Srbija

Ponedeljak, 19.09.2011.

18:56

Realni pad prihoda države 5,6 odsto

Rast prihoda sektora države u prvih sedam meseci ove godine bio je niži od prosečne inflacije, objavilo je Ministarstvo finansija.

Izvor: Tanjug

Default images

Tako su ukupni javni prihodi, uključujući donacije, realno niži u odnosu na isti period prethodne godine za 5,6 odsto.

Tekući prihodi realno su niži u odnosu na isti period prethodne godine za 5,7 odsto. Kapitalni prihodi i donacije beleže realan rast u odnosu na prethodni period, ali je njihovo učešće u ukupnim prihodima nisko i ne utiču značajno na kretanje ukupnih javnih prihoda.

Sve kategorije poreskih prihoda, izuzev poreza na dobit i akciza, realno su niže u odnosu na isti period prethodne godine. Nivo ostvarenih prihoda po osnovu poreza na dohodak nominalno je za 7,1 odsto veći, a za 5,2 odsto realno manji u odnosu na isti period prethodne godine.

Kako najveći deo prihoda od poreza na dohodak čini porez na zarade - oko 78 odsto, njegovo kretanje dominantno utiče na ostvarenje ukupnog prihoda od poreza na dohodak građana.

Rast nominalnih zarada u prvih sedam meseci u odnosu na isti period prethodne godine iznosi 10,8 odsto, dok nominalni rast prihoda od poreza na zarade, u istom periodu, iznosi 8,1 odsto. Razlika između kretanja prihoda od poreza i kretanja zarada prouzrokovana je padom zaposlenosti u tom periodu.

Ostali oblici poreza na dohodak - prihodi od samostalnih delatnosti, autorskih prava, godišnji porez na dohodak i drugo, ostvarili su nominalni rast od 3,6 odsto u posmatranom periodu. Od januara do jula nominalni rast poreza na dobit preduzeća, koji čini približno 84 odsto ukupnog poreza na dobit, iznosio je 28,3 odsto, dok je realni rast u istom periodu iznosio 13,6 odsto.

Prihodi od ostalih oblika poreza na dobit beleže nominalni pad od 4,7 odsto, dok je realni pad iznosio 15,7 odsto u istom periodu.
Prihodi po osnovu poreza na dodatu vrednost (PDV) realno su niži za 5,3 odsto za prvih sedam meseci u odnosu na isti period prethodne godine, nominalni rast u istom periodu iznosi sedam odsto. Neto domaći PDV je nominalno za 8,6 odsto, a realno 19,1 odsto niži, u odnosu na isti period prethodne godine. PDV iz uvoza sa druge strane beleži nominalni rast od 17,1 odsto, a realni rast od 3,6 odsto.

Kretanja u spoljnotrgovinskom sektoru u drugom i trećem kvartalu pokazuju usporavanje rasta uvoza što će se odraziti na prihod niži od planiranog po osnovu PDV na uvozne proizvode. Stopa rasta izvoza, sa druge strane, je izuzetno visoka, što prouzrokuje i visok rast povraćaja PDV.

Prihodi po osnovu akciza ostvarili su nominalni i realni rast u posmatranom periodu. Realni nivo naplaćenih akciza veći je za 4,8 odsto, u odnosu na isti period prethodne godine, a takvo kretanje je posledica, između ostalog i povećanja nominalnih iznosa akciza na duvanske prerađevine krajem 2010. godine i izmena u strukturi stopa akciza na naftne derivate.

Nivo prihoda od carina od januara do jula posledica je kretanja uvoza u posmatranom periodu, kao i dalje primene Prelaznog trgovinskog sporazuma s EU. Nominalni pad prihoda od carina iznosi 10,3 odsto. Ostali poreski prihodi realno su niži za 15,8 odsto.

Najveći deo ostalih poreskih prihoda čini porez na imovinu lokalnog nivoa vlasti, te njegovo kretanje dominantno opredeljuje kretanje čitave grupe ostalih poreskih prihoda.

Prihod od poreza na imovinu realno je niži za 10,3 odsto, dok je nominalno zabeležen rast od 1,3 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Ostali porezi beleže realni pad od četiri odsto u odnosu na isti period prethodne godine, zbog ukidanja poreza na mobilnu telefoniju.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: