Evropske zemlje OECD-ove rezultate testiranja obrazovanja shvataju kao alarm i u skladu sa tia menjaju svoj obrazovni program.
Izvor: B92, Beta
Mesto koje su učenici iz Srbije zauzeli na međunarodnom testiranju 15-godišnjaka, pre svega iz poznavanja i razumevanja prirodnih nauka, po svemu sudeći ni za koga nije bilo iznenađenje. Prema mišljenju stručnjaka, važno je da Ministrastvo prosvete Srbije ne odbaci ove rezultate kao nerelevantne, kao što je ranije činjeno, već da ih primeni u Strategiji za razvoj obrazovanja u Srbiji.
Prema preliminarnim istraživanjima studije OECD-a o obrazovanju koje je sprovedeno među više od 400.000 srednjoškolaca iz 57 zemalja, Srbija se nalazi tek na 41. mestu, među državama koje prema Studiji "statistički znatno zaostaju za prosekom OECD-a".
Ministar prosvete Zoran Lončar izjavio je u Nišu izjavio da su analize Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, po kojima đaci ne uče da koriste znanje koje steknu u školi, pokazale da je potrebno raditi na približavanju domaćeg obrazovanja svetskim standardima.
Ministar prosvete kaže da su prethodnih godina napravljeni značajni pomaci u reformi obrazovnog sistema, ali da su izostale sveobuhvatne sistemske reforme. Zoran Lončar smatra da jedan od prioriteta u narednom periodu mora biti izrada nacionalne strategije razvoja obrazovanja za duži period.
"Ocene koje smo dobili ovih dana su najbolji pokazatelj stanja u kakvom se nalazi naša prosveta u ovom trenutku i one pokazuju možda mnogo bolje nego što sami o sebi mislimo".
"Na nama je u Ministarstvu i Nacionalnom prosvetnom savetu i drugim prosvetnim institucijama bitnim za funkcionisanje prosvetnog sistema da realno sagledamo stanje izneto u tom izveštaju i da planiramo sistemske mere kako da to stanje u narednom periodu popravimo, pre svega radi približavanja onome što jesu međunarodni standardi", kaže ministar prosvete.
Turajlić: Loše je što zaostajemo
Srbijanka Turajliæ (arhiv)
Srbijanka Turajlić kaže da je obrazovanje u Srbiji potpuno neadekvatno i neprimereno potrebama savremenog društva.
Bivša pomoćnica ministra obrazovanja kaže da je za Srbiju veoma loše to što mnogo zaostaje za bivšim jugoslovenskim republikama Slovenijom i Hrvatskom, koje su plasirane na 12, odnosno 26. mestu.
Rezultati tog istraživanja za bivšu pomoćnicu ministra obrazovanja Srbijanku Turajlić ne predstavljaju nikakvo iznenađenje.
Ona je izjavila za B92 da već proces školovanja deteta sam po sebi, bez ikakvog istraživanja, ukazuje na to da je obrazovanje u Srbiji potpuno neadekvatno i neprimereno potrebama savremenog društva.
"Potpuno je fascinantno da u zemlji u kojoj se stiče utisak da obrazovanje ne postoji, najedanput objave neki rezultati koji, naravno, pokažu da smo mi tamo gde moramo biti sa tim stavom spram obrazovanja i onda se svi uzbude".
"Možda nije toliko strašno što komparativno stojimo sa svetom loše, ali strašno je što stojimo loše u odnosu na one sa kojima smo bili na potpuno istom mestu do pre 15 godina, a tu mislim konkretno na Sloveniju i Hrvatsku. Mi nismo razumeli da su tehnologija i moderno društvo promenili potrebu za vrstom obrazovanja", kaže Turajlićeva.
Srbijanka Turajlić ističe da se srednjoškolci u Srbiji isuviše mnogo bave činjenicama, dok činjenice u svetu više nikog ne zanimaju.
"Enciklopedijsko gruvanje podataka je moglo biti zanimljivo pre dva veka, danas više ne treba nikome. Ono što je danas u savremenim tehnološkim uslovima potrebno jeste mogućnost uočavanja složenih problema i rešavanja složenih problema - potrebno je razmišljanje. To se, nažalost, u našim školama niti uči, niti se smatra nekim pozitivnim kvalitetom", kaže ona.
"Kada se govori o pismenosti, ne govori se o tome da li ste vi u stanju da pročitate tekst, govori se o tome da li ste u stanju da razumete tekst i koju vrstu asocijacija vi imate u vezi sa tim tekstom. To je, nažalost, nešto što se nije pitalo kada sam ja išla u školu, a ne pita se ni danas kada je to veoma važno", smatra Srbijanka Turajlić.
Ne razvijaju se ključne sposobnosti
Martina Vukasović, iz Centra za obrazovne politike, ukazuje da ova međunarodna statistika, pre svega, pokazuje kvalitet obrazovanja u Srbiji a ne kvalitet ili pamet dece.
Ona smatra da ovo istraživanje pokazuje da obrazovni sistem ne razvija kod dece sposobnosti koje će im biti neophodne u budućnosti na tržištu rada ili društvu.
Martina Vukasović je rekla da su tokom 2005. i 2006. godine testirani učenici osmih razreda, kako bi se videlo u kojoj meri su njihova znanja primenjiva. Međutim, ona tvrdi da je Ministarstvo prosvete sakrilo rezultate tih istraživanja od javnosti.
"Na sistemskom nivou postoje predlozi za postignuća za sve nivoe u okviru osnovnog obrazovanja – neki od njih nisu ni objavljeni zato što postoji zabrana da se oni objave zato što su rađena neka testiranja", napominje Marina Vukasović.
“Problem je što promene u obrazovanju ne prate promene u društvu. Možda bi trebalo da idu ispred. Ne znači da stalno treba da menjamo stvari iz korena, već da pratimo kvalitet i popravljamo neke stvari kako bi bilo bolje“.
Kvalitetom obrazovanja se, na primer, u Sloveniji, osim države bave i sindikati obrazovanja što kod nas nije slučaj. Problem našeg obrazovnog sistema je nedostatak jasno definisanih standarda, tvrdi Marina Vukasović.
"Mi nemamo jasno definisano šta je ono što bi đaci trebalo da znaju u prvom, trećem, osmom osnovne - dakle koja su to znanja, sposobnosti, veštine. Ako nemate to onda ne pravite nastavne programe s idejom da oni nešto nauče nego više sa idejom da te neke stvari treba da budu obrađene na časovima pa ko nešto pokupi ili ko ne pokupi je u drugom planu".
Kada se istraživanja vrše ona se uglavnom tiču stepena pismenosti stanovništva, ali kako ističe istraživač Centra za obrazovne politike, elementarno nepismenim čovekom u Srbiji i dalje smatra onaj koji ne zna ni da se potpiše.
Erdelji: Niko da uradi reforme
Predsednik Unije Sindikata prosvetnih radnika Srbije Leonardo Erdelji smatra povodom rezultata istraživanja OECD-a da je "pre svega potrebna reforma obrazovanja u Srbiji". "Svi pričaju o reformi, a niko nije seo da je uradi", kazao je Erdelji.
On je naveo da istraživanja pokazuju da je dve trećine stanovništa Srbije funkcionalno nepismeno i ocenio da je to tragično. Erdelji je istakao da prema tim podacima 40 odsto stanovništva u Srbiji ima osnovnu školu, pet odsto višu školu, a sedam odsto fakultetsko obrazovanje.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prvi Akva park u Srbiji izgrađen je u Jagodini pre dve decenije, na incijativu i po ideji Dragana Markovića Palme, kao i sve ostale destinacije koje danas čine Memorijalno – turistički kompleks nazvan po svom autoru "Dragan Marković Palma“.
Rat u Ukrajini – 1.568. dan. Nakon što je Mađarska ukinula veto, deblokirano je 6,6 milijardi evra iz Evropskog instrumenta za mir namenjenih Ukrajini, ali je odmah izbio spor između Nemačke i Poljske oko njihove namene.
Fudbalska reprezentacija Portugala uspešno je završila pripreme za Svetsko prvenstvo, pošto je u poslednjoj kontrolnoj utakmici savladala Nigeriju rezultatom 2:1.
Sukob na Bliskom istoku – 103. dan. Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da je američka vojska drugo veče zaredom izvela napade na Iran, dok je predsednik Donald Tramp ranije najavio nove udare i poručio da će Teheran "morati da plati cenu".
Suosnivač kompanije Majkrosoft Bil Gejts danas će svedočiti iza zatvorenih vrata pred Kongresom Sjedinjenih Američkih Država, u okviru istrage o vezama sa pokojnim osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom.
Norveški apelacioni sud odbio je zahtev Mariusa Borga Hojbija da bude pušten iz pritvora zbog teške bolesti svoje majke, uoči presude u postupku za silovanje.
Albanski premijer Edi Rama našao se usred ozbiljne političke krize dok protesti širom zemlje ne jenjavaju zbog kontroverznog turističkog projekta vrednog 1,4 milijarde evra, koji se dovodi u vezu sa Ivankom Tramp i Džaredom Kušnerom.
Da se nikad ne zna u kom pravcu mogu da vas odvedu spostveni talenti pokazuje i slučaj Amande Papas, koja je od meteorologije stigla do sopstvenog digitalnog brenda i novog poslovnog uspeha i sada pravi sadržaj za platformu Passes.
Američki glumac Mark-Pol Goselar (52), poznat po ulozi Zaka Morisa u seriji "Saved by the Bell", privukao je veliku pažnju javnosti nakon pojavljivanja na događaju Bel Medija Apfrants 2026 u Torontu.
Šarm francuske kinematografije i ovog leta vraća se pred domaću publiku kroz osmo izdanje Festival francuskog filma, koje će biti održano od 23. do 28. juna i od 2. do 5. jula u Beogradu, Novom Sadu, Zrenjaninu, Nišu, Gornjem Milanovcu i Užicu.
Šesnaest godina nakon što je film "Društvena mreža" (The Social Network) prikazao uspon Fejsbuka, publika je dobila prvi uvid u dugo očekivani nastavak.
Festival francuskog filma biće održan od 23. do 28. juna u Beogradu, a potom od 2. do 5. jula u još pet gradova Srbije, najavljeno je danas na konferenciji za medije u Francuskoj ambasadi.
Poslednja epizoda serije "Porodca Soprano", poznata po iznenadnom prekidu slike, podelila je publiku - neki su ga smatrali genijalnim, drugi frustrirajuće neodređenim završetkom.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, organizujemo League of Legends 2v2 turnir. Ako želiš da sa svojim duo partnerom odmeriš snage protiv drugih ekipa uživo, ovo je prava prilika da se prijavite.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, u subotu 13. juna organizujemo Clash Royale 1v1 turnir. Ako aktivno igraš i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, pozivamo te da se prijaviš.
Kada laptop iznenada postane spor, većina korisnika odmah posumnja na procesor, RAM memoriju ili SSD disk. Međutim, uzrok problema često može biti nešto mnogo jednostavnije - baterija.
Telegram je predstavio potpuno novu aplikaciju za Apple Watch, čime se vraća na Apple platformu za pametne satove nekoliko godina nakon što je ukinuo prethodnu verziju.
Komentari 98
Pogledaj komentare