AFP o Kosovu: Ujutru 'Dositej', po podne 'Fazli'

Na području bivše Jugoslavije, naročito u Bosni, na Kosovu i u delovima Srbije sa većinskim muslimanskim stanovništvom - učenici su često etnički podeljeni.

Izvor: Tanjug
Podeli
Foto: Thinkstock
Foto: Thinkstock

Fudbalski teren je neretko njihovo jedino mesto susreta, navodi AFP.

"Benjamin - kosovski Albanac - i Luka, koji je kosovski Srbin, mladi su susedi koji pohađaju istu školu, ali se sreću samo na fudbalskom terenu. Jednog dečaka uče da je Kosovo nezavisno, a drugog - da je to srpska pokrajina", tako Frans pres počinje reportažu o školovanju na Balkanu.

Francuska agencija prenosi izjavu stručnjaka za obrazovanje Dukađina Pupovcija, koji upozorava da će "dugoročno etničke podele u školstvu štetno delovati na društvo i doneti političku nestabilnost", a za srpske učenike na Kosovu on tvrdi da su u opasnosti da žive "izvan realnosti".

U reportaži se opisuje kako na obodima Prištine živi "tanka većina" kosovskih Srba od 400 stanovnika u selu Crkvena Vodica, koje Albanci nazivaju Palaj.

"Srbi tamo dele školu sa lokalnom albanskom zajednicom, ali se naziv škole menja prema etničkoj pripadnosti đaka koji u njoj borave, pa se ujutro, kada u njoj nastavu pohađa oko 50 Srba, naziva 'Dositej Obradović', a po podne, kada u školske klupe sedne osamdesetak Albanaca, menja ime u 'Fazli Grajćevci'", konstatuje AFP.

Jedanaestogodišnji Benjamin rekao je francuskoj agenciji da u školi svako govori svojim jezikom, "a kada ne razumeju jedan drugog - sporazumevaju se rukama".

Dvanaestogodišnji Luka kaže da se među učenicima retko kad javljaju problemi, a ako ih i bude, "rešavaju ih sami i ne zovu roditelje ni nastavnike".

Iako njihovi roditelji često govore oba jezika, što je nasleđe bivše Jugoslavije, to nije slučaj i sa ova dva dečaka, primećuje AFP, napominjući da Benjamin u školi može da uči engleski i francuski, dok su Srbi naklonjeniji ruskom kao stranom jeziku.

"Mi smo kao dva voza koja dolaze iz različitih smerova i sastaju se samo nakratko na istoj stanici", objašnjava nastavnik fizike Sejdi Prenići.

Albanski učenici u školu dolaze pola sata nakon što se srpskim đacima završi nastava, tako da nema problema, navodi Igor Maksimović, prepodnevni direktor škole, koji ističe da se "škola ne bavi politikom", dok francuska agencija primećuje da u hodnicima škole nema nacionalnih obeležja.

Maksimovićeva popodnevna koleginica Mevlude Grejčevci kaže da Srbi rade po svom programu, a Albanci po svom, pa tenzija nema.

AFP navodi da takve podele postoje i u Bosni gde, podseća, bosanski muslimani, pravoslavni Srbi i katolički Hrvati žive jedni pored drugih, a pritom nisu međusobno integrisani, ali ističe da postoji jedna škola koja takve podele odbacuje.

Naime, u srednjoj školi u Jajcu, u središnjem delu Bosne, više od 500 hrvatskih i bošnjačkih učenika uče zajedno.

"Ruševine kuća uništenih u ratu mogu se videti sa prozora škole, ali na belom zidu školske zgrade piše 'Zajedno stvaramo'", primećuje se u reportaži.

AFP navodi da su vlasti prošle godine odlučile da presele bošnjačke učenike u zasebnu zgradu, ali da se Azra Keljalić, koja je rođena šest godina po završetku rata, tome usprotivila i pokrenula peticiju s ciljem da svi učenici ostanu zajedno u školi.

Keljalićeva kaže da se ne identifikuje kao pripadnik nijedne zajednice i da ne želi da govori o svojoj veroispovesti.

Uz podršku zapadnih ambasada, ona je sa prijateljima uticala na vlasti da promene odluku, ali je izvojevala samo delimičnu pobedu.

Naime, novi učenici koji se upisuju u školu u Jajcu biće razdvojeni na časovima istorije i geografije, što je već slučaj sa časovima veronauke i jezika.

Ipak, Keljalićeva kaže da se sa svojim istomišljenicima i dalje bori za jedinstven program nastave.

"U osnovnoj školi nismo mogli da budemo zajedno, čak ni na odmorima. Sve je bilo odvojeno: učionice, svlačionice, čak i kante za smeće... Zatrovali su nas tim podelama u periodu života kada najviše učimo", seća se ona.

Nikolas Rimac (18) se takođe zalaže za ono što naziva "katalizatorom mržnje", odbijajući da sebe odredi kao etničkog Hrvata i želeći da prisustvuje časovima zajedno sa bošnjačkim učenicima.

"Na tim časovima nas uče o nekim velikim piscima o kojima nam ne govore na časovima za hrvatske učenike", objašnjava on.

Francuska agencija primećuje da su tri zvanična jezika u Bosni - bošnjački, hrvatski i srpski - toliko slični da mnogi kažu da su zapravo isti i time izazivaju bes nacionalista.

Amela Kavazbašić, nastavnica u školi u Jajcu, kaže da je ponosna na učenike "koji su odlučili da ne prihvate nešto što im je politika nametnula".

"Takve inicijative su, međutim, retke", zaključuje AFP i prenosi izjavu profesora književnosti na Sarajevskom univerzitetu Nenada Veličkovića koji kaže da su "nacionalisti uzeli obrazovanje u svoje ruke i koriste ga kao sredstvo indoktriniranja".

Kosovo

strana 1 od 2466 idi na stranu