Osim političkog obračuna na liniji vlast-opozicija, kumanovski dvodnevni rat policije sa teroristima ispisao je još nekoliko mogućih scenarija o pozadini ulaska militanata u Makedoniju.
Grupa terorista, mahom sa Kosova, koja se sukobila sa makedonskom policijom 9. i 10. maja u naselju Divo u Kumanovu imala je za cilj da destabilizuje trenutnu vlast u Makedoniji, pisali su tamošnji mediji dok je obračun još trajao. Ubrzo se pojavila i teorija da je teroristički napad isplaniran kako bi se onesposobile dalje akcije makedonske opozicije, koja mesecima pokušava da sruši vlast. Teorijama o Kumanovu tu nije kraj...
Još jedno maslo opozicije
Teroristički napad i potres koji bi mogao da izazove u državi odmah je okarakterisan kao jedan od poličkih udaraca opozicije, koja osim protestima i aferom sa nelegalnim prisluškivanjem građana, na sve načina pokušava da oslabi i smeni trenutnu vlast.
Makedoniju je pre upada terorista u Kumanovo uveliko tresla groznica protesta i takozvanih “medijskih bombi” opozicije.
Lider opozicione SDSM Zoran Zaev još je u februaru počeo javno da objavljuje nezakonito prisluškivane razgovore.
Za kompromitujuće prisluškivane razgovore makedonskih građana Zaev je naveo "da ih je dobio od patriota među makedonskim obaveštajcima", i da su upravo deo nelegalno prisluškivanih telefonskih razgovora više od 20.000 makedonskih građana koje je sprovela Uprava za bezbednost i kontraspijunažu.
Među “medijskim bombama” opozicije su i navodi Zaeva da je premijer Nikola Gruevski omogućio korpuciju u Upravi za bezbednost i kontrašpijunažu (UBK) od pola miliona evra.
Zaev je naveo da je direktor UBK-a Sašo Mijalkov, bliski rođak Gruevskog, "prilikom nabavke opreme za tajnu policiju tražio mito od pola miliona evra".
U Makedoniji su održavani i antivladini protesti u kojima su građani tražili odgovornost za prikrivanje ubistva mladića Martina Neškoskog na slavljeničkom mitingu VMRO-DPMNE pre dve godine u Skoplju. Njega je, kako je obelodanila opoziciona SDSM Zorana Zaeva, nasmrt pretukao policajac koji je te noći bio na dužnosti.
Teroristi pod dirigentskom palicom vlasti
Zbog svih navedenih muka koje opozicija zadaje makedonskoj vladi i zbog najavljenog velikog protesta protiv vlasti za 17. maj, upad terorista u Kumanovo tumačen je i kao pokušaj vlasti da skrene pažnju javnosti sa rušenja vlade i afera čiji su, navodno, glavni akteri visoki funkcioneri vladajućih partija na vodećim pozicijama u državnim institucijama.
Samo tri dana nakon kumanovske drame, ministarka unutrašnjih poslova Gordana Jankulovska, ministar za transport i veze Mile Janasijeski i šef tajne službe Makedonije Sašo Mijalkov, koji je optužen u “medijskim bombama” opozicije podneli su ostavke.
Premijer Nikola Gruevski je samo nekoliko minuta po objavljivanju ostavki već imao pripremljena imena koja bi trebalo da zauzmu upražnjena mesta.
To je pojačalo sumnju da je vlast izrežirala dramu, te koristi trenutak da pod maskom dobrovoljnih ostavki promeni sporne ljude u vlasti.
Međutim, postavilo se pitanje, čemu ostavke nakon, kako je i sama vlast navela, uspešno obavljene akcije na suzbijanju terorističkog napada.
Ubrzo nakon rokada u državnom vrhu, oglasio se potpredsednik Evropskog parlamenta Aleksandar Graf Lamsdorf koji je pozvao premijera Gruevskog da podnese ostavku i time doprinese rešavanju krize.
“Gruevski mora da se povuče kao prepreka na putu za smanjenje međuetničkih tenzija koje su se ponovo razbuktale, kao i za nove izbore koji će se održati u odgovarajućim demokratskim uslovima”, naveo je Graf i dodao da se region “ponovo nalazi na rubi građanskog rata”.
U međuvremenu je osvanuo i video koji treba da pokaže kako lider opozicione SDSM Zoran Zaev traži mito u vrednosti od nekoliko stotina hiljada evra.
Ideja velike Albanije
Od 30 uhapšenih terorista 18 su sa Kosova, dvojica su makedonski građani sa boravkom na Kosovu, devetorica su državljani Makedonije i jedan je albanski državljanin sa boravkom u Nemačkoj.
Vođe terorističke grupe koja je izvršila napad u Kumanovu bili su telohranitelji albanskih političara, a učestvovali su i u borbama na Kosovu i Metohiji, saznali su mediji.
