Specifični oblik ponašanja na radnom mestu u kojem šef ili kolege zlostavljaju i ponižavaju drugu osobu s ciljem da ugroze njen ugled i dostojanstvo, što na kraju dovodi do ugroženog psihičkog i fizičkog zdravlja žrtve zakon prepoznaje kao mobing.
Kod nas se pod pojmom mobing obeležava zlobno, neracionalno, generalno zlostavljanje, težnja saradnika, podređenih ili nadređenih, da putem glasina, pretnji, ponižavanja, ogovaranja, aluzija, zastrašivanja, iskorištavanja i izolacije nekog oteraju s posla.
Mobing je široko rasprostranjena pojava, najčešće proučavana na radnim mestima, a posledice se odražavaju na socijalno okruženje, radnu sredinu i pojedinca, pa se problem razmatra sa medicinskog, sociološkog, pravnog i psihijatrijsko-forenzičkog aspekta, s ciljem da se upozori na značaj problema. Mobing se može sprečiti grupnom primarnom prevencijom, informisanjem, edukacijom i konkretnim aktivnostima, npr. treningom komunikacijskih veština, zaštitnim zakonodavstvom i organizacijskom politikom i praksom koja primenjuje pravilnike o radu koji ne tolerišu zlostavljanje.
Suština i smisao
U Udruženju „No mobing” složili su se da je mobing sve češća pojava u Srbiji, koju je Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu (treba da stupi na snagu od 4. septembra) definisao kao specifično ponašanje prema zaposlenom, koje se ponavlja, a za cilj ima ili predstavlja povredu dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, zdravlja i položaja radnika.
Pod zlostavljanjem na radnom mestu podrazumeva se i ponašanje koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršava uslove rada ili dovodi do toga da se zaposleni izoluje ili navede da na sopstvenu inicijativu otkaže ugovor o radu ili raskine radni odnos. Zlostavljanje, takođe, predstavlja i učestvovanje, odnosno podsticanje ili navođenje drugih na takvo ponašanje, a odredbe predloženog akta primenjuju se i na slučajeve seksualnog uznemiravanja.
Nastanku mobinga na radnom mestu doprinose nedovoljno transparentna atmosfera, jaka hijerarhija, nedostaci u internom informisanju, neadekvatno ponašanje rukovodstva, nedovoljno razgraničena nadležnost i podela zadataka, nedostaci u rukovođenju personalom, potiskivanje konflikata. Veoma važan uzrok ove pojave svakako je i loša radna klima u kojoj vladaju zavist, zloba, neprijateljstvo i pritisci.
Novousvojenim Zakonom je predviđen hitan postupak medijacije i disciplinski postupak u preduzeću kao i sudska zaštita u parničnom postupku. Troškove eventualnog spora snosiće poslodavac na kojem je i teret dokazivanja.
Profil srpskog mobera
On je, po pravilu, novi gazda bez iskustva u ophođenju s radnicima, poslovne etike i tradicije. Mobere rađa i politika u javnim službama i funkcijama gde se do posla ne dolazi samo na osnovu sposobnosti već i po partijskoj pripadnosti. Mudriji poslodavci koriste vešte pravnike da zloupotrebe Zakon i prođu bez posledica. Žrtvu mobinga šetaju s jednog radnog mesta na drugo „u interesu posla“, nude na potpis anekse ugovora, a ako zaposleni odbije, gubi posao. Teraju radnice da potpišu da neće rađati, ali im ne daju primerak potpisanog ugovora. Prave preraspodelu radnog vremena, nude rad u smenama van mesta stanovanja i u nemogućim uslovima, teraju zaposlene da rade dvokratno, tu je i seksualno uznemiravanje...
Više od polovine zaposlenih u našoj zemlji strepi od gubitka radnog mesta zbog čega postoji šansa da postanu žrtve mobinga, odnosno psihičkog zlostavljanja na poslu. Ovakva vrsta psihičke torture je prisutna u onim firmama za koje ekonomisti kažu da su „bolesne”, u kojima se gaji kult karijerizma i autoritarni stil, gde se ne vodi računa o kvalitetnoj radnoj klimi i gde je pažnja isključivo usmerena na sticanje profita.
Najčešće žrtve mobinga su takozvani poštenjaci, osobe sa invaliditetom, mladi i kreativni ljudi, savesni i uredni muškarci i žene, oni koji imaju različita ideološka shvatanja, stariji ljudi koji su pred penzijom, ali i tek zaposlene osobe koje žele više samostalnosti u radu.
Mobing se najčešće događa između poslodavca i zaposlenog, ali se na žalost sve češće pojavljuje i između kolega u struci i na istoj hijerarhijskoj lestvici odgovornosti. Mnoge iz žrtava su i nadređeni od beskrupuloznih podređenih ili sebi jednakih, često s odobrenjem menadžmenta. Iako često izraste iz sukoba koji je podstakla neka bitnija promena u radnom okruženju, mobing nije tip konflikta čije rešenje može otvoriti prostor pozitivnim promenama.
Fizička i psihička tortura
Tegobe na koje se ugroženi na poslu najčešće žale su bezvoljnost, povlačenje u sebe, glavobolja i povišen krvni pritisak. Zbog straha od posledica, ugrožena zaposlena lica se najčešće plaše da potraže pomoć od nadležnih u svojoj firmi. Kad psihički problemi dostignu vrhunac, jedino rešenje preostaje odlazak kod psihijatra.
Doktor Zoran Ivanov, predsednik Sindikata lekara i farmaceuta Srbije, kaže da se mobing ispoljava na taj način što se žrtvi ograničava mogućnost da izrazi svoje mišljenje, osporava se kvalitet njenog rada, zlostavljač je zatrpava zadacima i ismeva, „nabacuje” joj se dodatni posao koji ugrožava njeno zdravlje. Na žrtvu mobinga utiču i neosnovane priče o njenom privatnom životu, a karakterističan je i sindrom „praznog stola”, odnosno situacija kada se zlostavljenoj osobi daju suviše laki ili preteški poslovi koji od nje zahtevaju da uradi nešto što ne zna najbolje, a s ciljem da je nateraju da pogreši i „zaradi” otkaz.
– Svako može da postane žrtva mobinga. Neka istraživanja pokazuju da će svaki četvrti radnik jednom u životu da bude „mobingovan”, a tri četvrtine žrtava će morati da se bore sa zdravstvenim problemima - istakao je dr Ivanov.
Posledice se odražavaju kao psihološki, psihosomatski i poremećaj u ponašanju žrtve. Ona napušta posao koji je volela ili, ako i ostane na poslu, ništa ne preduzima. Emocionalno, pate i žrtva i njena porodica, a zabeleženi su čak i slučajevi samoubistava.
Najčešće simptomi psiholoških poremećaja su smetnje spavanja, depresija, razdražljivost, strah, noćne more, problemi koncentracije. Psihosomatski poremećaji koji se javljaju kod mobinga su glavobolja, migrene, bol u leđima, bolovi u mišićima, mučnina, bolovi u stomaku, bol u vratu, povišen krvni pritisak, srčane tegobe, ubrzani otkucaji srca, opadanje kose... Poremećaji u ponašanju su agresivni ispadi, poremećaji u ishrani, alkoholizam, pušenje, konzumiranje droge, seksualna disfunkcija, socijalna izolacija.
Zbog pretrpljenog straha i ugnjetavanja, žrtve mobinga često zapadaju u depresiju, muku muče sa glavoboljom, povišenim krvnim pritiskom, srčanim tegobama i poremećajem sna. Često imaju uočljive promene u ponašanju, postaju agresivne ili pasivne, odaju se alkoholizmu ili puše po nekoliko paklica cigareta dnevno.
U Sindikatu lekara i farmaceuta objašnjavaju da je najopasniji poremećaj takozvani posttraumatski stresni sindrom; „mobingovani” se žale i na stalan osećaj pritiska u grudima, ubrzan rad srca (tahikardiju), kožna oboljenja. Ti ljudi često gube samopoštovanje, odlaze na bolovanja, a imaju i porodične krize. Posledice psihičkog zlostavljanja radnika „oseća” i firma u kojoj on radi, jer zaposleni gubi motivaciju i izostaje s posla... To sve zahteva ozbiljno lečenje. Na kraju, posledice mobinga trpi i država, jer skupi specijalistički pregledi i terapije opterećuju zdravstveni fond...
Psihološki problem
Termin mobilng još 1984. godine uveo je u praksu švedski psiholog Hajnc Lejman (Heinz Leymann). Mobing (od engleskih reči mob - ološ i mobish - vulgaran) je, prema izvornoj definiciji, psihičko maltretiranje na radnom mestu koje podrazumeva: davanje ponižavajućih poslova radniku, ogovaranje, stalne kontrole i kritike od strane kolega i rukovodstva, napade na zdravlje zaposlenog (ne dobija bolovanje, godišnji odmor, seksualno ga uznemiravaju...), premeštanje u drugu kancelariju, nepozivanje na sastanke, oduzimanje sredstava za rad (sindrom praznog stola), pretrpavanje obavezama – sindrom punog stola...
Zdravstveni problemi
Psihičke promene kod žrtava
– depresija
– anksioznost
– kriza plača
– osećaj depersonalizacije
– napad panike
– socijalna izolacija
– emociona-na otupljenost
Promene u ponašanju
– anksioznost
– pasivizacija
– povećano konzumiranje alkohola, cigareta i lekova
– seksualni poremećaji
Promene na telesno-zdravstvenom planu
– glavobolja
– poremećaj spavanja
– vrtoglavica
– problem s varenjem
– povišen pritisak
– povišen nivo šećera u krvi
– srčani problemi
– kožne promene
Najčešći oblici mobinga
Kod žena to su: ogovaranje, nedostatak komunikacije (ignorisanje), izolacija, kritika na rad, neadekvatna komunikacija. Kod muškaraca češće se viđa: pretrpavanje poslovima, zatrpavanje preteškim poslovima, neadekvatna komunikacija, kritika na rad, preterana kontrola.
VIVA u broju 250. donosi:
*Brak kao prekretnica
* Pokrenite sva čula
* Genijalci zbog depresije
* Adolescentske trudnoće: kad dete rodi dete
* Najintimnije podmlađivanje
* Dijeta s grožđem
* Karakter diktira jelovnik
* Kako kućne biljke utiču na kvalitet vazduha
* Prevaziđite strah od stomatologa
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U meču poslednjeg kola druge faze Evropskog prvenstva u vaterpolu sastaju se Srbija i Crna Gora (20.30), nekada zajednička selekcija, a u poslednje dve decenije veliki sportski rivali.
Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen rekao je stanovnicima tog arktičkog ostrva da se pripreme za vojnu invaziju usred pretnji Donalda Trampa o njegovom preuzimanju. Danska premijerka Mete Fredriksen rekla je da "najgore možda tek dolazi".
Rat u Ukrajini 1.448. dan. Ukrajina se i danas suočila sa snažnim ruskim napadima dronovima i raketama koji su ostavili veliki deo Kijeva bez struje i grejanja usred oštre zime.
Crnogorski fudbaler, Milutin Osmajić ponovo je u centru pažnje na Ostrvu, nakon što je sinoć, u duelu Prestona i Hala u 28. kolu Čempionšipa, dobio crveni karton.
Rat u Ukrajini 1.448. dan. Ukrajina se i danas suočila sa snažnim ruskim napadima dronovima i raketama koji su ostavili veliki deo Kijeva bez struje i grejanja usred oštre zime.
Jedna od bivših devojaka Bruklina Bekama, pevačica Talija Storm, javno je stala na njegovu stranu nakon što je izneo niz optužbi na račun svojih roditelja, Dejvida i Viktorije Bekam.
Generalni direktor avio-kompanije Rajaner Majkl O'Liri izazvao je milijardera i vlasnika kompanije SpejsEks i mreže Starlink Ilona Maska na obaranje ruku, kako bi, kako je naveo, rešili spor.
Na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, gde se svake godine ukrštaju globalna politika, ekonomija i tehnologija, jedno od ključnih pitanja bilo je – može li veštačka inteligencija ugroziti ljudsku kreativnost.
Papa Lav XIV odlučio je da ne primi Emanuela Makrona u audijenciju, javlja italijanski list "Il Tempo", pozivajući se na izvore unutar Državnog sekretarijata Vatikana i nadbiskupa Đovanija Čezarea Pagacija.
Eksperimentalna vakcina protiv raka kože, razvijena u saradnji farmaceutskih kompanija Moderna i Merk, pokazuje snažne i trajne antitumorske efekte kod pacijenata sa uznapredovalim melanomom.
Grejpfrut se često ističe kao dobar izvor vitamina C – jedna šolja sadrži oko 72 miligrama, što pokriva približno 96 odsto preporučenog dnevnog unosa za žene i oko 80 odsto za muškarce.
Kruške su jedno od onih voća koje podsećaju na mirise doma, sveže pečene kolače i jednostavne, sezonske užitke. Njihova sočna tekstura i prirodna slatkoća osvajaju već pri prvom zalogaju, ali iza prijatnog ukusa krije se mnogo više.
Kad konzumiranje kanabisa postaje rizično? Britanska studija izmerila je količinu kanabisa u THC-jedinicama i pokazala od koje nedeljne doze se rizik povećava.
O trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) sedmogodišnjoj devojčici iz Srbije uspešno su istovremeno transplantirani jetra i bubreg na klinici u Italiji.
Uloga Timotija Basfilda je digitalno izbrisana iz predstojeće romantične komedije "You Deserve Each Other" studija Amazon MGM, nakon optužbi da je seksualno zlostavljao decu.
U.S. President Donald Trump said, speaking at the World Economic Forum in Davos, that “no nation or group of nations is in a position to secure Greenland except the United States,” adding that he would not use force.
Donald Trump, the U.S. President, is set to deliver a speech today at the Davos forum, eagerly awaited by the entire world. Several global officials participating in the World Economic Forum have warned that the world is heading in an uncertain direction.
The President of France, Emmanuel Macron, reportedly wants to increase the military contingent in Greenland by more than 14‑fold, according to Le Canard enchaîné.
Instagram testira promenu koja bi mogla iz korena da izmeni način na koji koristimo ovu aplikaciju. Fokus više nije na broju pratilaca, već na onome što Meta naziva "stvarnim vezama".
Ako ne možete da se odlučite između Sony, Microsoft ili Nintendo tabora, jedna kineska jutjuberka ima rešenje koje će vas oduševiti, pod uslovom da ste vešti sa lemilicom.
Baterija je večita boljka kod iPhone uređaja, naročito nakon što ga koristite neko vreme - zbog toga je svaki savet kako da vam ostane koji procenat više dragocen.
Komentari 6
Pogledaj komentare