Srbija

Ponedeljak, 28.08.2006.

12:04

Zanemareni arheološki lokaliteti Srbije

Arheološka nalazišta širom Srbije svedoče o razvijenoj civilizaciji na njenom tlu od praistorije i rimskog perioda do srednjeg veka, ali je veliki broj tih objekata zapušten, a njihov turistički potencijal zanemaren.

Autor: Beta

Default images

U Arheološkom institutu u Beogradu kažu da su za turiste trenutno najatraktivniji neolitska pranaseobina Vinča, nedaleko od Beograda i Viminacijum kod Kostolca, staro rimsko naselje s utvrdjenjima nastalim u periodu od prvog do četvrtog veka nove ere.

Nalazište u Vinči moguće je posetiti uz posredstvo Turističke organizacije Beograda (TOB), koja vikendom organizuje obilaske uz komentare vodiča i kustosa, ali zaposleni na tom lokalitetu smatraju da njegov turistički potencijal nije ozbiljno shvaćen.

Rukovodilac terenskih istraživanja u Vinči Nenad Tasić kaže da od sredine maja do sredine oktobra lokalitet poseti od 100 do 150 ljudi mesečno, ali ističe da bi ta poseta mogla da bude i 20 puta veća.

Na tom lokalitetu trenutno postoji samo jedna skromna izložba, postavljena u obližnjoj baraci. Ovog leta trebalo je da počne izgradnja novog muzejskog prostora i pristupne rampe, ali je odložena zbog brojnih administrativnih prepreka i imovinsko-pravnih sporova, s obzirom da je veliki deo lokaliteta u privatnom posedu meštana.
Do Viminacijuma, glavnog grada nekadašnje rimske provincije Gornja Mezija, koji se nalazi na ušću Mlave u Dunav, 12 kilometara od Požarevca, ne postoji redovan autobuski prevoz, ali u Turističkoj organizaciji Požarevca kažu da turisti ipak dolaze sa svih strana.

U okviru raznih turističkih tura, Dunavom godišnje prodje više od 600 evropskih brodova, od kojih bar 200 može da se zaustavi na pristaništu nedaleko od Viminacijuma, što stvara mogućnost da taj lokalitet godišnje poseti i do 100.000 inostranih turista.

Ohrabruje podatak da je opštini Požarevac iz Nacionalnog investicionog fonda dodeljeno 310.000 evra za uredjenje pontonskog pristaništa na Dunavu i pristupne saobraćajnice do Viminacijuma.

Država je izdvojila i 600.000 evra za konzervaciju i obnovu infrastrukture kasnoantičkog lokaliteta Feliks Romulijana, rezidencije imperatora Galerija, nedaleko od Zaječara.

Direktor Narodnog muzeja u Zaječaru Bora Dimitrijević kaže da je prošle godine Feliks Romulijanu obišlo 30.000 turista, što je dvostruko više nego godinu dana ranije. Na lokalitetu su stvoreni i tehnički uslovi za održavanje pozorišnih i kulturnih programa.
Vrednim arheološkim nalazištem iz vremena Rimske imperije može se podičiti i Niš, rodno mesto cara Konstantina, ali za taj grad i Medijanu, luksuznu vilu s pratećim objektima u kojoj je imperator često i rado boravio, gotovo da niko u Evropi nije ni čuo.

Medijana nema arheološki park. Na tom lokalitetu, površine od oko 100 hektara, ne postoji čak ni mokri čvor niti toalet.

"Sve što se pronadje novo u Medijani prekriva se peskom, jer jedino tako predmeti mogu da se sačuvaju na otvorenom", kaže vodič Ivona Starčević i dodaje da turisti u Medijani trenutno mogu da vide samo jedan mozaik i skromnu postavku iskopina.

Veliki turistički potencijal krije se i u Beogradskoj tvrdjavi, ali pomoćnica direktora tog preduzeća Marina Andrić smatra da na skali od jedan do 10 iskorišćenost tog potencijala zavredjuje jedinicu.

"Ako ste strani turista, niko vas neće uvesti u Rimski bunar ili u Barutanu. Vodiči koji vode prezentaciju Beogradske tvrdjave traže samo ličnu korist, odnosno mogućnost da zarade", kaže Andrićeva.

Pažnju turista privlače i misteriozni beogradski lagumi, podzemni tuneli medju kojima su najstariji izgradjeni još u rimsko doba, ali njih nema u zvaničnoj ponudi TOB-a, zato što, kako navode u toj organizaciji, nisu potpuno bezbedni, a neki delovi nisu ni sredjeni.

Znatiželjni ipak mogu da obidju Tašmajdanske lagume, kao i podzemne tunele u Karadjordjevoj ulici, uz pratnju vodiča Vidoja Golubovića, koautora knjige "Beograd ispod Beograda", koji smatra da u TOB-u "nema dobre volje" da se pripremi ozbiljna turistička ponuda obilaska laguma.

"Prebrojali smo i snimili prostorije i znamo gde se može, a gde se ne može ulaziti", kaže Golubović, koji je kroz lagume do sada proveo oko 10.000 ljudi.

Medju srednjovekovnim nalazištima odličan "mamac" za potencijalne turiste, umorne od putovanja Ibarskom magistralom, predstavlja vojno utvrdjenje Maglič iz 13. veka, koje se nalazi usred Ibarske klisure, na oko 20 kilometara od Kraljeva. Do Magliča, medjutim, vode samo dotrajali viseći most preko Ibra i "kozja staza" duga oko kilometar.

Zidine Magliča su, doduše, osvetljene, u toku je i uredjenje njegovog podnožja i obale Ibra, ali u blizini nema hotela i postoji samo jedan restoran.

Maglič donekle oživljava na proleće, tokom "Dana jorgovana", kada karavan glumaca dočarava vreme kralja Uroša Prvog i kraljice Jelene Anžujske, ali je ta manifestacija i dalje lokalnog karaktera.

Jedno od retkih arheoloških nalazišta u Srbiji za koje se može reći da privlači pažnju većeg broja inostranih turista je pranaseobina Lepenski vir u Đerdapskoj klisuri, iz perioda od 7000. do 6000. godine p.n.e.

"Lokalitet ima jako dobar pristup za turiste sa Đerdapske magistrale. Imamo od 14 do 16 hiljada posetilaca u sezoni, medju kojima je najviše djaka koji ovde dolaze na školske ekskurzije, ali dolaze i inostrani turisti, kojih ima oko 2.000 u sezoni", navodi rukovodilac arheoloških istraživanja u Lepenskom viru Boban Vasić.

Direktor Turističke organizacije Srbije (TOS) Miodrag Popović kaže da će na jesen obići poznatija arheološka nalazišta kako bi stekao uvid u stanje i mogućnosti njihove turističke promocije.

Popović smatra da u afirmaciji arheoloških nalazišta i privlačenju većeg broja turista, pre svega inostranih, treba da učestvuju i Zavod za zaštitu spomenika i Ministarstvo kulture Srbije.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: