Srbijo – oslobodi ekonomski potencijal!

Prošle godine, kupovna moć građana Srbije bila je dva puta manja od kupovne moći građana Hrvatske, nešto manja od jedne trećine kupovne moći građana Slovenije, i manje od jedne četvrtine prosečnog građanina Evro-zone.

Izvor: B92

Petak, 29.06.2007.

17:31

Default images

Ipak, živeći u Beogradu poslednje tri godine, iskusio sam kreativnost, privrednički duh, pragmatizam i odlučnost: sve ključne elemente uspeha koji mi govore da Srbija može krenuti napred i naći svoje mesto na svetskom tržištu i u međunarodnoj zajednici.

Međutim, da bi se to dogodilo, neiskorišćeni ekonomski potencijal mora da se oslobodi da bi se stvorilo okruženje koje bi obezbedilo adekvatnu nagradu za trud i talenat srpskih privrednika i radnika.

Prosperitet Srbije će zavisiti od njene otvorenosti ka ostatku sveta i uspeha njenih kompanija u međunarodnoj konkurenciji i u otvaranju novih radnih mesta. Otvorenost i međunarodna konkurencija stvaraju merila i standarde kvaliteta proizvoda i troškova i drže na niskom nivou cene proizvoda koje plaćaju srpski potrošači.

Kroz konkurenciju sa svetskim liderima, najbolje srpske kompanije će postati jače. A jačanje kompanija podrazumeva povećanje zaposlenosti.

Kako bi uspele u međunarodnoj konkurenciji, srpskim kompanijama je potrebno dinamično poslovno okruženje. To znači makro ekonomsku stabilnost, efikasan javni sektor, transparentno i fer pravno okruženje, pouzdana tržišta faktora proizvodnje i snažno, funkcionalno domaće tržište.

Ono što nije potrebno su fiskalne subvencije, jer politički motivisana birokratija je slaba u izboru najboljih ekonomskih rešenja i novac poreskih obveznika je najverovatnije uzaludno potrošen.

Kako osloboditi ekonomski potencijal Srbije?

1. Makroekonomska stabilnost omogućava kompanijama i investitorima da se usredsrede na inovacije i proizvodnju, umesto da štite resurse od neizvesnosti visoke inflacije i ekonomske krize. Dugoročno planiranje biće lakše, a privrednici produktivniji.

Sadašnja niska inflacija je uspeh koji je teško izvojevan. Sada je izazov za srpsku Vladu da pomogne da se inflacija održi na niskom nivou, smanjivanjem neodržive spoljne ravnoteže. Trgovinski deficit je uglavnom finansiran iz doznaka srpskih radnika iz inostranstva, direktnih stranih investicija, i zaduživanjem kod stranih kreditora.

Gledajući unapred, izvesno je da će se akumulacija duga ubrzati, jer će direktne strane investicije u bankarski i sektor telekomunikacija verovatno biti usporen.

Kad dug jednom počne da raste kreditori bi mogli iznenada da promene svoje mišljenje i da odluče da više ne finansiraju trgovinski deficit (ili čak da zatraže otplatu postojećih dugovanja). Tada bi stanovništvo moglo da iskusi bolni proces prilagođavanja.

Ipak, makrostabilnost je na dohvat ruke. Ali to zahteva jaču fiskalnu politiku, više štednje u javnom sektoru, kao i  strukturne reforme. A domaćinstva bi trebalo na neko vreme da uspore rast potrošnje i više da štede. Rezultat ovoga, kao i u drugim zemljama, bilo bi smanjenje premije na  rizik investiranja u Srbiji, otvarajući put za povećanje  grinfild investicija i za nova radna mesta. 

Ali makrostabilnost je samo jedan od preduslova za postizanje prosperiteta.
2. Javni sektor mora da postane efikasniji. Svetske uspešne kompanije zavise od efikasnosti javnog sektora počev od poštenog, transparentnog i jednostavnog poreskog sistema. Ako se poresko opterećenje smatra preteranim, izbegavanje plaćanja i korupcija će iscrpsti njegovu vitalnost.

Kako bi se poresko opterećenje držalo na niskom nivou, javni sektor bi trebalo da se usresredi na obezbeđivanje dobara i usluga za koje privatni sektor nije zainteresovan: adekvatno pravno okruženje, pravosuđe, sigurnost, mrežu socijalne sigurnosti za ljude u teškoćama, zdravstvenu sigurnost, obrazovanje i osnovna infrastruktura.

A kako bi niske poreske stope bile u skladu sa održanjem makrostabilnosti, sniženje poreskih stopa treba da usledi posle, ne pre, smanjenja budžetskih izdataka. Institucionalna transformacija javnog sektora Srbije je isprepletena sa procesom pridruživanja EU. Moraju se otvoriti nove agencije paralelno sa smanjenjem javnog sektora.

Kako bi Srbiju učinio uspešnijom, javni sektor kao igrač mora da trči brže, a da bi to postigao moraće se osloboditi sala. Ovo ne podrazumeva zanemarivanje mreže socijalne sigurnosti: društva koja dobro funkcionišu pokazuju jaku solidarnost prema svojim slabijim članovima.
3. Srpskom privatnom sektoru su potrebna efikasna tržišta faktora proizvodnje – finansijsko tržište,tržište radne snage, energije, logistike i komunikacija.

Uprkos napretku koji je postignut otvaranjem prema stranom kapitalu i konkurenciji, tržišta faktora proizvodnje deluju kao da su ograničena nefleksibilnim regulatornim okvirom, slabim regulatorima i nedostatkom konkurencije. U mnogim slučajevima to je dovelo do manjeg obima investicija, niskog kvaliteta i iskrivljenim tarifnim sistemima.

Uspeh srpskog bankarskog sektora pokazuje koliko efikasnost i kapacitet tržišta može biti unapređen kombinacijom privatizacije i efikasne regulacije. Danas srpske banke nude sve veći obim finansijskih usluga po konkurentnim cenama. Sve je više ljudi koji su zaposleni u bankama, i vlada je srećna zbog visokih poreskih prihoda. Komercijalna banka konkuriše u kupovini banke u zemlji u okruženju.

Vazdušni saobrađaj u Srbiji je primer kako stvari mogu ići na gore bez ovih reformi . Ukupan obim avio saobraćaja na beogradskom aerodromu nije ni blizu obimu saobraćaja na bečkom aerodromu, gradu koji ima približnu naseljenost kao Beograd. Cene karata su visoke, a usluga je često nepouzdana. Konkurencija je ograničena u cilju zaštite JAT-a.

Na gubitku su poslovni ljudi, turistička delatnost u Srbiji i svi koji putuju iz Srbije.Ipak, ono što je postignuto u bankarskom sektoru, može da se realizuje i u oblasti avio saobraćaja.
4. Bolja upotreba postojećih sredstava i povećanje produktivnosti. Ovim dolazimo do zaključka. Srpska produktivnost je ograničena jer direktori postavljeni od strane države upravljaju sa previše sredstava i ekonomskih procesa. Vlasnici su bolji menadžeri jer imaju direktnu korist od efikasne upotrebe sredstava.

Dobici od izvoza u velikoj meri odražavaju  aktivnost nedavno privatizovanih preduzeća koja pokazuju koliko je bitna efikasna privatizacija . Privatni vlasnici ne samo da donose novac i know how, nego i kanale distribucije. Privatizovana preduzeća su profitabilnija, što koristi budžetu.

Odlučnost Vlade po pitanju privatizacije je stoga ohrabrujuća. Što je više privatizacija, više će biti investicija. Ako preduzeća ne mogu biti privatizovana usled prekomernih dugovanja ili slabe proizvodnje, stečaj može biti najbolji iskorak u smanjenju budžetskog opterećenja, oslobađanja sredstava i naposletku, stvaranja novih radnih mesta i vraćanja sredstava nazad u proizvodnju

Zaključak

Stanovništvo Srbije ima sve što je neophodno za uspeh u međunarodnoj konkurenciji. Ali kao i u dobrom sportskom duhu, svakom igraču je potrebna sloboda kako bi pružio svoj maksimum, znajući u isto vreme kako se igra u timu.

Da bi to bilo urađeno, pravila igre srpskog tima velikim delom treba ponovo napisati. Dva ključna igrača, centralna banka i centralna vlada, će biti odgovorne za makroekonomsku stabilnost. Samoj državi je potreban odgovarajući trening da bi se bila doterana i u formi, a državna i društvena preduzeća bi trebalo da budu oslobođena okova kako bi se slobodno kretala po terenu neometana političkim interesima.

Igračima srpskog privatnog sektora potrebno je dobro regulatorno okruženje koje podržava konkurenciju i nagrađuje trud i kreativnost. Na ovaj način, sprski tim može da pobedi.

* Oвaј дoкумeнт нe представља звaничнe стaвoвe ММФ-a. Стaвoви изрaжeни у oвoм тeксту су aутoрски и oни нe мoрaју oдрaжaвaти стaвoвe ММФ-a.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 5

Pogledaj komentare

5 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: