Četvrtak, 19.03.2009.

17:13

Odbrana Gotovine za oslobađanje

Odbrana Ante Gotovine zatražila je od Haškog tribunala da ga oslobodi, tvrdeći da tužioci nisu dokazali da je on kriv za zločine za koje se tereti.

Izvor: Beta

Default images

Tokom uobičajene rasprave po završetku izvođenja dokaza optužbe, Gotovinini branioci tvrdili su da krivica njihovog klijenta nije dokazana ni po jednoj od devet tačaka optužnice.

General Gotovina, optužen je, kao individualno i komandno odgovoran, zajedno sa generalima Ivanom Čermakom i Mladenom Markačem, za progon; prisilno premeštanje i deportaciju; pljačkanje javne i privatne imovine; bezobzirno razaranje naselja; ubistva i nehumana dela i okrutno postupanje prema srpskim civilima u Kninskoj krajini od početka avgusta do kraja septembra 1995.

Ta dela kvalifikovana su kao zločini protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

General Gotovina u to vreme je kao komandant vojnog područja Split zapovedao operacijom Oluja; drugooptuženi Čermak bio je vojni komandant grada Knina i okoline, a trećeoptuženi Markač je, kao pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Hrvatske, zapovedao jedinicama specijalne policije.

Zahtev za oslobađanje, branioci generala Gotovine zasnovali su na oceni da tužioci, tokom dokaznog postupka koji je počeo u martu prošle godine, nisu uspeli da dokažu postojanje "zajedničkog zločinačkog poduhvata" - na čelu s tadašnjim predsednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom - čiji je cilj bilo "trajno uklanjanje srpskog stanovništva iz Kninske krajine", niti da je Gotovina učestvovao u tome.

Napominjući da je "u srcu" postupka protiv Gotovine optužba da je on naredio prekomerne i nefokusirane artiljerijske napade na Knin i druge gradove, 4. i 5. avgusta 1995, s ciljem da protera stanovništvo, odbrana je tvrdila da su i sami dokazi optužbe pokazali suprotno – da nije bilo preteranog granatiranja i da su na meti bili vojni, a ne civilni ciljevi.

"Nismo videli dokaze da je general Gotovina imao nameru da progna civile sprovodeći rasprostranjenu kampanju nasilja, niti da se to zaista desilo... Tužilaštvo je dokazalo jedino da se ofanziva dogodila, ali ne i su civilne mete napadana", rekao je branilac Greg Kiho.

Branioci Kiho, Luka Mišetić i Pajam Akavan tvrdili su i da je operacija Oluja, uključujući i granatiranje ciljeva u gradovima, bila "zakonita i legitimna", te da tužioci nisu predočili dokaze "o nijednom nezakonitom napadu, niti o ijednoj žrtvi takvog napada".

"Nema dokaza da je granatiranje prouzrokovalo bežanje civilnog stanovništva, kao što nema dokaza ni da bi civili ostali da granatiranja nije bilo", rekao je branilac Akavan, sugerišući da je pokret stanovništva bio posledica "planova za evakuaciju i propagande" vlasti Republike Srpske Krajine.

Odbrana je kao nedokazane odbacila i tačke koje Gotovinu terete za pljačku, uništavanje imovine, ubistva i okrutno postupanje, pozivajući se na njegova narađenja potčinjenima, pre i posle Oluje, da poštuju odredbe međunarodnog prava.

Branioci su osporavali i da je Gotovina tada znao da su njemu potčinjeni vojnici umešani u ubistva i okrutno postupanje. Takođe, tvrdili su da Gotovina nije mogao da zapovedi vojnoj policiji da kažnjava i sprečava takve postupke.

U nastavku rasprave, zahteve za oslobađanje sutra će izneti odbrane saoptuženih Čarmaka i Markača.

Sudsko veće predsedavajućeg Alfonsa Orija odluku o zahtevima za oslobađanje doneće ubrzo, a zatim će, prema ranije utvrđenom rasporedu, početi dokazni postupak odbrane.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Komandant jurišne brigade priznao: Čeka nas haos

Ukrajinske trupe će se suočiti sa ozbiljnim poteškoćama ovog leta, zbog brzog napredovanja Oružanih snaga Ruske Federacije, napisao je zamenik komandanta 3. jurišne brigade ukrajinske vojske Maksim Žorin na svom Telegram kanalu.

8:34

21.5.2024.

1 d

Podeli: