Aparati za sušenje ruku ostavljaju bakterije?

Ispostavilo se da ovi aparati imaju čitav niz mana: veoma su bučni, poput ulične bušilice, a neki stručnjaci tvrde da im treba mnogo više vremena da osuše ruke nego što to proizvođači navode, a tu su i bakterije.

Bakterije se mnogo brže šire na mokrim rukama pa ukoliko se često rukujete, a ne osušite svoje ruke kako treba – niste ni morali da ih perete.

"Studije su pokazale da se bakterije na mokrim rukama prenose hiljadu puta brže", kaže mikrobiolog Karen Klark iz kompanije Dajson.

Najveći svetski proizvođači ovih aparata, Dajson i Kimberli-Klark, svim silama se trude da nas uvere u svoju brigu o higijeni i planeti.

Kimberli-Klark su objavili istraživanje kako mlazni aparati za sušenje čak i povećavaju broj bakterija na rukama. Iako ne mogu da objasne zašto je to tako, veruju da razlog leži u tome što ruke ostaju vlažne i postoji veća verovatnoća da pokupe nove bakterije iz okoline.

Prema njihovom istraživanju, papirni ubrusi su najefikasniji način za sušenje ruku. Tu tvrdnju je Dajson pobio svojim izveštajem koji pokazuje kako su aparati jednako higijenski kao i papirni ubrusi.

Nezavisni stručnjaci se slažu sa ovom tvrdnjom i navode kako je nemoguće reći koji je način sušenja bolji, već da to zavisi od datog trenutka i okolnosti.

Ben Husmann/Flickr.com

"U našim studijama nismo nikada otkrili da je neki aparat za sušenje ruku dostigao zadatu osušenost u samo 10 sekundi. Otkrili smo i da je 20 sekundi najefikasnije vrijeme, ali će retko ko od nas ostati toliko da suši ruke", kaže mikrobiolog Ron Katler.

Najbolji metod, prema Katleru, je prvo prosušiti ruke aparatom, a zatim sušenje dovršiti papirnim ubrusom.

Prošlog meseca su naučnici sa Univerziteta u Londonu otkrili kako buka iz aparata "teroriše starije ljude, ljude sa dijagnozom poput demencije i hiperakuzije, a može dovesti do preosetljivosti na zvuk, pogotovo kod dece sa autizmom i Aspegerovim sindromom.

John Levak Drever, čelnik jedinice za praktična istraživanja zvuka Univerziteta Goldsmit, navodi kako mnogi brzi aparati za sušenje ruku imaju znatno viši nivo buke od onih reklamiranih.

"Razumem i cenim to što se bore za higijenu i ergonomiju, ali dolazimo u situaciju da će ljudi prestati da peru i suše ruke", kaže Drever i dodaje kako bi proizvođači trebali da razmisle i o buci u svom budućem dizajniranju.

"Mislim da nije toliki problem kako neko suši ruke, već kako ih pere", kaže mikrobiolog Hju Penington. Istraživači su 2008. stavili dispenzere sa tečnim sapunom u toalete na benzinskim pumpama širom Velike Britanije. Od 200 hiljada ljudi koji su koristili toalet, samo je 32 posto muškaraca i 64 posto žena koristilo dispenzer.

Penington savetuje da ruke treba staviti pod toplu vodu, koristiti sapun i dobro trljati do zglobova, između prstiju i oko noktiju, otprilike 20 sekundi.