Hvala, Kinezi: Svinjetina postaje skuplja od jagnjetine?

Za kilogram prasetine u Hrvatskoj valja izdvojiti od 5 do 7 eura, zavisno od težine praseta, (skuplja su lakša od 22 kilograma), što je čak dvostruko više u poređenju s prošlom godinom.

To je uglavnom posledica bolesti afričke svinjske kuge (ASK) koja je poharala farme svinja širom sveta od Evrope do daleke Kine izazvavši tektonske poremećaje na tržištu svinjskog mesa, piše Slobodna Dalmacija.

Iako je Hrvatska ostala pošteđena afričke svinjske kuge domaća proizvodnja svinjetine dovoljna je tek za nešto više od polovine potrošnje stanovništva pa su orijentisani prema uvozu i tako učestvuju na globalnom tržište svinjskog mesa. Kina, najmnogoljudnija zemlja na svetu, gotovo je ostala bez svinja zbog afričke svinjske kuge pa su veliki EU proizvođači svinja i prasadi (i sami suočeni s ovom bolešću) glavninu svoje proizvodnje izvozili u Kinu što je smanjilo ponudu na tržištu EU uz znatno povećanje cena svinjskog mesa koja će po stručnim analizama proizvodnje i prodaje još i rasti.

Opreza nikad dosta

I tako će biti dok se kineska proizvodnja svinja ne oporavi.

"Najnovije brojke pokazuju ohrabrujuće znakove da borba protiv širenja ovog virusa može imati učinka ali slika širom Evrope nije univerzalno pozitivna te stoga moramo i nadalje ostati oprezni. Uzgajivači svinja, lovci i veterinari igraju posebno važnu ulogu u prijavljivanju sumnjivih slučajeva“, kazao je Bernhard Url, izvršni direktor Evropske agencije za sigurnost hrane (EFSA), koja s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i tamošnjim Ministarstvom poljoprivrede sprovode kampanju za podizanje svesti o borbi protiv afričke svinjske kuge u Hrvatskoj.

Prema novom izveštaju EFSA, broj slučajeva ASK-a među domaćim i divljim svinjama smanjio se 2022. godine u Rumuniji, Poljskoj i Bugarskoj u odnosu na 2021. godinu, dok se bolest ponovo pojavila u Grčkoj i Češkoj te nastavlja da se širi i u Moldaviji i Srbiji. Prošle godine je prvi put bolest zabeležena i u Severnoj Makedoniji. Iako u Hrvatskoj ova bolest nikada nije zabeležena, njena prisutnost u susednim zemljama Italiji, Mađarskoj i Srbiji, predstavlja značajan rizik za prenošenje bolesti.

"Zabrinjavajuća prisutnost bolesti u našem susedstvu predstavlja značajan rizik za važan sektor našeg stočarstva, kao i populaciju divljih svinja i okolinu prvenstveno zbog toga što bi se u slučaju pojave afričke svinjske kuge mogli suočiti s ozbiljnim socioekonomskim posledicama. Kako bi izbegli negativne posledice pozivamo na oprez sve uzgajivače svinja, poljoprivrednike, lovce i veterinare te ih molimo da u slučaju opažanja nekih od znakova bolesti kod domaćih ili divljih svinja odmah prijave nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji s tog područja, odnosno upravniku lovišta na čijem se lovištu lešina divlje svinje nalazi ili Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede“, ističe dr. Darja Sokolić, upravnica HAPIH-a.

Nastavak kampanje

S obzirom na to da je analiza svake uginule divlje svinje na bolest od izuzetne važnosti u borbi protiv afričke svinjske kuge, hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je nagradu u visini od 13,27 evra svakoj fizičkoj osobi koja dojavi lokaciju uginule divlje svinje koja rezultira pronalaskom i laboratorijskim pretraživanjem lešine.

To je nastavak nacionalne kampanje za podizanja svesti o afričkoj svinjskoj kugi koju Ministarstvo poljoprivrede provodi već petu godinu.

"Tokom nacionalne kampanje o afričkoj svinjskoj kugi edukovano je više od 1.500 lovaca, veterinara, veterinarskih inspektora i vlasnika svinja. Ministarstvo izdvaja značajna finansijska sredstva kako bi se unaprijedila biosigurnost na farmama svinja i time smanjio rizik od afričke svinjske kuge, pri čemu je 119 objekata iskoristilo bespovratna sredstva za postavljanje dvostrukih ograda u iznosu nešto većem od 200.000 evra. U posljednje četiri godine na afričku svinjsku kugu je pretraženo više od 47 hiljada uzoraka poreklom od domaćih i divljih svinja. Lovištima u rizičnom području podeljena su dezinfekcionka sredstva i prskalice za dezinfekciju. Zajedničkim naporima, saradnjom s vlasnicima svinja, lovcima i veterinarima te sprovođenjem kampanja EFSA, HAPIH-a i MP-a, ova bolest uspešno se drži izvan granica naše države,“ naglašava hrvatska ministarka poljoprivrede Marija Vučković.