Statistika pokazuje da i pored oštrog slabljenja dinara u odnosu na evro, građani imaju više novca i bolje žive nego ranije.
Izvor: Danas
Ali i to što se sada živi bolje nego početkom ovog milenijuma ne znači da se živi dobro.
Sa prosečnom platom od oko 35.000 dinara ne može da se podmiri čak ni cela potrošačka korpa, mada je to i dalje znatno bolje nego recimo 2001, pa čak i ne tako davne 2006. godine, koja važi za jednu od najboljih u srpskoj tranziciji.
Tako je 2001. prosečna zarada u Srbiji bila samo 5.375 dinara, a cene su bile takve da su jednoj porodici za podmirivanje prosečne potrošačke korpe bile potrebne čak tri plate, što je malo koje domaćinstvo sebi moglo da priušti.
Nasuprot tome, danas je za potrošačku korpu potrebno izdvojiti malo više od jedne plate, što znači da u većini kuća u Srbiji ipak preostane i nešto novca za ostale potrebe, a ne samo za puko preživljavanje kao što je to ranije bio slučaj.
Naravno, trebalo bi imati u vidu i to da su srpski statističari u međuvremenu promenili metodologiju, pa sadapotrošačku korpu izračunavaju na osnovu potreba tročlane, a ne četvoročlane porodice, što znači da napredak nije baš toliki kakvim ga pokazuje malopređašnje poređenje.
Ali, osim ovog, postoje i drugi parametri koji pokazuju napredak. Iako je 2001. godine evro vredeo samo 59,7 dinara, a danas se prodaje za čak 102, činjenica je da je prosečna plata u poslednjih devet godina učetvorostručena i to računajući u evropskoj valuti.
Tada se za jedan mesečni ček moglo kupiti samo 90 evra, a danas 350, što je u velikoj meri podiglo kapacitet građana za kupovinu proizvoda stranog porekla. Čak i ako se porede zarade iz 2006. i 2010. godine, vidi se da je prosečan srpski novčanik otežao za stotinak evra.
Time se da objasniti i ogroman rast broja odobrenih kredita iz godine u godinu u Srbiji, pošto stanovništvo danas može sebi da priušti robu u koju je ne tako davno moglo samo da gleda. Primera radi, 2001. godine frižideri su koštali petnaestak hiljada dinara ili nešto više, što je nešto manje nego danas, a tada je za kupovinu jednog od njih bilo potrebno izdvojiti bar tri plate, a sada ni jednu celu.
Ipak, građani kojima će ovih dana zbog pada dinara verovatno stići više rate za kredit i koji su svedoci već šestog poskupljenja goriva ove godine, teško mogu da stvari posmatraju iz ovog ugla, ali statistika nedvosmisleno pokazuje da se ekonomija kreće u dobrom pravcu, iako možda nedovoljno brzo.
Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić kaže da je tačno da je standard u poslednjoj deceniji značajno porastao, ali da građani to ne priznaju zato što se sećaju da su u prošlosti još bolje živeli, tako da nijedno poboljšanje neće smatrati za značajno sve dok ne pređu taj prag.
„Standard je od 2001. godine rastao brže od privrede, pošto je delimično bio finansiran i prihodima od privatizacije, a građani, koji do tada nisu bili zaduženi uzeli su kredite koje sada vraćaju. To nije održivo na dugi rok, tako da očekujem da će kada Srbija počne da se ekonomski oporavlja, standard ubuduće rasti sporije, odnosno da će biti otprilike na nivou rasta produktivnosti, što je dva do četiri procenta godišnje, a ne i po 10 odsto kao što se ranije dešavalo. Međutim, bitno je da sa platama raste i zaposlenost jer nema svrhe da zarade budu visoke, ali da mali broj ljudi ima posao“, kaže Arsić.
Saradnik Ekonomskog instituta Ivan Nikolić napominje da se kretanje standarda ne može posmatrati samo preko jednog pokazatelja, poput kretanja zarada, ali da je nesumnjivo da je Srbija do 2008. imala veliki uspon.
„Situacija je sada neuporedivo bolja nego 2001, ali i neuporedivo gora nego 2007. ili 2008. kada smo imali balon neodrživo naduvanih ekonomskih pokazatelja. Rast standarda u poslednjoj deceniji nije bio održiv, pošto nije ni predstavljao odraz stanja ekonomije, već je posledica prihoda od privatizacije, donacija u prvim godinama tranzicije i zaduživanja“, kaže on.
„To je podsticalo tražnju i standard građana, ali je i jačalo dinar, što je poremetilo cene domaće i inostrane robe, koja je bila daleko jeftinija nego što je trebalo s obzirom na stanje naše ekonomije. Građani su stvorili iluziju odobrom životu, koja je bila apsolutno neodrživa“, zaključuje Nikolić.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Mađarska kompanija MOL i ruski Gasprom su dogovorili osnovne odredbe budućeg kupoprodajnog ugovora za NIS koji će biti upućen američkom OFAK-u na odlučivanje, a Srbija je takođe povećala udeo.
Centralna banka Indije (RBI) predložila je da zemlje organizacije BRIKS povežu svoje digitalne valute kako bi se olakšala prekogranična trgovina i plaćanja u turizmu, što bi moglo da smanji oslanjanje na američki dolar.
U Rafineriji nafte Pančevo započete su startne aktivnosti koje će omogućiti ponovno uspostavljanje komercijalnog rada proizvodnih postrojenja, a prva isporuka naftnih derivata iz rafinerije očekuje se 27. januara.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov nazvao je uzajamno korisnim preliminarni dogovor o prodaji paketa akcija srpske kompanije NIS, koji pripada Gaspromnjeftu, mađarskoj kompaniji MOL.
Broj turista u Japanu dostigao je u decembru rekordni nivo, uprkos padu broja posetilaca iz Kine od 45 odsto zbog diplomatskih tenzija između dve azijske susedne zemlje.
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da je u trećem tromesečju 2025. IPS NBS platni sistem centralne banke obradio 27,3 miliona instant plaćanja, što je za 25,7 odsto više nego u trećem tromesečju 2024. godine.
Evropa se suočava sa ekonomskom konkurencijom Sjedinjenih Američkih Država i Kine i mora da ojača svoj ekonomski i industrijski suverenitet kroz tri ključna stuba - zaštitu, pojednostavljenje i investicije, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
Trgovinski sporazum između EU i SAD, dogovoren u julu, biće suspendovan od strane Evropskog parlamenta nakon što je Donald Tramp zapretio da će preuzeti Grenland i uvesti nove tarife, saznaje BBC iz izvora bliskih međunarodnom trgovinskom odboru parlamenta.
Britanski komičar i glumac Rasel Brend pojavio se danas pred sudom u Londonu putem video-linka iz SAD, gde se suočava sa dve nove optužbe za seksualne delikte, uključujući silovanje.
Deca iranske vladajuće elite se hvale luksuznim životima, a istovremeno hiljade običnih Iranaca ubijaju na ulici jer su se suprotstavili moćnim porodicama koje vode Islamsku Republiku.
Pevačica Britni Spirs (42) i dalje privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, gde često objavljuje neobične i provokativne snimke koji uznemiruju deo njenih pratilaca.
Privatni avion Bila Gejtsa viđen je u Davosu dok se najbogatiji i najmoćniji akteri svetske ekonomije okupljaju na Svetskom ekonomskom forumu (WEF) u Švajcarskoj.
Usred sezone gripa i prehlada, mnogi se vraćaju proverenim klasicima – pre svega pilećoj supi i supi od paradajza, toplim jelima koja greju i lako se jedu čak i kada nemate apetit.
Ispijanje kafe ima mnogo prednosti – od poboljšanja funkcije mozga i smanjenja upale, do poboljšanja zdravlja srca i metabolizma. Međutim, kafa takođe može da utiče na to kako vaše telo apsorbuje određene suplemente.
Rusija planira da tokom 2026. godine započne serijsku proizvodnju domaće satelitske internet mreže, koja bi trebalo da predstavlja odgovor na američki Starlink.
Istraživači iz kompanije Check Point upozorili su na pojavu VoidLink-a, jednog od prvih poznatih primera naprednog malvera koji je u velikoj meri razvijen uz pomoć veštačke inteligencije.
Dok milioni gejmera širom sveta nestrpljivo iščekuju jesen 2026. godine za premijeru najambicioznijeg projekta u gejming industriji, Rockstar Games još jednom je pokazao svoju humanu stranu.
Komentari 102
Pogledaj komentare