Ima bogami stotinak dana kako bauk kruži Srbijom – bauk decentralizacije! Ne znam za hitniju i marketinški glasniju inicijativu od kada smo u tranziciji. Snaga ovog pokreta narasla je toliko da se i skupštinska većina pred njim savila, kao travčica na vetru. ,,Svako ko voli svoju zemlju i želi joj boljitak” govorio je Mlađan Dinkić u danima pred glasanje „bez obzira na to iz koje je stranke, glasaće za decentralizaciju koja će omogućiti da život postoji u svim delovima zemlje”.
Autor: Danica Popović, profesorka Ekonomskog fakulteta, članica CLDS-a
|
Izvor: Politika
I sad, bilo iz razloga što ne volim svoju zemlju, ili joj samo ne želim boljitak – od početka se nisam slagala sa ovom akcijom. Previše tu sve miriše na Lenjina i Rozu Luksemburg i tezu da zli, bogati centar eksploatiše i živi na račun dobre, siromašne periferije. U režiji URS-a ulogu zlog bogataša dobio je Beograd, svi ostali gradovi i opštine manje-više su dobri i siromašni. Ali tu nije kraj: „Kada gradovi i opštine finansijski ojačaju idemo korak dalje – da ojačamo i mesne zajednice, odnosno iz budžeta opštine izdvajaće se deo za mesne zajednice. Treba ojačati sela, kao što je selo Saranovo ili Sepci, jer su oni baza”, zaključio je Dinkić na jednom od nebrojenih promotivnih skupova.
I sad, stvarno ne znam ko iz Saranova, Sepaca ili bilo kog drugog mesta ne bi potpisao ovakav neki predlog kad za isti rad dobijaš daleko više, a ne da novac ode u bogati Beograd. I zato mi je taj broj od 516.000 potpisnika izgledao nekako mali, mislim, s obzirom na broj dobitnika od ove preraspodele. Sve ovo je samo Beograđanima moglo da smeta, i to ne svima, možda jedino onima koji pamte kredo Alana Forda (sećate se: „Bolje je cijelog života biti bogat nego tjedan dana siromašan”).
Mediji su danima bili puni Dinkićevih izjava o tome da je decentralizaciju svojim potpisom podržalo više od 15 odsto ukupnog biračkog tela Srbije! A nije– potpisalo je manje od devet odsto birača.
Verujte mom digitronu – „više od petnaest odsto” od šest miliona birača, koliko je sam Dinkić ustvrdio da imamo, to je više od devet stotina hiljada potpisa! Mnogo i za marketinško preterivanje.
Na nož je dočekana ocena Fiskalnog saveta o tome da će decentralizacija uvećati deficit državnog budžeta za 40 milijardi dinara, to jest za 1,1 odsto bruto domaćeg proizvoda. Lider URS-a ljutito je izjavio kako je ta ocena „neozbiljna, površna i jednostrana”. Ipak, na molbu MMF-a da u parlamentu predstave sopstvenu računicu i tako dokrajče neozbiljne računice Fiskalnog saveta, niko nije reagovao.
I sad, kad je zakon izglasan, šta da radi taj Fiskalni savet? Jedini pravi potez bila bi ostavka – jer moć ovog saveta leži upravo u njegovoj kredibilnosti u javnom mnjenju! A kolika je ona sada, nakon što isti parlament koji je izabrao Fiskalni savet sada izglasava da su u pravu oni koji tvrde da ovo telo stvarno donosi ,,neozbiljne, površne i jednostrane” ocene?
Eh, da, sve se to dešava zato što se skupštinska većina drži o koncu koji se nalazi – u Dinkićevim rukama.
Prosto je neverovatno koliko se demokrate njega pribojavaju uprkos tome što su ga nedavno sravnile kao u onoj čuvenoj igri „kukavice”, Džejmsa Dina, u kojoj se takmičari u automobilima zaleću ka provaliji, i gde pobeđuje onaj koji najbliže priđe ambisu (a ostane živ).
Šta je to sad opet? Čemu ovo novo popuštanje, čemu hitno donošenje zakona, ostaje za sada misterija.
Kao nekad, kad je struka apelovala da se ne prihvati Nacionalni investicioni plan ili ona nesrećna podela besplatnih akcija, ni sada poslanici nisu hteli da prihvate jednostavnu istinu koju i sami znaju – da na lokalu nema kadra i da će novac koji tamo pristigne biti ubrzo rasut, a potrebe lokala ostati uskraćene. A posle, kad shvate i kad stanu da zapošljavaju ljude na lokalu (kao što će morati) eto novog rasta broja zaposlenih u državnom sektoru, to jest eto daljeg rasta javne potrošnje i novog zaduživanja Srbije – i to u iznosu koji će znatno premašiti početnih 40 milijardi dinara deficita kojima je pretio Fiskalni savet. A tek kad dođemo do faze kada ćemo pristupiti „ojačavanju sela i mesnih zajednica” deficit i dug će već biti toliki da će morati da nastupi grčka kriza, koja je nastala isto ovako.
Ali sve ostaje zapisano. I kao što grčka istorija pamti da je tata-Papandreu onomad, osamdesetih, zapatio prekomerno veliku i bahatu državnu službu da bi sebi osigurao trupe vernih podanika, pa je Grčka došla gde je već došla, tako će i srpska istorija jednog dana pisati o Demokratskoj stranci i njenom vođi kao generatoru nove srpske dužničke krize. Kriza će početi u trenutku kada vođa demokrata definitivno izgubi od URS-a u igri „kukavice” i potpiše Zakon o finansiranju lokalne samouprave, što će se desiti već za koji dan, kako stvari stoje.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Srbije izjavio je da je počela isplata uvećanih penzija, koje su povećane za 12,2 odsto, ističući da će svi penzioneri dobiti novac pre pravoslavnog Božića.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti nakon sednice Saveta za nacionalnu bezbednost i govorio je energetskoj bezbednosti, kao i sankcijama koje i dalje pogađaju NIS i kinesku kompaniju Linglong.
Plata predsednice Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard je više od 50 odsto veća nego što je objavljeno iz ECB, što je čini najplaćenijom zvaničnicom Evropske unije, prenosi Fajnenšel tajms.
Nove cene putarina u Srbiji na snazi su od 1. januara, a visina putarine za jedan kilometar javnog puta uvećava se na osnovu dužine putnog objekta koje vozilo prelazi na javnom putu, saopštilo je Javno preduzeće "Putevi Srbije".
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Veljko Mijušković otkriva da li će nam u 2026. novčanici biti puniji, ali i u kojim zanimanjima će biti najbolje tražiti posao.
Najveća prosečna cena stanova u starogradnji u trećem kvartalu prošle godine, prema podacima Republičkog geodetskog zavoda (RGZ), bila je u Beogradu i iznosila je 2.691 evro po kvadratu.
Venecuelanski predsednik Nikolas Maduro zarobljen je i prebačen iz zemlje nakon opsežnog američkog napada na Karakas, ostavljajući iza sebe neizvesnost za zemlju – i njene ogromne naftne rezerve.
U Srbiji se nove cene putarine primenjuju od 1. januara, a uskoro se očekuje i naplata putarine za kamione, autobuse i kombije sa prikolicom i na magistralnim putevima, rečeno je danas Tanjugu u Putevima Srbije.
Iako mnogi okean doživljavaju kao mirno i prelepo mesto, jedan snimak iz morskih dubina otkrio je prizor koji ledi krv u žilama i podseća nas koliko malo znamo o svetu ispod površine.
Pravi zimski prizori koji se ne viđaju često zabeleženi su danas u čačanskom naselju Ljubić, gde su tri konja, uprkos snežnim uslovima, slobodno galopirala preko belog pokrivača, na očigled brojnih prolaznika.
Mnogi koji su uspešno izgubili kilograme uz pomoć Ozempika i sličnih lekova iz grupe GLP-1 agonista suočavaju se s velikim izazovom nakon prekida terapije.
Bilo da u kafi uživate zbog ukusa ili zbog naleta energije, ispijanje kafe je popularan jutarnji ritual. Ipak, kako svakodnevno konzumiranje kafe utiče na zdravlje?
Pre 85 godina nacisti su proglasili antiku – oblik latinice koji danas koristi ceo svet – za normalno pismo. A favorizovane varijante gotice, dugo smatrane izrazom nemačkog duha, prokazane su kao "jevrejska slova".
Animirani film "Zootropolis 2" dostigao je istorijsku prekretnicu i zvanično postao najuspešniji film svih vremena u produkciji studija Volt Dizni Animacija.
Apple je Vision Pro, svoj ambiciozni "prostorni" računar, prvi put lansirao u SAD u februaru 2024. godine. Nije prošao sjajno, ali ih to ne zaustavlja u daljim planovima.
Komentari 1
Pogledaj komentare