Specifični oblik ponašanja na radnom mestu u kojem šef ili kolege zlostavljaju i ponižavaju drugu osobu s ciljem da ugroze njen ugled i dostojanstvo, što na kraju dovodi do ugroženog psihičkog i fizičkog zdravlja žrtve zakon prepoznaje kao mobing.
Kod nas se pod pojmom mobing obeležava zlobno, neracionalno, generalno zlostavljanje, težnja saradnika, podređenih ili nadređenih, da putem glasina, pretnji, ponižavanja, ogovaranja, aluzija, zastrašivanja, iskorištavanja i izolacije nekog oteraju s posla.
Mobing je široko rasprostranjena pojava, najčešće proučavana na radnim mestima, a posledice se odražavaju na socijalno okruženje, radnu sredinu i pojedinca, pa se problem razmatra sa medicinskog, sociološkog, pravnog i psihijatrijsko-forenzičkog aspekta, s ciljem da se upozori na značaj problema. Mobing se može sprečiti grupnom primarnom prevencijom, informisanjem, edukacijom i konkretnim aktivnostima, npr. treningom komunikacijskih veština, zaštitnim zakonodavstvom i organizacijskom politikom i praksom koja primenjuje pravilnike o radu koji ne tolerišu zlostavljanje.
Suština i smisao
U Udruženju „No mobing” složili su se da je mobing sve češća pojava u Srbiji, koju je Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu (treba da stupi na snagu od 4. septembra) definisao kao specifično ponašanje prema zaposlenom, koje se ponavlja, a za cilj ima ili predstavlja povredu dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, zdravlja i položaja radnika.
Pod zlostavljanjem na radnom mestu podrazumeva se i ponašanje koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršava uslove rada ili dovodi do toga da se zaposleni izoluje ili navede da na sopstvenu inicijativu otkaže ugovor o radu ili raskine radni odnos. Zlostavljanje, takođe, predstavlja i učestvovanje, odnosno podsticanje ili navođenje drugih na takvo ponašanje, a odredbe predloženog akta primenjuju se i na slučajeve seksualnog uznemiravanja.
Nastanku mobinga na radnom mestu doprinose nedovoljno transparentna atmosfera, jaka hijerarhija, nedostaci u internom informisanju, neadekvatno ponašanje rukovodstva, nedovoljno razgraničena nadležnost i podela zadataka, nedostaci u rukovođenju personalom, potiskivanje konflikata. Veoma važan uzrok ove pojave svakako je i loša radna klima u kojoj vladaju zavist, zloba, neprijateljstvo i pritisci.
Novousvojenim Zakonom je predviđen hitan postupak medijacije i disciplinski postupak u preduzeću kao i sudska zaštita u parničnom postupku. Troškove eventualnog spora snosiće poslodavac na kojem je i teret dokazivanja.
Profil srpskog mobera
On je, po pravilu, novi gazda bez iskustva u ophođenju s radnicima, poslovne etike i tradicije. Mobere rađa i politika u javnim službama i funkcijama gde se do posla ne dolazi samo na osnovu sposobnosti već i po partijskoj pripadnosti. Mudriji poslodavci koriste vešte pravnike da zloupotrebe Zakon i prođu bez posledica. Žrtvu mobinga šetaju s jednog radnog mesta na drugo „u interesu posla“, nude na potpis anekse ugovora, a ako zaposleni odbije, gubi posao. Teraju radnice da potpišu da neće rađati, ali im ne daju primerak potpisanog ugovora. Prave preraspodelu radnog vremena, nude rad u smenama van mesta stanovanja i u nemogućim uslovima, teraju zaposlene da rade dvokratno, tu je i seksualno uznemiravanje...
Više od polovine zaposlenih u našoj zemlji strepi od gubitka radnog mesta zbog čega postoji šansa da postanu žrtve mobinga, odnosno psihičkog zlostavljanja na poslu. Ovakva vrsta psihičke torture je prisutna u onim firmama za koje ekonomisti kažu da su „bolesne”, u kojima se gaji kult karijerizma i autoritarni stil, gde se ne vodi računa o kvalitetnoj radnoj klimi i gde je pažnja isključivo usmerena na sticanje profita.
Najčešće žrtve mobinga su takozvani poštenjaci, osobe sa invaliditetom, mladi i kreativni ljudi, savesni i uredni muškarci i žene, oni koji imaju različita ideološka shvatanja, stariji ljudi koji su pred penzijom, ali i tek zaposlene osobe koje žele više samostalnosti u radu.
Mobing se najčešće događa između poslodavca i zaposlenog, ali se na žalost sve češće pojavljuje i između kolega u struci i na istoj hijerarhijskoj lestvici odgovornosti. Mnoge iz žrtava su i nadređeni od beskrupuloznih podređenih ili sebi jednakih, često s odobrenjem menadžmenta. Iako često izraste iz sukoba koji je podstakla neka bitnija promena u radnom okruženju, mobing nije tip konflikta čije rešenje može otvoriti prostor pozitivnim promenama.
Fizička i psihička tortura
Tegobe na koje se ugroženi na poslu najčešće žale su bezvoljnost, povlačenje u sebe, glavobolja i povišen krvni pritisak. Zbog straha od posledica, ugrožena zaposlena lica se najčešće plaše da potraže pomoć od nadležnih u svojoj firmi. Kad psihički problemi dostignu vrhunac, jedino rešenje preostaje odlazak kod psihijatra.
Doktor Zoran Ivanov, predsednik Sindikata lekara i farmaceuta Srbije, kaže da se mobing ispoljava na taj način što se žrtvi ograničava mogućnost da izrazi svoje mišljenje, osporava se kvalitet njenog rada, zlostavljač je zatrpava zadacima i ismeva, „nabacuje” joj se dodatni posao koji ugrožava njeno zdravlje. Na žrtvu mobinga utiču i neosnovane priče o njenom privatnom životu, a karakterističan je i sindrom „praznog stola”, odnosno situacija kada se zlostavljenoj osobi daju suviše laki ili preteški poslovi koji od nje zahtevaju da uradi nešto što ne zna najbolje, a s ciljem da je nateraju da pogreši i „zaradi” otkaz.
– Svako može da postane žrtva mobinga. Neka istraživanja pokazuju da će svaki četvrti radnik jednom u životu da bude „mobingovan”, a tri četvrtine žrtava će morati da se bore sa zdravstvenim problemima - istakao je dr Ivanov.
Posledice se odražavaju kao psihološki, psihosomatski i poremećaj u ponašanju žrtve. Ona napušta posao koji je volela ili, ako i ostane na poslu, ništa ne preduzima. Emocionalno, pate i žrtva i njena porodica, a zabeleženi su čak i slučajevi samoubistava.
Najčešće simptomi psiholoških poremećaja su smetnje spavanja, depresija, razdražljivost, strah, noćne more, problemi koncentracije. Psihosomatski poremećaji koji se javljaju kod mobinga su glavobolja, migrene, bol u leđima, bolovi u mišićima, mučnina, bolovi u stomaku, bol u vratu, povišen krvni pritisak, srčane tegobe, ubrzani otkucaji srca, opadanje kose... Poremećaji u ponašanju su agresivni ispadi, poremećaji u ishrani, alkoholizam, pušenje, konzumiranje droge, seksualna disfunkcija, socijalna izolacija.
Zbog pretrpljenog straha i ugnjetavanja, žrtve mobinga često zapadaju u depresiju, muku muče sa glavoboljom, povišenim krvnim pritiskom, srčanim tegobama i poremećajem sna. Često imaju uočljive promene u ponašanju, postaju agresivne ili pasivne, odaju se alkoholizmu ili puše po nekoliko paklica cigareta dnevno.
U Sindikatu lekara i farmaceuta objašnjavaju da je najopasniji poremećaj takozvani posttraumatski stresni sindrom; „mobingovani” se žale i na stalan osećaj pritiska u grudima, ubrzan rad srca (tahikardiju), kožna oboljenja. Ti ljudi često gube samopoštovanje, odlaze na bolovanja, a imaju i porodične krize. Posledice psihičkog zlostavljanja radnika „oseća” i firma u kojoj on radi, jer zaposleni gubi motivaciju i izostaje s posla... To sve zahteva ozbiljno lečenje. Na kraju, posledice mobinga trpi i država, jer skupi specijalistički pregledi i terapije opterećuju zdravstveni fond...
Psihološki problem
Termin mobilng još 1984. godine uveo je u praksu švedski psiholog Hajnc Lejman (Heinz Leymann). Mobing (od engleskih reči mob - ološ i mobish - vulgaran) je, prema izvornoj definiciji, psihičko maltretiranje na radnom mestu koje podrazumeva: davanje ponižavajućih poslova radniku, ogovaranje, stalne kontrole i kritike od strane kolega i rukovodstva, napade na zdravlje zaposlenog (ne dobija bolovanje, godišnji odmor, seksualno ga uznemiravaju...), premeštanje u drugu kancelariju, nepozivanje na sastanke, oduzimanje sredstava za rad (sindrom praznog stola), pretrpavanje obavezama – sindrom punog stola...
Zdravstveni problemi
Psihičke promene kod žrtava
– depresija
– anksioznost
– kriza plača
– osećaj depersonalizacije
– napad panike
– socijalna izolacija
– emociona-na otupljenost
Promene u ponašanju
– anksioznost
– pasivizacija
– povećano konzumiranje alkohola, cigareta i lekova
– seksualni poremećaji
Promene na telesno-zdravstvenom planu
– glavobolja
– poremećaj spavanja
– vrtoglavica
– problem s varenjem
– povišen pritisak
– povišen nivo šećera u krvi
– srčani problemi
– kožne promene
Najčešći oblici mobinga
Kod žena to su: ogovaranje, nedostatak komunikacije (ignorisanje), izolacija, kritika na rad, neadekvatna komunikacija. Kod muškaraca češće se viđa: pretrpavanje poslovima, zatrpavanje preteškim poslovima, neadekvatna komunikacija, kritika na rad, preterana kontrola.
VIVA u broju 250. donosi:
*Brak kao prekretnica
* Pokrenite sva čula
* Genijalci zbog depresije
* Adolescentske trudnoće: kad dete rodi dete
* Najintimnije podmlađivanje
* Dijeta s grožđem
* Karakter diktira jelovnik
* Kako kućne biljke utiču na kvalitet vazduha
* Prevaziđite strah od stomatologa
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Sukobi na Bliskom istoku u ratu SAD i Izraela protiv Irana nastavljen je i 16. dana. Izraelska vojska saopštila je da je od ponoći iz Irana na Izrael ispaljeno šest balističkih raketa. IRGC obećava da će progoniti i likvidirati Benjamina Netanjahua.
Sukobi na Bliskom istoku u ratu SAD i Izraela protiv Irana nastavljaju se i 15. dana. Revolucionarna garda potvrdila je da su američki interesi u UAE, uključujući luke i naftna skladišta, legitimna meta.
Roker Sebastijan Bah izvinio se glumici Kristini Eplgejt nakon što je ona u svojim novim memoarima opisala njihovu kratku i burnu romansu krajem 80-ih.
Glumac Šon Pen osvojio je Oskara za najboljeg glumca u sporednoj ulogu u filmu "Jedna bitka za drugom" Pola Tomasa Andersona, ali nije preuzeo nagradu niti prisustvovao dodeli.
Sukobi na Bliskom istoku u ratu SAD i Izraela protiv Irana nastavljen je i 16. dana. Izraelska vojska saopštila je da je od ponoći iz Irana na Izrael ispaljeno šest balističkih raketa. IRGC obećava da će progoniti i likvidirati Benjamina Netanjahua.
Rat u Ukrajini – 1.481. dan. Američki predsednik Donald Tramp je tokom sastanka s nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, jasno stavio do znanja da veruje da se sukob u Ukrajini razvija u korist Rusije, objavio je Fajnenšel tajms.
Nafta i gas su u samo nekoliko decenija pretvorili Persijski zaliv iz slabo naseljene oblasti u region bogatih država sa blistavim i užurbanim metropolama, ali u toj priči se često zanemaruje jedan ključni element – desalinizacija mora.
Američki senator Mark Varner izjavio je da je škola za devojčice u Iranu, na početku rata, pogođena u američkom vazdušnom udaru u kojem je poginulo oko 200 ljudi, među kojima i mnoge učenice.
Roker Sebastijan Bah izvinio se glumici Kristini Eplgejt nakon što je ona u svojim novim memoarima opisala njihovu kratku i burnu romansu krajem 80-ih.
Glumac Šon Pen osvojio je Oskara za najboljeg glumca u sporednoj ulogu u filmu "Jedna bitka za drugom" Pola Tomasa Andersona, ali nije preuzeo nagradu niti prisustvovao dodeli.
Iza glamura i crvenog tepiha na Oskarima kriju se stroga pravila kojih se gosti moraju pridržavati – od oblačenja i trajanja govora do toga kada smeju da odu u toalet.
Princ Vilijam objavio je do sada nepoznatu fotografiju iz 1984. godine koja prikazuje njega i njegovu majku, princezu Dajanu, u polju maka na porodičnom imanju Hajgrov u Glosterširu.
Ugljeni hidrati odavno imaju lošu reputaciju. Za to su krive dijete sa niskim unosom ugljenih hidrata, koje su navele ljude da veruju da su namirnice poput krompira i testenine same po sebi nezdrave. Ipak, stručnjaci ističu da je ovo mit.
Poboljšanje metaboličkog zdravlja postalo je sve važnija tema, naročito kako raste svest o dijabetesu tipa 2, a sada je otkriveno da jedno voće umnogome može da pomogne.
Dodeljeni su Oskari, najprestižnije filmske nagrade na svetu. Film "Jedna bitka za drugom" dobio je najviše priznanja, a ujedno i nagradu za najbolji film.
Dodela Oskara, najprestižnijih filmskih nagrada na svetu, održana je u Dolbi teatru u Los Anđelesu. Voditelj 98. spektakla po redu bio je komičar Konan O’Brajen.
The Iranian Joint Military Command issued a statement claiming that Israel and the United States are using copies of Iranian drones to carry out attacks on neighboring countries in order to attribute responsibility for those attacks to Tehran.
Iran’s Shia allies in Lebanon and Iraq have entered the war after U.S. and Israeli strikes on Iran, while the Yemeni Houthi rebels, despite being heavily armed and capable of attacking Gulf neighbors, have not yet joined the conflict, Reuters reports.
The conflict in the Middle East has entered its 14th day, as fighting between Israel and Iran continues with no signs of easing, amid new attacks, rising tensions, and fears of further escalation in the region.
U.S. Secretary of Defense Pete Hegseth is facing criticism over his “maximum authority on the battlefield” policy after a preliminary investigation indicated that an Iranian school was hit, resulting in deaths of around 175 civilians, likely from a U.S. strike
The European Union once played a central role in diplomacy with Iran — it also helped broker the 2015 nuclear deal. That is no longer the case. Is the EU still able to shape events, or has it been pushed to the sidelines?
Dok se svet i dalje bavi upotrebom dronova, na ratištu u Ukrajini pojavljuje se nova, futuristička pretnja. Kompanije za robotiku ubrzano testiraju humanoidne mašine koje bi uskoro mogle da zamene vojnike u najopasnijim misijama.
Indeks slobode interneta meri koliko ljudi mogu da govore, pristupaju informacijama i dele mišljenja onlajn bez cenzure, nadzora ili političkog pritiska.
Kompanija Anthropic zatražila je od američkog apelacionog suda odlaganje sudskog postupka, nakon što je Pentagon saopštio da ta kompanija predstavlja rizik u lancu snabdevanja.
Komentari 6
Pogledaj komentare