Mnogi proizvođači automobila danas propisuju servisni interval na 30.000 km. Koliko je to izvodljivo u realnim uslovima vožnje, istraživao je sajt Polovni automobili.
Odakle nam uopšte ideja da neko menja ulje na čak 30.000 km? Mnogim vozačima ovo deluje smešno.
Odgovor - mnogi proizvođači su propisali servisni interval na 30.000 km. To znači da se mali servis, odnosno zamena ulja obavlja na pređenih 30.000 kilometara.
Reč je o novijim automobilima, koji koriste isključivo sintetičko ulje. Takođe, govorimo o vozilima koja su prešla "manje" kilometraže.
Ipak, neki proizvođači automobila i ulja, kao i serviseri, savetuju da se skrati interval zamene kada auto pređe npr. 200.000 km.
Zar ovlašćenim servisima nije u interesu da češće rade male servise i tako više zarade?
Naravno da im je u interesu. Međutim, proizvođači automobila određuju na koliko kilometara se menja ulje, a ne servisi. A jedna od strategija proizvođača automobila da povećaju prodaju jeste da kupce novih automobila ubede da će imati manje troškove održavanja.
Ne zaboravite da vozači u inostranstvu obično voze više od nas, kao i da velike firme imaju čitave flote vozila i da se procenjuje koliko će koštati njihovo održavanje. Ako je servis na 30.000 km umesto na 15.000 km, ta ušteda nekoga može da privuče da kupi auto.
Na primer, ukoliko auto godišnje prelazi 30.000 km, to znači da će za 4 godine samo 4 puta menjati ulje umesto 8 puta.
Kupili ste nov auto i radujete se zbog te uštede – mali servis na 30.000 km
Foto: B92/NÆ
Kupite nov auto i radujete se što pare za mali servis treba da dajete tek na svakih 30.000 km.
Ne zaboravite da vlasnik mora da ide u ovlašćeni servis (tamo je malo skuplje) i to sledećih ko zna koliko godina, pošto ga je verovatno uzeo na kredit.
Čak i ako ga je uzeo za keš, tu su danas garantni rokovi od 3, 4 ili 5 godina. Naravno, vlasnika niko ne primorava u tom slučaju da ide u ovlašćeni servis, ali – da li je vredno rizika?
Uzbuna – treperi lampica za ulje!
Na "novom" automobilu posle 10.000 km počne da treperi lampica za ulje. Vi proverite nivo ulja – ima ga dovoljno.
Bez brige, auto je pod garancijom. Odete u servis da reše problem. Međutim, tamo vam kažu da treba da se menja motorno ulje.
"Šta, bre, da se menja?! Mali servis je na 30.000 kilometara!"
Dobijate odgovor da je automobil registrovao da je ulje izgubilo odgovarajuća svojstva i da ga treba zameniti. Naravno, o vašem trošku.
"Ma kakva, bre, svojstva - piše da se ulje menja na 30.000 kilometara!"
Ipak, serviseri su u pravu. Ako auto "kaže" da ulje mora da se menja, onda mora da se menja...
Dobro, u ovom slučaju menjate samo ulje i filter ulja. Ne plaćate filtere vazduha i kabine.
O čemu je ovde reč?
Zaboravimo za sada ovaj primer i to šta auto "kaže".
Stvar je u tome što taj servisni interval od 30.000 km praktično važi ako se auto vozi u idealnim uslovima.
Ako se vozi u otežanim uslovima, servisni interval treba prepoloviti – na 15.000 km.
Ovo "upozorenje" piše u bukvalno svakom uputstvu za automobil, ali malo vozača to pročita.
Ne piše u svakom uputstvu da interval treba prepoloviti, ali u svakom postoji napomena i objašnjenje koliko bi trebalo skratiti period između menjanja ulja, odnosno malih servisa, šta se smatra otežanim uslovima vožnje, i slično.
Zato uzmite uputstvo za svoj auto i pročitajte.
Šta su to otežani uslovi zbog kojih treba prepoloviti servisni interval?
Foto: B92/NÆ
Proizvođači automobila u uputstvima navode razne primere za otežane uslove vožnje, kao i koliko bi u takvim uslovima trebalo skratiti interval zamene ulja.
Navešćemo neke primere:
• učestala vožnja na kratkim relacijama (naročito zimi), kada motor ne stigne da se ugreje
• gradska vožnja – što više stani-kreni vožnje, naročito pri visokim spoljašnjim temperaturama, to gore po motor
• mnogo hladnih startova
• mnogo rada u leru (npr. 50% vremena)
• duga vožnja pri niskim obrtajima
• oštra/sportska vožnja
• vuča teške prikolice
• retko korišćenje vozila (verovali ili ne)
Ima još raznih primera, a i na razne načine se definišu otežani uslovi. Dodajmo i da korišćenjem dizel vozila uglavnom za gradsku vožnju, dolazi do češće potrebe za regeneracijom DPF filtera.
