EU - neizvesno za Balkan i Tursku

U krugovima EU ocenjuju da pitanje ustava ostavlja otvorenim pitanje kakve će posledice imati po proces pridruživanja Balkana

Izvor: B92

Petak, 03.06.2005.

11:55

Default images

Zvaničnici u EU, u razgovoru sa dopisnikom Bete, stavljaju do znanja da Srbija i Crna Gora posebno mora imati na umu novonastalu situaciju i učiniti sve da ojača svoje sada poboljšane izglede da se približi Evropi.

Srbija, u prvom redu, kako primećuju, mora hitno u tom cilju rešiti neke bitne prepreke, počev od hapšenja i prebacivanja u Haški tribunal Ratka Mladića, pa do "nalaženja svog čvrstog mesta" u rešavanju kosovskog problema. Takođe, navodi se, Srbija mora učvrstiti unutrašnji reformski demokratski blok u odnosu na antievropske populističke snage i stranke koje su ostatak bivšeg Miloševićevog režima.

Jedan od tvoraca projekta ustava EU i predsednik međunarodne komisije za Balkan, Đulijano Amato, smatra da, uz mere za hitno okončanje krize, treba svakako nastaviti proširenje Evropske unije na Balkan, "jer bi, u suprotnom, među tamošnjm zemljama ponovo izbio građanski rat". Amato, kao i neki drugi uticajni poltičari, traži da se ključni elementi "polumrtvog, a u suštini i dobrog ustava" ugrade u postojeći ugovor iz Nice o funkcionisanju EU.

Prema informaciji britanskog lista "Fajnenšel tajms", i američka administracija smatra da bi ulazak novih članica u EU trebalo da se nastavi, uključujući "Tursku i Balkan i, možda, Ukrajinu". Iako su visoki predstavnik EU, Havijer Solana, i komesar za proširenje, Oli Ren, podvukli da će biti poštovane odluke samita EU iz Soluna 2003. i nastavljen proces pridruživanja, uz strogu primenu postavljenih merila i uslova, funkcioneri u Briselu su agenciji Beta rekli da zasad niko ne može da sagleda posledice zastoja u usvajanju ustava EU.

Podsetili su da postoji nezadovoljstvo procesom proširenja Unije i posebno strahom da bi to značilo da su se "evropske elite i vladari iza leđa građana EU" dogovorili da i Turska uđe u članstvo, a već je kao kandidat spominjana i Ukrajina.

SCG mora da ubrza reforme

Odbojnost prema takvom razvoju je bila uočljiva na referendumima u Francuskoj i Holandiji, iako "Srbiju, Hrvatsku i zapadni Balkan niko posebno nije stavljao u prvi plan". Ipak, dodaju izvori EU, zapadni Balkan, prvenstveno Turska, mogli bi da osete posledice nezadovoljstva "prenagljenim proširenjem" koje postavlja pitanje gde su granice Evrope i šta je to "ujedinjena Evropa".

Srbija i Crna Gora mora ubrzano nastaviti evropske reforme, insistirati na "Solunskoj agendi", nastojati da brzinom i kvalitetom unutrašnjih promena možda brže dođe i do fondova EU za finansiranje "predpristupnih reformi", iz kojih sredstva već dobija Hrvatska.

I za Hrvatsku neizvesno

Sa Hrvatskom, koja bi delimično mogla ispasti "kolateralna šteta" velike odbojnosti pregovorima s Turskom, biće nastavljeni napori da se pokrenu pregovori o članstvu. Ali za to nema nikakvih izgleda sve dok vlasti u Zagrebu ne uhapse i Haškom sudu ne izruče optuženog Antu Gotovinu i iz struktura vlasti uklone one koji ga štite.

Predsedavajući EU je od 1. jula Velika Britanija, čija vlada ima velike zamerke na ponašanje hrvatskih vlasti u nastojanjima da se ostvari potpuna saradnja s Hagom, tako da bi se moglo dogoditi da se Zagreb, pod uslovom da Gotovine bude u Hagu, pregovore s EU počne tek idućeg proleća, kad će predsedavajući biti Austrija, koja se zalaže za ublažavanje stava i pokretanje pregovora.

Potpredsednik Evropske konvencije, koja je pravila ustav EU, bivši belgijski premijer Žan-Lik Dean, smatra da je neminovno razdoblje usporavanja evropskih procesa da bi se ponovo preispitalo kako dalje krenuti na bolji način i navodi da postoji opasnost da dođe do zastoja čak i u postupku ulaska u članstvo EU Rumunije i Bugarske.

Hrvatskoj, Makedoniji, Turskoj - pauza

Ipak, Filip Henderson, potpredsednik Nemačkog Maršalovog fonda sa sedištem u Vašingtonu, smatra da će francusko i holandsko odbacivanje ustava sigurno imati negativne posledice po zemlje koje žele da se pridruže Evropskoj uniji.

"Ovo nije udarac koji bi mogao dugoročno da onesposobi Evropsku uniju, ali projekat ujedinjene Evrope svakako ima svoja ograničenja. Unija je neosporno postigla niz uspeha, sada broji 25 članica, na prijem čeka veliki broj zemalja, stvorena je velika zona mira i ekonomskog prosperiteta", rekao je on za Glas Amerike.

"Smatram, međutim, da Evropska unija neće moći da ostvari političko jedinstvo na način na koji je ono zamišljeno, odnosno Evropski parlament i Evropska komisija neće moći da postanu institucije koje predstavljaju sve Evropljane. Ogromne razlike u političkim interesima 25 članica ograničavaju domet institucija Evropske unije. Političko i ekonomsko jedinstvo Evrope verovatno ne može da se ostvari putem postojećih institucija", kazao je Henderson.

On je podsetio da je "samo nekoliko zemalja na putu za prijem" u EU i da su Rumunija i Bugarska "već čvrsto na tom koloseku", ali je procenio da "zemljama koje su na pragu ili su u pregovorima - kao što su Hrvatska, Makedonija, a na jesen možda i Turska - predstoji pauza". Henderson smatra da će tako biti, "ako ni zbog čega drugoga, ono zbog zaokupljenosti Unije unutrašnjim raspravama o tome kako povratiti dinamiku proširenja".

Druga, još negativnija posledica po njemu je mogućnost da unutar Unije ojačaju snage koje su skeptične prema proširenju i da dođe do značajnih odgađanja pregovora. "Ne verujem da će posledice biti dugoročne, ali u sledećih šest meseci mislim da neće doći do većeg napretka u pravcu proširenja Unije na istok i jugoistok Evrope", ocenio je on, dodajući da se to naročito odnosi na zapadni Balkan.

"Pridruživanje Evropskoj uniji za mnoge zemlje predstavlja sredstvo za konsolidovanje domaće političke scene, gde čak i ekstremni elementi prihvataju integraciju sa Zapadom, ulazak u Uniju i NATO. Međutim, ako dođe do daljeg odlaganja prijema, ekstremniji elementi koji se protive angažovanju sa Zapadom mogli bi da dobiju na snazi. To će stvoriti teškoće političkim strankama čiji je sadašnji prioritet učlanjenje u Evropsku uniju i koje se zalažu za razvoj bliskog saveza sa zemljama Zapada. Mislim da možemo očekivati burno razdoblje u zemljama koje nemaju stabilne demokratije i koje nemaju dugu demokratsku tradiciju", rekao je Henderson.

Ustav - početak i kraj

Koordinator tima koji je izradio Nacionalnu strategiju Srbije za pridruživanje SCG Evropskoj uniji, Milica Delević Đilas ocenila je da bi bilo dobro da ova strategija, kroz političke i ekonomske reforme, ima za cilj razvoj Srbije, a da priključenje EU posluži kao sredstvo na tom putu.

Prema rečima Milice Delević-Đilas, uslov za pristupanje zemlje EU je ispunjavanje kriterijuma iz Kopenhagena, odnosno postizanje konkurentnosti privrednih subjekata, efikasno funkcionisanje tržišne privrede i prosečna godišnja stopa privrednog rasta od pet odsto.

Trenutno stanje privrede Srbije izgleda ovako: bruto društveni proizvod je nizak – 3.000 dolara po glavi stanovnika, nezaposleno je 30 odsto građana, očigledna je tehnološka zaostalost društva i visok deficit platnog bilansa. Strategija predviđa da se do 2010. godine poveća učešće investicija u BDP na 25 odsto, učešće uvoza u BDP za 36 odsto, smanji trgovinski deficit i javna potrošnja, dok bi inflacija morala biti pet odsto.

Prema njenim rečima, ako postoji dogovor da zemlja ide ka članstvu u EU i da postoje četiri ili pet koraka koji se moraju ispuniti, "onda nije bitno ko je u Vladi i ko će voditi Srbiju".

Jedan od saradnika na izradi strategije Vlada Todorić rekao je da zemlje koje se priključuju EU imaju malo manevarskog prostora za neku drastičnu promenu ekonomske politike. Todorić je naglasio da su neka politička pitanja poput saradnje sa Haškim tribunalom "pase teme" i da građane sada interesuje da li će se "čvarci, rakija izvoziti u EU" ili neke druge teme poput Zakona o restituciji. Oni su se saglasili da je usvajanje novog ustava početak i kraj svake reforme koja će se sprovesti u Srbiji.

Đelić: Balkan ne sme ostati rupa u Evropi

Bivši ministar finansija Božidar Đelić izjavio da da zapadni Balkan ne sme ostati rupa na karti Evrope i dodao da je bitno da se zemljama tog regiona pruži ista finansijska podrška kakvu su uživale Bugarska i Rumunija.

U predavanju na temu "Nadoknada zaostatka - Budućnost jugoistočne Evrope u EU", koje je sinoć održao u Beču, Đelić je naglasio da je za napredak na putu ka EU potrebno ukloniti sve probleme, a jedan od najvećih je Kosovo.

Đelić je ukazao na to da Srbija mora da se potrudi "da ne ostane kratkih rukava" u pripremi budžeta EU za 2006.- 2012. Preciziravši da će mnogo više sredstava dobiti zemlje regiona koje su već postale članice EU ili imaju status kandidata, Đelić je rekao da je "došao u Beč da lobira u ime svoje zemlje".

On je kazao i da treba iskoristiti "momenat oklevanja nakon neuspešnih referenduma u  Francuskoj i Holandiji. "Naša vlada, ali i preduzeća treba agresivno da nastupe prema investitorima, kako ne bi ostali iza Bugarske i Rumunije po  direktnim investicijama", dodao je Đelić.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

23 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: