tokom druge nedelje ove godine, odnosno od 5. do 11. januara, epidemipološkim nadzorom utvrđeno da je 9.981 osoba obolela od akutnih respiratornih infekcija (ARI), a od oboljenja sličnih gripu bilo je 516 obolelih.
Na društvenim mrežama pojavio se prvi konceptualni trejler za istorijski film o Boju na Kosovu iz 1389. godine, koji je u potpunosti kreiran uz pomoć naprednih alata veštačke inteligencije.
Skup sećanja na nedavno preminulog muzičara Ljubu Ninkovića (1950-2026) održan je danas u Radio Beogradu u prisustvu članova porodice, prijatelja, saradnika i brojnih poštovalaca.
Komentari 4
Pogledaj komentare