Bajden traži veće kazne: "Niko nije iznad zakona"

Predsednik SAD pozvao je Kongres da regulatorima banaka dâ veća ovlašćenja nad tim sektorom što između ostalog podrazumeva veće kazne za šefove propalih banaka.

Svet

Izvor: B92

Petak, 17.03.2023.

18:09

Bajden traži veće kazne:
Ilustracija: Depositphotos/palinchak

"Niko nije iznad zakona", naveo je Bajden u saopštenju Bele kuće, dodavši da je "pojačavanje odgovornosti" važno i da predstavlja prevenciju lošeg upravljanja u budućnosti, prenosi Rojters.

Kompanija za federalno osiguranje depozita (FDIC) treba da ima veća ovlašćenja Kongresa za potraživanje nadoknade od šefova propalih banaka kao što su Banka Silicijumske doline i Signačer banka, dodaje se u drugom današnjem saopštenju Bele kuće.

FDIC treba da zabrani šefovima propalih banaka dalje učešće u bankarskom sektoru kada njihova banka ode u stečaj i da kazni menadžere takvih banaka, zaključuje se u drugom saopštenju.

Švajcarski parlament pozvao na utvrđivanje odgovornosti za Kredi Svis

Švajcarski poslanici danas su saopštili da će pozvati odgovorne za probleme u banci Kredi Svis, i pozvali da se ti problemi reše nakon skandala koji može ugroziti reputaciju te zemlje.

Kako navodi Rojters, Kredi Svis, drugi najveći švajcarski zajmodavac, zatražio je hitan zajam od centralne banke u iznosu do 54 milijarde dolara kako bi podstakao svoju likvidnost nakon što su njene akcije u sredu pale za 24 odsto, kada je njen najveći investitor izjavio da ne može da ponudi više finansijske pomoći.

Juče su akcije skočile 20 odsto, ali odmah nakon toga pale za 10 odsto zbog nestabilne trgovine.

Švajcarska je tada održala hitan sastanak u vezi pozajmice centralne banke, ali nakon toga nije bilo izjava političkog vrha.

Agencija navodi da pored toga što uživa veliki ugled kada se radi o njenim bankama, Švajcarska nema mnogo mehanizama koji drže pojedinačne bankare odgovornim za loše upravljanje, za razliku od nekih drugih finansijskih centara kao što je Britanija gde se viši menadžeri mogu suočiti sa krivičnim sankcijama.

Švajcarska Socijaldemokratska stranka (SP), druga najveća stranka u donjem domu parlamenta, pozvala je na istragu da se utvrdi ko je odgovoran za krizu.

''Naš sistem ne smatra odgovornim one koji bi trebalo da budu odgovorni. Ko je znao da imamo sistemski problem? Ko je trebalo da alarmira kada je bilo potrebno?'', pitao je zvaničnik SP Sedrik Vermut. Poslanik Zelenih Gerhard Andrej rekao je da menadžeri treba da preuzmu odgovornost i da Švajcarska treba da pogleda svoje propise, i ocenio da je debakl Kredi Suisa doveo zemlju u ''veoma tešku'' situaciju.

''Radi se o odgovornosti najvišeg menadžmenta i kulturi. Ne treba nam više kutija za proveru. Potrebna nam je druga kultura'', rekao je on.

Petnaest godina nakon spasavanja rivalske banke UBS, previranja u Kredi Svisu su ponovo ukazale na slabe tačke švajcarske finansijske stabilnosti, ali, kako navodi Rojtesrs, ona je i dalje najveći svetski centar za upravljanje bogatstvom.

Finansijski sektor čini oko devet odsto švajcarskog bruto domaćeg proizvoda i zapošljava 5,5 odsto radne snage. Šef poreske i trgovinske politike na Institutu za finansijske studije Univerziteta Sent Galen Stefan Lege je ocenio da će za mnoge biti teško ako Kredi Suis propadne, ali da će Švajcarska nastaviti dalje.

''Kriza sa Kredi Svis je negativna za Švajcarsku, ali nije dovoljna da sama po sebi naruši reputaciju Švajcarske. Za potpunu katastrofu morala bi da postoji velika grupa ljudi koja gubi mnogo novca i gubi mnogo poslova. Ali ljudi koji su do sada izgubili novac su samo akcionari'', rekao je on.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 5

Pogledaj komentare

5 Komentari

Možda vas zanima

Region

Konačno, stiže prvih šest

Prvih šest od ukupno 12 borbenih aviona Rafal F3-R u Hrvatsku bi trebalo da sleti u četvrtak, 25. aprila, a avione će iz Francuske do baze Pleso dovesti hrvatski piloti koji su se oko godinu dana obučavali u Francuskoj.

10:23

23.4.2024.

1 d

Svet

"Zbogom dolaru"

Rusija i Kina su sprovele skoro potpunu "dedolarizaciju" ekonomskih odnosa, a udeo ruske rublje i kineskog juana u trgovinskim obračunima između Moskve i Pekinga je veći od 90 odsto.

19:53

22.4.2024.

1 d

Podeli: