Kada se 29 mladića iz Smedereva prijavilo za civilno služenje vojnog roka, nisu ni sanjali da će završiti na proizvodnoj traci. Upravo to im se dogodilo, kada su rasporedjeni u fabriku "Milan Blagojević", koja proizvodi šporete "smederevce". Tako su, umesto na društveno korisnom radu, završili kao besplatna radna snaga, odnosno radnici u proizvodnji sa mesečnom naknadom od oko 355 dinara, koliko iznosi naknada za sve vojnike u SCG - i one na civilnom služenju, i one u kasarnama.
Autor: Ivana Stevanović
Mladići su organizovali peticiju za njihovo upućivanje na druge poslove, a kada je stvar dospela u lokalne medije u Smederevu, počele su pretnje. Rukovodstvo fabrike "Milan Blagojević" tvrdi da oni samo brišu prašinu sa šporeta, a neformalno stižu upozorenja da bi mogli da budu poslati u kasarne. U jednom trenutku, neko im je čak objasnio da proizvodnja u "Milanu Blagojeviću" predstavlja društveno koristan rad, s obzirom da je ta fabrika jedan od retkih izvoznika u Srbiji.
Prema njihovoj računici, fabrika na njima štedi oko pola miliona dinara, s obzirom da je do sada - pre nego što su u nju stigli prigovarači savesti - bila prinudjena da u sezoni angažuje radnike preko omladinske zadruge.
Goran Duković iz Regionalnog centra za prigovor savesti Vojvodine kaže da ovakvih primera ima širom Srbije. Prigovarači savesti rade u privatnim firmama, ili su rasporedjeni kao obezbedjenje u nekim ustanovama firmama, što je direktno u suprotnosti sa idejom civilnog služenja. On navodi i primere prigovarača savesti iz malih mesta koji su rasporedjeni na poslove u susednim gradovima, pa svakodnevno putuju vozovima ili medjugradskim autobusima. Te troškove niko im ne nadoknadjuje.
Smernice iz Evrope
"To u Smederevu je klasičan prinudni rad, zabranjen svim mogućim konvencijama", kaže Petar Milićević iz Evropskog biroa za prigovor savesti. On upozorava na preporuke Saveta Evrope, OEBS-a, UN-a i Evropskog parlemanta, prema kojima civilno služenje ne sme da ugrožava radna mesta, i jasno mora da predstavlja društveno koristan rad. Zajedno sa Regionalnim centrom Vojvodine, Evropski centar prosledio je peticiju iz Smedereva ministarstvu odbrane, uz apel da se poštuju medjunarodne konvencije. Nikakav odgovor nije stigao.
Civilno služenje vojnog roka u medjunarodnim konvencijama priznato je kao jedno od osnovnih ljudskih prava. U mnogim evropskim zemljama to pravo je zagarantovano i ustavom. Ispunjavanje prava na prigovor savesti u skladu sa preoprukama medjunarodnih organizacija predstavlja jedan od glavnih aspekata politike ostvarivanja ljudskih prava u EU. To je bila i važna tema u pregovorima sa zemljama kandidatima za članstvo u Uniji. Način na koji se to pravo ostvaruje u SCG moglo bi da predstavlja prepreku tokom pregovora o priključivanju sa EU, upozorava Petar Milićević. I to ne samo zbog nepoštovanja preporuke da civilno služenje ne sme da ugrožava radna mesta.
Socijalna i finansijska jednakost
Medjunardone konvencije, naime, predvidjaju da izmedju vojnika na redovnom i vojnika na civilnom služenju ne sme da postoji socijalna i finansijska nejednakost. Dok su vojnicima u kasarnama u SCG obezbedjeni stan i hrana - uz mesečnu naknadu od 355 dinara - prigovarači savesti, uz istu nadoknadu, mogu da se upuste u trinaestomesečno služenje samo ako su roditelji u stanju da ih za to vreme izdržavaju.
Osim što većina puno radno vreme provodi na poslovima na koje su ih rasporedili vojni odseci, njima se, prema zakonu, zamrzava i radni staž, ukoliko su pre odlaska na civilno služenje bili zaposleni.
Posle ukidanja vojne obaveze u većini evropskih zemalja, civilno služenje se nastavilo kao volonterski rad. Pre toga, medjutim, prigovarači savesti u svim tim zemljama dobijali su platu, a u nekim zemljama bio im je obezbedjen i smeštaj. Početkom devedesetih u Nemačkoj je ta naknada iznosila 300 maraka, u Italiji, kasnije, 400 eura. U Finskoj je poslodavac, za vreme trajanja civilne službe, obavezan da prigovaračima savesti pokrije sve dnevne troškove.
Petar Milićević podseća na nedavnu izjavu bivšeg ministra odbrane da jedan vojnik u SCG na redovnom odsluženju vojnog roka državu košta oko 6000 dolara. Prigovarači savest - ništa, s obzirom da su ustanove u kojima su rasporedjeni obavezni da im isplaćaju 355 dinara.
Što je još gore, upozorava on, zbog raznih komplikacija oko nadležnosti, njima se često ni to ne isplaćuje, kao ni troškovi prevoza.
Zbog toga, Evropski biro za prigovor savesti u Beogradu prima po nekoliko poziva prigovarača savesti dnevno, koji se žale da ne mogu finansijski da izdrže civilno služenje.
Što se tiče člana 76. Zakona o radu, prema kome se prigovaračima savesti zamrzava radni staž, on direktno uvodi u diskriminaciju i približava civilno služenje prinudnom radu, kaže Petar Milićević.
Bez prava na žalbu
Pored svega, kod nas se često ni propisi i zakon o zaštiti na radu ne primenjuju na prigovarače savesti. Petar Milićević navodi primer bolnice u Pančevu, gde su prigovarači savesti radili na iznošenju bolničkog otpada bez neophodne obuke, pa čak i bez zaštitnih rukavica.
Nema ni pravog načina za žalbu. Ukoliko se požale na svoj položaj, prigovarači često, po kazni, bivaju premešteni u kasarne. Evropski centar za prigovor savesti imao je slučaj prigovarača savesti u Zaječaru koji je imao aferu sa ženom direktora ustanove u kojoj je služio. "Prebacili su ga u kasarnu, iako preljuba, prema našim zakonima, nije krivično delo", kaže Petar Milićević.
Ipak, ni prigovarači kod nas nisu isti kao u Evropi. "Kod njih nema onog prirodnog aktivizma, koji prati pravo na prigovor savesti. Kod njih nema pravog odnosa prema poslu. Oni uglavnom civilnoj službi prilaze sa idejom da to otaljaju i izbegnu kasarnu, sede po ustanovama i rade šta im se kaže", kaže Petar Milićević.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Crvena zvezda je eliminisana iz kvalifikacija za Ligu šampiona. Crveno-beli su u revanšu poraženi od Hapoela iz Ber Ševe sa 2:0, pa je izraelski tim posle dve utakmice slavio ukupnim rezultatom 3:0.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da se Rusija priprema za novi talas mobilizacije nakon parlamentarnih izbora, navodeći da bi do kraja godine moglo biti pozvano nekoliko stotina hiljada ljudi.
Rat u Ukrajini – 1.630. dan. Ukrajina izvela masovni udar na jugozapad Rusije, dok se sve glasnije govori o mogućoj novoj mobilizaciji u Moskvi. Zelenski je Trampu predao predlog za okončanje rata, a Moskva tvrdi da je oborila više od 500 ukrajinskih dronova.
Poljska agencija za unutrašnju bezbednost, u saradnji sa policijom, privela je ruskog državljanina koji je planiro ubistvo američko-ukrajinskog državljanina u ime ruskih obaveštajnih službi, rekao je poljski premijer Donald Tusk, prenosi Polsat News.
Snažna eksplozija odjeknula je u četvrtak u fabrici municije u blizini italijanskog grada Kolefero, jugoistočno od Rima, a detonacija se, prema izveštajima lokalnih medija, čula kilometrima daleko.
Rat u Ukrajini – 1.631. dan. Ukrajinski predsednik izjavio da je njegovoj zemlji potrebna tek desetina američkih presretača raketa "Patriot" kako si se odbranili od ruskih raketa. Dok Rusija navodno sprema veliku mobilizaciju, Ukrajini preti teška zima.
Poljska agencija za unutrašnju bezbednost, u saradnji sa policijom, privela je ruskog državljanina koji je planiro ubistvo američko-ukrajinskog državljanina u ime ruskih obaveštajnih službi, rekao je poljski premijer Donald Tusk, prenosi Polsat News.
Snažna eksplozija odjeknula je u četvrtak u fabrici municije u blizini italijanskog grada Kolefero, jugoistočno od Rima, a detonacija se, prema izveštajima lokalnih medija, čula kilometrima daleko.
Španija je poručila da su Seuta i Melilja sastavni deo njene teritorije i da njihov suverenitet "nikada neće biti predmet razmatranja", nakon novih teritorijalnih pretenzija Maroka.
Uoči lokalne proslave Velike Gospojine, u parohijskoj crkvi u Spoljnoj Idriji pronađena su dva rukopisa iz sredine 19. veka, skrivena unutar oltara iz 1857. godine.
"Udruženje Milutin Milanković" i Polar Srbija potpisali su Sporazum o naučnoj, stručnoj, programskoj i projektnoj saradnji, uz ambiciju da se srpska nauka snažnije uključi u međunarodna polarna istraživanja.
Hrvatska je među državama članicama Evropske unije koje se protive ili imaju ozbiljne rezerve prema priznavanju katalonskog, baskijskog i galicijskog kao službenih jezika EU.
Belgijski influenser Mihil Vandevort preminuo je u 28. godini od zastoja srca. Bolovao je od retke genetske bolesti progerije, a uprkos prognozama lekara živeo je više nego dvostruko duže od očekivanog.
Na 65. Dragačevskom saboru trubača vladala je nezapamćena atmosfera uz stotine hiljada posetilaca iz zemlje i sveta, a jedan od naupečatljivijih momenata ovogodišnjeg festivala bilo je uručenje najvažnijeg priznanja trubaču iz Zagužanja.
Pre tačno 18 godina, 13. avgusta 2008. godine u američke bioskope stigla je "Tropska oluja" (Tropic Thunder), satirična komedija, parodija na ratne filmove, glumački ego i samu filmsku industriju.
Kriminalistički triler "Lucky" sa Anjom Tejlor-Džoj brzo je privukao publiku i postao jedan od zapaženijih aktuelnih streaming naslova. Serija donosi pljačku, mafiju, bekstvo od FBI-ja i brojne preokrete.
War in Ukraine – Day 1,631. Ukrainian President Volodymyr Zelensky said his country needs only one-tenth of the U.S.-made “Patriot” missile interceptors to defend itself against Russian missiles. Russia is reportedly preparing for a major mobilization.
Today marks 23 years since the terrorist attack on a group of Serbian children and young people in the village of Goraždevac near Peć, in which two boys were killed and four children were wounded. The crime remains unsolved to this day.
Russian President Vladimir Putin visited the island of Iturup in the Kuril Islands today, which is the subject of a territorial dispute between Russia and Japan, prompting an official reaction from Tokyo.
Komentari 16
Pogledaj komentare