Srbija

Petak, 24.06.2011.

11:41

Najpovoljniji krediti, samo ih nema

Čak i kada bi banke ponudile stambene kredite u dinarima, imajući u vidu visinu referentne kamate NBS, kamata ne bi mogla da bude niža od 16-17 odsto.

Izvor: Politika

Default images

Kada bi neki građanin otišao u banku da traži „onaj” dinarski stambeni kredit za koji ne treba nikakvo učešće i za koji se zalaže guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić verovatno bi se suočio sa začuđenim pogledima službenika. I izašao bi iz banke neobavljenog posla.

Jer, takvi krediti kod nas ne postoje i nema naznaka kada bi banke mogle da ih ponude. Guverner centralne banke je, inače, i posle još jednog sastanka sa predstavnicima banaka i državnih organa zaduženih za građevinarstvo ostao pri svom stavu da baš ovakvi krediti ubuduće treba da imaju prioritet, jer su manje rizični za građane i finansijsku stabilnost zemlje, a da oni indeksirani u evrima mogu da se odobravaju samo s učešćem od petine vrednosti kupljene nekretnine.

Po njemu, iako je domaća dinarska štednja samo dva odsto ukupne štednje građanstva, mogu se naći i drugi, dugoročni izvori finansiranja za dinarske kredite kao što su dinarske državne obveznice koje se, osim na domaćem tržištu, mogu emitovati i na međunarodnom.

Po uverenju guvernera Šoškića, strani investitori mogu da prihvate valutni rizik koje one sobom nose.

Cena ovakvog kredita je, svakako, najbitnija. Guverner je izričit da dinarski stambeni krediti mogu biti indeksirani za referentnu kamatnu stopu ili za potrošačke cene. Svi oni koje je dugogodišnja kriza u Srbiji i te kako ekonomski opismenila iz prvog pogleda na podatke o kretanju referentne kamatne stope, kao i na podatke o inflaciji, mogu da zaključe da je takav kredit znatno skuplji nego onaj vezan za evre.

Čak i kada se uzme u obzir takozvani valutni rizik, odnosno činjenica da svi pokazatelji ukazuju da domaća valuta ima mnogo više uslova da slabi nego da jača.

Folksbanka je, na primer, u ponudi imala dinarske kredite, ali na maksimalni rok otplate od pet godina, sa kamatom koja je išla u rasponu od 14,45 do 14,95 odsto. Krediti koji su realizovani, kažu, veoma su retki i radi se o veoma malim iznosima.

Nenad Lučić, ekspert za razvoj proizvoda Folksbanke kaže da postoji nekoliko prepreka za stambene kredite u dinarima.

„Pošto su iznosi ovih kredita veći, u kombinaciji sa višim nominalnim kamatnim stopama, nije moguće trenutno plasirati ovakve kredite. Na duži rok, 20 do 30 godina, teško je predvideti vrednost valute, odnosno u sadašnjim okolnostima nemoguće je napraviti pouzdanu projekciju takvog kredita, prvenstveno zbog nestabilnosti domaće valute, nedostupnosti takvih linija za poslovne banke“, kaže Lučić.

Zamenik predsednika Izvršnog odbora Rajfajzen banke Zoran Petrović kaže da je jedna od bitnih pretpostavki za stambeno kreditiranje u dinarima ostvarenje dugoročno niske, stabilne stope inflacije.
„To bi na dugi rok pomoglo da se vrati poverenje u lokalnu valutu i da se dinar više koristi i kao valuta u kojoj se štedi i valuta u kojoj finansijske institucije izdaju dugoročne dužničke instrumente. Time bi se kreirala kvalitetnija likvidna pozicija banaka u dinarima i stvorili preduslovi za stambeno kreditiranje u dinarima. Do tada, moguće je da ćemo tu i tamo i videti poneku ponudu za stambeno kreditiranje u dinarima, ali u zanemarljivom obimu, sa cenama na nivou dinarske međubankarske kamatne stope plus marža“, kaže on.

I Miroslav Rebić, član Izvršnog odbora Sosijete ženeral banke smatra da uovom trenutku nije realno očekivati stambene kredite bez valutne klauzule,jer ne postoje dinarski izvori na tako dugi rok.

„Naša banka sada daje dinarske kredite sa ročnošću do 60 meseci po fiksnoj kamati od 19,5 odsto, kao i promenljivoj stopi u visini od17,9 odsto. S druge strane, u našoj banci kamatna stopa na stambene kredite sa valutnom klauzulom kreće se počev od šestomesečni euribor plus 3,95 odsto“, kaže Rebić.

Dodaje da iako podržavaju dinarizaciju da se još nisu stekli uslovi za dugoročno stambeno kreditiranje u dinarima, kako zbog samih izvora finansiranja tako i zbog kreditne sposobnosti građana da uzimaju dugoročne kredite savisokim kamatama.

Po njemu, pribavljanje dinara na međunarodnom tržištu, emisijom dinarskih obveznica u inostranstvu jeste mogućnost ali za to se još nisu stekli uslovi.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Nemačka uvodi nova pravila od 1. januara

Nemačka ulazi u 2026. godinu sa nizom zakonskih i finansijskih promena koje će direktno uticati na prihode, troškove i svakodnevni život velikog broja građana, uključujući zaposlene, penzionere, porodice sa decom i korisnike socijalnih davanja.

18:44

31.12.2025.

1 d

Podeli: