Dan odluke u MKD: Čeka se glas naroda, šumovi sa svih strana
Građani Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije odlučuju o Sporazumu sa Grčkom, o promeni imena svoje države. Zapravo u nedelju će biti doneta i možda mnogo važnija odluka.
Spor oko imena Makedonije počeo je 1991. godine. Grčka to ime smatra svojim, Makedonija svojim. U junu 2018. godine ipak je postignut dogovor i potpisan je sporazum. Kompromisno rešenje je da novo ime BJRM bude Republika Severna Makedonija.
Deo javnosti je sporazum dočekao “na nož”, a građani obe zemlje organizovali su višednevne proteste, i jedni i drugi vođeni parolom “Samo je jedna Makedonija”.
Protesti su tokom leta utihnuli, sporadično su se javljali predstavnici opozicije iz obe zemlje negodujući, a Makedoniju su počeli da opsedaju strani zvaničnici.
Posrednik u pregovorima Atine i Skoplja u vezi sa novim imenom Makedonije Metju Nimic, nakon višemešečnog obitavanja na relaciji SAD-BJRM-Grčka, zasenjen je posetama američkih i evropskih zvaničnika.
Ujdurma “svetskog nivoa” je počela diplomatskim ratom Rusije i Grčke kada je u julu Atina proterala dvojicu ruskih diplomata iz zemlje, zbog navodnog mešanja u postizanje sporazuma Atine i Skoplja oko novog imena Makedonije. Iz Moskve je stigao odgovor da će Rusija deportovati dvojicu grčkih diplomata kao odgovor na odluku Atine da dvojicu ruskih diplomata proglase personama non grata. Potom su i sa Zapada pristigle optužbe da se Rusija meša u referendum u Makedoniji.
Tog trenutka postalo je kristalno jasno da su se interesi velikih država ponovo presekli na "buretu baruta Evrope". Istok i Zapad ukrstili su koplja zbog Makedonije.
Sporazumom Makedonije i Grčke je utvrđen niz detalja i procedura, što uključuje i referendum.
Sa Zapada su zdušno podržali referendum, nudeći Makedoncima članstvo u NATO i pregovore za ulazak u EU, dok je Rusija, više putem sredstava informisanja nego posetama Skoplju, pokušala da stane na put jačanju Zapada na Balkanskom poluostrvu.
Koliko je Makedonija postala bitna Zapadu nisu krili brojni zvaničnici koji su se u septembru sjatili u Makedoniju.
Nemačka kancelarka Angela Merkel je posetila Skoplje kako bi ohrabrila građane da podrže Dogovor sa Grčkom za rešavanje spora oko imena. Ona je prvi nemački lider koji je došao u zvaničnu posetu Makedoniji, nakon Gerharda Šredera koji ju je kratko posetio tokom kosovske krize 1999. godine.
U Skoplju su, da bi podržali referendum, boravili i austrijski kancelar, ministar spoljnih poslova Luksemburga, generalni sekterar NATO i američki senator Ron Džonson, blizak saradnik predsednika Donalda Trampa. Došli su i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Federika Mogerini i pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja, Ves Mičel.
Komesar EU za evropsku susedsku politiku i pregovore o proširenju Johanes Han prilikom posete Makedoniji poručio je da je uveren u pozitivan ishod predstojećeg referenduma.
I dok Han nije komentarisao navode o mogućem uticaju Rusije na referendumsku kampanju, američki ministar odbrane Džim Matis, koji je takođe boravio u Makedoniji, naglasio je da Rusija pokušava da se umeša u predstojeći referendum o sporazumu Atine i Skoplja o promeni imena Makedonije.
Matis je rekao da nema sumnje da je Moskva finansirala grupe naklonjene Rusiji kako bi propao predstojeći referendum o promeni imena Makedonije. Američki ministar odbrane osudio je, kako je rekao, napore Rusije da iskoristi svoj novac i uticaj da ojača protivljenje predstojećem referendumu, čiji bi ishod mogao da otvori put za ulazak zemlje u NATO, čemu se Moskva protivi.
Šef ruske diplomatije Segej Lavrov posetio je region i tom prilikom demantovao je navode o ruskoj umešanosti u makedonski referendum. Lavrov je rekao da je Rusija protiv nametanja "veštačkog izbora" pred zemlje Balkana, koje su prisiljene da se izjasne da li su "sa Zapadom ili sa Rusijom ".
Ruska televizija RT nedavno je ocenila da se Makedonija "nalazi na ivici ogromne krize, gde predstojeći referendum o ulasku u NATO i EU može da dovede do sukoba". Iz Moskve su dopirale i ocene da je "ekspanzija" evroatlantskih struktura na Balkanu "usmerena najpre protiv Rusije" i da je za Rusiju je gubitak istorijskih saveznika na Balkanu "ozbiljna pretnja".
Šef NATO Jens Stoltenberg jasno je Makedoncima stavio do znanja da istorijski dogovor vlada Makedonije i Grčke o rešavanje spora oko naziva otvara mogućnost za ravnopravno članstvo Makedonije u međunarodnoj zajednici, uključujući i ravnopravno članstvo u NATO.
Tako je borba za “prevlast” Zapada na Balkanu istaknuta i formulacijom referendumskog pitanja: "Da li ste za članstvo u EU i NATO, uz prihvatanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?".
Samo pitanje bacilo je novo ime Makedonije u drugi plan, a sam sporazum sa Grčkom definisao je i detalje poput izmene Ustava Makedonije. Ipak, sporazum je postignut uz garancije za makedonski nacionalni identitet, jezik i kulturu – njihov jezik, nacionalnost i ostalo nastaviće da se nazivaju "makedonski" a ne "severno-makedonski".
U birački spisak je upisano 1.806.337 građana, a da bi referendum bio uspešan moraju da se ispune dva uslova – da izađe najmanje polovina upisanih birača plus jedan odnosno više od 903.169 i da "za" zaokruži najmanje 451.586 građana Makedonije.
Ali, referendum je konsultativan te je za sprovođenje Dogovora o rešavanju spora o imenu sa Grčkom potrebno da se u Skupštini Makedonije dvotrećinskom većinom izglasaju potrebne ustavne izmene.
Uspešan referendum i ustavne promene koje garantuju promenu imena države u Severna Makedonija, uslov su za makedonske integracije u EU i NATO.
Makedonija je podeljena oko referenduma – na jednoj strani je koalicija oko vladajućih SDSM i DUI koja smatra da Dogovor sa Grčkom treba podržati, jer otvara evroatlantske perspektive zemlje, a na drugoj opozicioni VMRO DPMNE koji kritikuje taj dogovor kao kapitulantski.
Makedonski premijer Zoran Zaev kaže da veruje da će referendum o imenu Makedonije uspeti, dok je predsednik Makedonije Đorđe Ivanov izjavio da će bojkotovati referendum o imenu države, ističući da Dogovor s Grčkom ugrožava makedonsku državnost i nacionalni identitet.
Koga će građani poslušati, kakva će biti budućnost Makedonije, da li će i na koji način odluka Makedonaca uticati na ceo Balkan, ali i svet – pokazaće već prvi oktobarski dan.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
Rusija udvostručila svoju ofanzivu u Donbasu tokom prošlog meseca, postižući značajan napredak dok Ukrajina čeka pojačanje u snabdevanju oružjem sa Zapada, navodi AFP.
Srpska prestavnica na Evroviziji Teya Dora istakla je da se oseća fenomenalno nakon prolaska u finale i da joj je posebno olakšalo što je prozvana prva.
Tokom svog govora o antisemitizmu i holokaustu u dvorani za emancipaciju na Kapitolu, američki predsednik Džozef Bajden rekao je da su ljudi širom sveta već zaboravili Hamasov masakr 7. oktobra i uzimanje izraelskih talaca.
Tokom svog govora o antisemitizmu i holokaustu u dvorani za emancipaciju na Kapitolu, američki predsednik Džozef Bajden rekao je da su ljudi širom sveta već zaboravili Hamasov masakr 7. oktobra i uzimanje izraelskih talaca.
Italijanski predsednik Serđo Matarela rekao je danas na sednici Generalne skupštine UN da Izrael treba da izbegne vojnu operaciju u gradu Rafa u južnom delu Pojasa Gaze-
Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak saopštio je večeras da je tokom posete SAD razgovarao sa višim direktorom za Evropu u Savetu za nacionalnu bezbednost SAD Majklom Karpenterom o razvoju događaja na Zapadom Balkanu.
Srpska prestavnica na Evroviziji Teya Dora istakla je da se oseća fenomenalno nakon prolaska u finale i da joj je posebno olakšalo što je prozvana prva.
Demencija nije specifična bolest, već opšti izraz za oštećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koja ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Da li ste znali da se 7. maja obeležava Svetski dan borbe protiv astme - oboljenja koje predstavlja jedno od najčešćih hroničnih stanja i koje pogađa čak 260 miliona ljudi širom sveta?
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Members of the Chinese delegation, ministers and representatives of institutions arrived in Belgrade as part of a two-day visit to Serbia, which will begin today by Chinese President Xi Jinping.
The weapons, which the West sent to Ukraine, have already flooded the black market, and this will lead to catastrophic consequences for Europe, said the spokesperson of the Ministry of Foreign Affairs of Russia, Maria Zakharova.
Polish security services found and dismantled listening devices in the room where the ministerial council is to meet today, said the spokesman of the special services coordinator.
Dutch riot police broke up a pro-Palestinian protest at the University of Amsterdam this morning, arresting about 125 people in the somewhat violent clashes, authorities said.
TikTok tuži vladu SAD zbog novog zakona koji bi prisilio ovu aplikaciju da se odvoji od kineske kompanije ByteDance, ili joj u suprotnom preti zabrana u Americi.
Kompanija Apple je danas u okviru događaja Let Loose na svom sajtu predstavila novu verziju svojih tablet računara iPad Pro, sa najnaprednijim Apple čipom M4.
Ruski predsednik Vladimir Putin od sada će za putovanja koristiti restilizovanu limuzinu Aurus Senat, koja je danas predstavljena tokom njegove inauguracije.
Od producenata Igre prestola stigla je Netfliksova serija nastala prema kineskom bestseleru, naučnofantastičnom romanu koji je postao ogroman hit i pored istorijskog cenzorskog odnosa koji Kina gaji prema ovom književnom žanru.
Komentari 41
Pogledaj komentare