Naučnici koji se bave istraživanjem matičnih ili "stem" ćelija najavili su "veliko naučno otkriće", koje ima potencijal da uvede čovečanstvo u novu eru "personalizovane medicine".
Autor: Izvor: BBC
Naučnici u Japanu pokazali su da matične ćelije mogu da se brzo stvore samo ubacivanjem krvi u kiselinu (acid bath). Otkriće koje bi moglo da bude jedno od najvećih poslednjih decenija, pokazalo je da se “šokiranjem” krvnih ćelija kiselinom podstiče njihova transformacija u matične ćelije.
Stem ćelije nakon toga mogu da se transformišu u diferencirana tkiva i već se koriste u eksperimentima u svrhu lečenja oka, srca i mozga, piše BBC.
Poslednje otkriće, objavljeno u časopisu "Nature", moglo bi da izmeni ovu naučnu oblast i tehnologiju primene i istraživanja matičnih ćelija učini jeftinijom, bržom i bezbednijom.
Ljudsko telo je sastavljeno od ćelija sa specifičnom ulogom – nervnih ćelija, ćelija jetre, mišićnih ćelija... - i njihova uloga je nepromenljiva, a takozvana diferencijacija, dosad, nije bila reverzibilna.
Ipak, stem ćelije mogu da "postanu" bilo koji tip ćelija, a već dugo su bitan deo istraživanja u medicini i to zbog njihovog potencijala da regenerišu telo.
Dosad su ljudske matične ćelije prikupljane prilikom porođaja, ili su kao izvor korišćeni embrioni, uz visoku cenu transporta i skladištenja, ali i česta etička pitanja. Istraživanje koje je već dobila Nobelovu nagradu pokazalo je da i ćelije kože mogu da se "genteski reprogramiraju" da postanu matične ćelije.
Sada nova studija pokazuje da i krvne ćelije u kiselini mogu da izazovu reakciju i transformišu se u stem ćelije – koje se u tom slučaju nazivaju STAP (stimulus-triggered acquisition of pluripotency) ćelije.
Dr Haruko Obokata, sa Centra za biologiju Riken u Japanu rekla je da je bila "izuzetno iznenađena" time da ćelije mogu da odgovore na promenjene uslove na taj način: "Izuzetno je uzbudljivo da mislimo šta sve otvara ovo otkriće, ne samo u regenerativnoj medicini, već i u lečenju raka."
Dr Duško Iliæ
Otkriće je napravljeno na osnovu krvnih ćelija miševa, a istraživanje sa ljudskom krvlju je u toku.
Kris Mejson, profesor regenerativne medicine na Univerzitetskom koledžu u Londonu, rekao je da ako se otkriće potvrdi i na ljudskoj krvi da "era personalizovane medicine konačno počinje. Ovo izgleda suviše dobro da bi bilo istinito, ali veliki broj eksperata je pogledao rezultate i proverio ih i siguran sam da greške nema. Ako ovo radi na ljudima, kao što radi na miševima, to je brži, jeftiniji i sigurniji način da se izvrši ćelijsko reprogramiranje – i personalizovano reprogramiranje ćelija bi moglo da postane stvarnost."
Otkriće su proglasili "značajnim","revolucionarnim" ili "velikim" i mnogi drugi naučnici, a među njima i Dr Duško Ilić, naučnik i istraživač i jedan od predavača na Kraljevskom koledžu u Londonu.
"Pristup problemu je zaista revolucionaran. Napraviće fundamentalnu razliku u načinu na koji naučnici shvataju odnos okruženja i genoma. Ipak, ovo još neće približiti terapiju baziranu na stem ćelijama ljudima. Moramo da budemo izuzetno pažljivi sa ćelijama koje se generišu na ovaj način, baš kao i s onima koje se uzimaju iz embriona ili reprogramiraju standardnim metodama," smatra Ilić, koji je diplomirao molekularnu biologiju na Univerzitetu u Beogradu, pre nego što je doktorske studije završio u Japanu, a postdoktorat u San Francisku.
Profesor Robin Lovel-Bedž iz "Medikal riserč kaunsela" je rekao: "Proći će još vremena pre nego što prava priroda ovih ćelija bude kompletno shvaćena i da li one zaista mogu da se koriste tokom terapija, ali ono što je zaista interesantno je da se otkrije mehanizam kako mali pH šok utiče na reprogramiranje - i zašto se to ne dešava kada jedemo limun ili pijemo sirće ili koka-kolu?"
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Sa početkom sezone slava raste potražnja za prasićima, ali i njihova cena. U domaćinstvu porodice Pajović iz čačanskog sela Mršinci kilogram žive vage sada košta oko 400 dinara, odnosno 100 dinara više nego donedavno.
Crvena zvezda je upisala veliku pobedu u Atini, savladavši Olimpijakos 62:57. Zvezda je ispustila +22, ali je Džons u poslednjem minutu trojkom prelomio duel.
Nova fabrika sendvič-panela u Gornjem Vakufu-Uskoplju ulazi u završnu fazu. Investicija je vredna oko 30 miliona evra, a u pogonu bi trebalo da radi nešto više od 100 ljudi. Na konkurs je stiglo oko 350 prijava, od čega 150 iz inostranstva.
Zbog moguće prisutnosti bakterije salmonele, Državni inspektorat povukao je iz prodaje sa hrvatskog tržišta proizvod "dmBio pinjoli, 60 g“, koje na tržište stavlja kompanija DM-drogerie markt d.o.o. Hrvatska.
Recept datira iz davne 1860. godine, kada je salatu izmislio Lucien Olivier, šef čuvenog francuskog restorana Hermitage u Moskvi te je po njemu i dobila izvorno ime.
Rat u Ukrajini – 1.718. dan. Nastavljeni su intenzivni napadi na energetsku i transportnu infrastrukturu. U Abu Dabiju su za 10. i 11. novembar najavljeni novi razgovori o Ukrajini, uz učešće evropskih predstavnika.
Strma peščana litica srušila se u nedelju uveče na šatore u kojima su se nalazili raseljeni Palestinci u centralnoj Gazi, pri čemu su poginule dve žene i troje dece, a petoro ljudi je povređeno, javila je palestinska novinska agencija WAFA.
Rukometaš Srbije Darko Đukić zadovoljan je izdanjima nacionalnog tima u kvalifikacijama za EP, a ističe da je naredni cilj priprema za Svetsko prvenstvo, koje je na programu u januaru.
Stotinak metara ispod površine zemlje, u napuštenom kamenolomu u engleskoj grofoviji Viltšir, nalazi se jedan od najzanimljivijih ostataka Hladnog rata.
Vivijen Maršelin Džoli, 18-godišnja ćerka Anđeline Džoli i Breda Pita, otkrila je da je početkom ove godine bila hospitalizovana zbog poremećaja u ishrani.
Na koncertu hrvatskog pevača, Marka Perkovića Tompsona, u subotu uveče u Štutgartu deo publike isticao je, pored hrvatskih zastava, zastave i šalove sa neofašističkim simbolima, uključujući ustaški pozdrav "Za dom spremni".
Autobus javnog prevoza naleteo je na kamilu koja je pobegla iz ograđenog prostora u blizini Rideringa, u Bavrskoj, na jugu Nemačke, saopštila je danas policija.
Francuski pisac Filip Žanada za svoj novi roman "L’Inconnue du quai de Javel" osvojio je najvažniju književnu nagradu u Francuskoj – Gonkur. Samo dan nakon proglašenja pobednika, u radijskom intervjuu ležerno je priznao da je
U razgovoru za magazin Varajeti, Najtli, koja tumači glavnu junakinju Helen Veb, i Barton osvrnuli su se na razvoj priče, povratak pojedinih likova i zahtevne akcione scene u novoj sezoni.
Džoni Dep otkrio je pod kojim uslovom bi se vratio ulozi kapetana Džeka Speroua u "Piratima sa Kariba". Producent Džeri Brukhajmer želi njegov povratak, dok se razvijaju dva nova filmska projekta.
Pored prilike da se bore za nagrade, svi prijavljeni učesnici dobijaju ulaznicu koju mogu iskoristiti za sva tri dana Games.con festivala, od 6. do 8. novembra!
Polish Prime Minister Donald Tusk announced that three bodies had been found at the apartment of the attacker responsible for the shooting in Krakow. Unconfirmed reports suggest that the victims were the suspect's sister and parents.
US President Donald Trump said he had spoken with his Russian counterpart, Vladimir Putin, about a deal to end the war in Ukraine and reshape Europe's entire security architecture.
The Republic Electoral Commission (RIK) today adopted a resolution allocating parliamentary seats to MPs elected to the new convocation of the Serbian National Assembly in the snap elections held on 25 October.
Muškarac iz Severne Karoline podneo je tužbu protiv kompanije OpenAI i njenog direktora Sema Altmana, navodeći da je ChatGPT podsticao njegovu suprugu da ga otruje i pomogao joj u pokušaju da to zataška.
Belgijska kompanija Cavalier predstavila je luksuzno dorađeni Fiat Topolino sa većom baterijom, većim dometom i bogatijom opremom, ali njegova cena u najskupljoj verziji prelazi 30.000 evra.
Mnogi vozači automobila sa automatskim menjačem prvo prebace ručicu u položaj P, a tek onda aktiviraju ručnu kočnicu. Takva navika može nepotrebno da optereti menjač i ubrza njegovo habanje.
Pneumatici stare čak i kada automobil malo vozi, a pravilo o zameni nakon pet godina i dalje ima smisla. Ipak, presudni su njihovo stanje, uslovi korišćenja i redovne kontrole.
Dogovor Berlina i Pariza o ublažavanju klimatskih ciljeva za automobile od 2035. godine izazvao je podele među članicama Evropske unije, a Irska je predložila kompromisno rešenje.
Komentari 19
Pogledaj komentare