Teroristi su bili stacionirani u albanskom delu naselja i imali su pomagače iznutra.
Sulejman Osmani, poznat kao "komandant Sulja" pod nerazjašnjenim okolnostima uspeo je da pobegne makedonskoj policiji, Nakon beksta za medije je izjavio da pripadnici naoružane albanske grupe koja se sukobila sa makedonskom policijom u Kumanovu žele stvaranje albanskog entiteta u Makedoniji.
Direktor Vojno-bezbednosne agencije Petar Cvetković je nakon dvodnevnog kumanovskog rata rekao da su pripadnici terorističke grupe bili, uglavnom, sa Kosova, ali da su pojedini njihovi članovi i iz Makedonije, a da im je zajednički cilj bio stvaranje velike Albanije.
Prvi čovek VBA je rekao da ideje stvaranja velike Albanije imaju određenu podršku sa Zapada i da se to vidi i po tome kako neke političke izjave u tom smislu nisu bile osuđene, ali i po tome kako su zapadni mediji izveštavali o terorističkom napadu u Kumanovu. Prema njegovim rečima, cilj terorista je bio da takvom akcijom obeleže i 12. maj kada je 2010. godine ubijen jedan od njihovih vođa.
Očigledno je da je na delu stvaranje tzv. velike Albanije, cilja od koga Albanci nikad neće odustati, rekao je i ministar policije RS Dragan Lukač.
Kome smeta Turski tok?
Pojedini analitičari smatraju da je kumanovska drama “dirigovana spolja” jer je Makedonija najslabija karika “Turskog toka” koji treba da ide preko Rusije, Turske, Grčke, Makedonije, Srbije i Mađaske kao alternativa zaustavljenom projektu “Južni tok”.
Navodi se da napad u Makedoniji nije izolovana odluka terorista iz OVK nego je urađeno ono što su određeni centri moći na Zapadu zahtevali od Albanaca sa Kosova.
Po ovoj teoriji, Albanci su označeni kao faktor pomoću kojeg Amerikanci kontrolišu situaciju na Balkanu kako im odgovara.
Izolovani fenomen
Diplomatske misije SAD, EU, OEBS-a i NATO-a u Skoplju, izdale su zajedničko saopštenje u kom su navele da iskreno žale zbog gubitka života u operaciji u Kumanovu, dodavši da su svi legitimni politički predstavnici u Makedoniji i regionu osudili nasilje.
"Prema našem mišljenju, naoružana grupa u Kumanovu je izolovan fenomen. Verujemo da neće biti dozvoljeno da ovo naruši odnose unutar društva", dodaje se u saopštenju ovih misija.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Utakmica između Partizana i Crvene zvezde je prekinuta – Zvezda je odbila da igra zbog vređanja, a Partizan nije hteo bez navijača. Na kraju je pobeda dodeljena crveno-belima, koji su se u nekom trenutku vratili na teren.
Američka ministarka finansija Dženet Jelen upozorava bankare i tehnološke rukovodice da korišćenje veštačke inteligencije (AI) u oblasti finansija pored nespornih koristi donosi i značane rizike, navodi se u pripremljenim komentarima.
Nemački kancelar Olaf Šolc najavio je danas tokom ILA Berlinskog avio-sajma da će njegova zemlja kupiti 20 dodatnih supersoničnih aviona jurofajter (Eurofighter).
Početak juna doneo je prvi toplotni talas istočnom Mediteranu i vrela vazdušna masa zahvatila je Grčku, Tursku, Kipar. Od danas se ova vrela vazdušna masa kreće i prema našem području.
Prirodnomatematički fakultet u Kragujevcu pokreće nov studijski program, neuobičajen jer će se sprovoditi obuka za hvatanje i bezbedno rukovanje opasnim životinjama u urbanim sredinama.
Apel za slobodan Partizan, koje je uputilo Udruženja bivših igrača, trenera i istaknutih sportskih radnika crno-belih, do sada je potpisalo 25.000 ljudi, navodi se u saopštennu.
Rumen Radev, the Bulgarian President, announced that his country might reconsider its support for Serbia towards the European Union because of, as he said, the way in which Belgrade treats the Bulgarian minority in the country.
In a recent telephone conversation with US leader Joe Biden, French President Emmanuel Macron suggested sending Western instructors to Ukraine, but the head of the White House did not support this idea, writes Politico, citing sources.
The All-Serbian Assembly will be held tomorrow in Belgrade. A large number of visitors is expected, and a diverse and high-quality cultural and artistic program has been designed.
Kineske kompanije trude se da pronađu alternativne načine kako da dođu do Nvidia čipova, nakon što su SAD krajem 2022. godine uvele zabranu na prodaju čipova u Kini.
Samohrana majka iz Nepala Pundžo Džangmu Lama se nedavno popela na Mont Everest za manje od 15 sati. U razgovoru za BBC govori šta je potrebno da se postavi takav rekord.
Komentari 22
Pogledaj komentare