Egzit festival, naime, neće da za 12 pesama, u kojima je korišćen fonogram, na dva festivala 2006. i 2007. tokom kojih je izvedeno 13.000 numera, plati ovu sumu novca smatrajući to “reketom”.
"OFPS je, i to samo delimično, dokazao korišćenje fonograma u 12 pesama izvedenih na Egzit festivalu 2007. i 2008. godine, a hteli su da nam naplate kao da je fonogram korišćen u svih 13.000 pesama koliko ih je ukupno izvedeno. Zavod za intelektualnu svojinu odbija da nam pomogne i da nas zaštiti od reketiranja", kaže Radovan Lalin, advokat Egzit festivala.
On dodaje da
tih 12 pesama čini svega 0,09 odsto ukupnog repertoara na dva Egzit festivala, a OFPS traži pet odsto od zarade. "SOKOJ-u, koji štiti autore, plaćamo tri odsto. I to bi trebalo da bude manje, ali je bar nesporno. U normalnim zemljama tarifa organizacija koja štite prava proizvođača fonograma je tri do deset puta manja od tarife organizacije koja štiti autore, pa bi shodno tome tarifa OFPS-a trebalo da bude bar tri puta manja od SOKOJ-a, koji naplaćuje tri odsto od zarade. Pa ne može neko ko je snimio CD da dobije više novca od onoga ko je napravio snimljenu pesmu", kaže Lalić.
Lalić napominje da
niko u državi neće i ne može da ih zaštiti i da ispada da niko ne kontroliše rad OFPS-a. "SOKOJ i OFPS su privatne firme kojima je država omogućila monopol jer su jedine koje su dobile zakonsko pravo da naplaćuju naknade. Zavod za intelektualnu svojinu, koji izdaje dozvole, isto tako može i da uzme dozvole", kaže Lalin.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 75
Pogledaj komentare