Pošto u gradu bukvalno nikada ne možete da postignete uslove za pasivnu regeneraciju, dolazi do aktivne regeneracije.
To podrazumeva ubrizgavanje više goriva da bi se podigla temperatura u DPF-u. Međutim, nešto od tog goriva prolazi iz cilindra i stiže u motorno ulje.
Situacija se pogoršava ako prekidate aktivnu regeneraciju npr. gašenjem auta.
Dizel u velikoj meri negativno utiče na motorno ulje. Stoga savremeni automobili imaju sistem za upozorenje koji javlja kada je ulje suviše zagađeno gorivom (dizelom).
Problem razređivanja ulja gorivom javlja se i kod benzinaca, ali nećemo sada ulaziti u tu problematiku. Uglavnom, koliko će goriva dospeti u ulje zavisi od automobila do automobila, od motora do motora, od načina i uslova vožnje, stanja DPF-a, stanja karika...
Zašto su hladni startovi toliko štetni po stanje motornog ulja?
Zato što hladan motor ne koristi optimalnu smešu goriva i vazduha, već takvu koja nema optimalno sagorevanje – zbog toga se stvaraju čestice čađi, odnosno stvara ih se znatno više nego inače, u zavisnosti od generacije, konstrukcije i vrste motora.
Čestice čađi stižu do motornog ulja. One mogu da se ponašaju abrazivno, odnosno bukvalno "šmirglaju" površine kojima bi čisto ulje trebalo da obezbedi da uz što manje trenje klize jedna preko druge.
Dakle, što više hladnih startova, to će više čađi završiti u ulju.
Skraćuje se i životni vek lanca
Koliko puta ste čuli "ima lanac, nema veliki servis".
Lanac ipak nije večan. On vremenom strada. Postoje i slučajevi da puca, mada izuzetno retko.
Kod nekih automobila je i predviđeno da se menja na određenoj kilometraži. Međutim, ono što je važno jeste to da se lanac podmazuje motornim uljem.
Ukoliko u ulju ima čestica čađi i raznih nečistoća, one se ponašaju abrazivno i vremenom dolazi do raznih negativnih efekata.
Kako auto zna da je vreme za zamenu ulja?
Foto: B92/NÆ
Vratimo se na primer vozača koji se razočarao kada je shvatio da će morati da menja ulje onda kada mu auto "kaže", a ne na 30.000 kilometara.
Pitanje je – kako auto zna u kakvom je stanju motorno ulje? Neki automobili rade to ovako – njihov kompjuter uzima u obzir razne faktore vožnje i na osnovu njih procenjuje kada je vreme za zamenu ulja.
Među te faktore spadaju npr. pređena kilometraža, varijacije temperature ulja i vreme rada motora sa određenom temperaturom ulja, spoljašnja temperatura, vreme rada u mestu, broj hladnih startova...
Ali postoji i način da se direktno proverava stanje ulja uz pomoć senzora. Ovi senzori mogu da provere kontaminiranost ulja česticama čađi, gorivom, viskoznost, prisustvo vode...
Proizvođači koriste različite načine da reše ovaj problem, a mnogi koriste kombinaciju procene kompjutera i podatke sa senzora.
Kada auto proceni da je vreme za zamenu ulja, obavestiće vozača – npr. treperenjem lampice za nizak nivo ulja. Ako ignorišete treperenje lampice, nakon nekog vremena ona će početi konstantno da svetli, možda i uz prateću poruku kao što je "Change Engine Oil Soon".
Auto može da ode i u "sejf-mod", i da, na primer, ograniči broj obrtaja na 3.000 o/min, da bi se zaštitio motor.
Ako ste i dalje tvrdoglavi, nakon određenog broja kilometara, maksimalan broj obrtaja može da padne na 1.500 o/min.
Kod nekih automobila možete da vidite procenu koliko vam je još ostalo do sledeće zamene ulja, na osnovu vašeg stila i uslova vožnje, kao i drugih faktora.
Naravno, da bi ovo funkcionisalo, svaki put kad se menja ulje, mora da se obavi resetovanje.
Šta je sa onim automobilima koji ne upozoravaju kada treba da se menja ulje?
U tom slučaju, ostaje na vozaču da sam proceni na osnovu svoje vožnje kada bi trebalo da menja ulje.
Mnogi se čvrsto drže "obećanih" 30.000 kilometara, drugi prepolove period zamene ako mnogo voze po gradu i u drugim teškim uslovima...
Uglavnom, tako može doći do situacije da je samo 4 puta menjano ulje na automobilu koji je prešao 120.000 km zato što vlasnik nije pročitao uputstvo, već je slepo pratio savet o 30.000 km, a njegov auto nije imao nikakav sistem upozorenja.
Zaključak
Menjanje ulja na 30.000 km je verovatno potpuno "bezbedno" ukoliko uglavnom vozite na otvorenom putu, pri konstantnoj brzini i broju obrtaja, koristite kvalitetno originalno ulje i izbegavate sve stavke koje smo nabrojali kod "otežanih uslova".
Ali retko koji vozač je te sreće.
Dakle, ne postoji univerzalna/idealna kilometraža na kojoj treba menjati ulje.
Da ne bi bilo nesporazuma, uzmite uputstvo za svoj auto i pročitajte deo o servisiranju, odnosno o menjanju motornog ulja. Pročitajte pažljivo – do kraja.
I da naglasimo – sada govorimo o iole novijim automobilima sa ispravnim motorom.
Ne diskutujemo o tome kada treba preći sa sintetike na polusintetiku, da li koristiti drugo ulje kada motor počne da ga troši, itd. To je potpuno druga tema.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Evropa je tokom 2025. zabeležila jednu od najtoplijih godina u istoriji, dok naučnici upozoravaju da bi 2026. mogla da bude još toplija zbog očekivanog jačeg El Ninja, pokazao je novi izveštaj Svetske meteorološke organizacije i programa EU Kopernikus.
U sledećim satima okruzi jugozapadne Srbije biće pogođeni pljuskovima i grmljavinama, upozorila je domaća meteorološka stranica "Hailz Srbija" pre jednog sata.
Projekat izdavanja redizajnirane nove serije evro novčanica, koji je Evropska centralna banka (ECB) pokrenula krajem 2021. godine, ušao je u završnu fazu procesa dizajniranja.
Izjava predsednika Srbije Aleksandra Vučića koju je dao britanskom novinaru Alisteru Kembelu u podkastu "Ostalo je politika" udarna je vest u ruskim medijima.
Fudbaleri Pari Sen Žermena savladali su minhenski Bajern rezulltatom 5:4, u prvom meču polufinala Lige šampiona koje nam je donelo najviše golova u toj fazi u istoriji takmičenja.
Rat u Ukrajini – 1.527. dan. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tvrdi da je Ukrajina u najboljoj vojnoj poziciji, dok Putin razmatra prekid vatre, a SBU napada rusku infrastrukturu dronovima.
Žene koje popiju samo jednu čašu vina dnevno i još dve tokom vikenda suočene su sa znatno većim rizikom od razvoja srčanih bolesti, upozorava velika američka studija.
Na snižavanje holesterola ishrana može da ima veliki uticaj. Iako lekovi imaju svoju ulogu, stručnjaci za ishranu ističu da povećan unos vlakana može sniziti nivo holesterola.
Izbacivanje mlečnih proizvoda iz ishrane može doneti niz prednosti, od ublažavanja simptoma intolerancije na laktozu i alergija, preko poboljšanja tena, do smanjenja uticaja na životnu sredinu.
U Srbiji se u 17. nedelji nadzora nad gripom (20–26. april 2026) beleži stabilna epidemiološka situacija sa sporadičnom prisutnošću oboljenja sličnih gripu, naročito među decom, dok je aktivnost virusa i dalje ispod epidemijskog praga.
Mađarski lekar je izveo složenu operaciju na otvorenom srcu na ulici, za koju stručnjaci kažu da je jedinstvena u Mađarskoj i izuzetno retka širom Evrope.
Džordž Kluni najavio povlačenje iz jurnjave za karijerom i fokus na humanitarni rad sa suprugom Amal, dok i dalje ostaje otvoren za odabrane filmske uloge.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u odnosu između Stivena Kinga i ekranizacija njegovih dela. Pisac koji je oblikovao savremeni horor često deluje kao neko ko sopstvena dela ponovo čita tek kada ih vidi na ekranu. I tada, umesto potvrde, dolazi do neslaganja.
Američka tinejdžerska komedija "Opasne devojke" (Mean Girls) iz 2004. godine, u režiji Marka Votersa i prema scenariju Tine Fej, postala je kulturni fenomen koji ni danas ne gubi na popularnosti.
Film "Đavo nosi Pradu 2" konačno je stigao u bioskope širom sveta, pa tako i u Srbiju, a prve reakcije već se nižu – od oduševljenja zbog povratka omiljenih likova do podeljenih mišljenja o tome da li nastavak uspeva da dostigne kultni status.
Zašto su žene koje su se predstavljale kao muškarci inspirisale ovu istorijsku dramu? I zašto je ta tema i danas aktuelna? DW je o tome razgovarao s rediteljem filma "Ruža" Markusom Šlajnzerom.
Komentari 198
Pogledaj komentare