Restitucija na brzinu i(li) na foru

Mada je od demokratskih promena 2000. godine urađeno više nacrta zakona o restituciji nijedan zvanično nije predstavljen ni upućen u redovnu zakonsku proceduru.

Srbija

Izvor: Beta, Dnevnik

Ponedeljak, 14.03.2011.

00:07

Default images

No, kako je zakon o restituciji jedan od veoma bitnih za evropski put Srbije, on će, kada već nije mogao za deset godina, biti završen u naredna tri meseca, odnosno pre nego što Evropska komisija bude napravila „presek” onoga što je Srbija od dogovorenog uradila.

Naime, premijer Srbije Mirko Cvetković izjavio je ovih dana da će zakon o restituciji biti usvojen do juna, ali nije izneo nijedan detalj o tome na koji način će biti vraćena oduzeta imovina ili kako će biti obeštećeni oni koji traže da im oduzeto posle Drugog svetskog rata bude vraćeno. U Mreži za restituciju, koja zastupa interese vlasnika i naslednika oduzete imovine, ne veruju da će zakon koji premijer obećava zadovoljiti njihove zahteve, tim pre što je Vlada Srbija izostavila važne činjenice o potraživanju i državnoj imovini kada je popunjavala Upitnike Evropske komisije.

Oni su prošlog meseca protestovali što su EK-u dostavljeni netačni podaci, a po njima, reč je o skrivenim podacima o izvršenom i tekućem vraćanju imovine, kao i mogućnostima buduće restitucije.

Koordinator Mreže za restituciju Mile Antić izrazio je sumnju da su u odgovorima EK-u namerno predati nepotpuni podaci da bi državna imovina ostala u monopolu partija, lokalnih samuprava, javnih preduzeća ili partijski povezanih lica i tajkuna koji njome upravljaju.

"Bitno je da javnosti i Evropskoj komisiji dostavimo činjenice na osnovu kojih se od državne imovine potražuje manje od 3,5 odsto šumskog zemljišta, oko četiri odsto građevinskog i oko 50-60 odsto poljoprivrednog zemljišta", naglašava on.

Antić tvrdi "da se sadašnja državna imovina bivšim vlasnicima može vratiti u naturi ili kroz drugu imovinu, ali i da bi i pored toga državi ostala ogromna imovina kojom bi mogla raspolagati. Uostalom, da je restitucija u naturi moguća pokazuje primer vraćanja imovine crkvenih i verskih zajednica, kojima je za dve godine vraćeno 40 odsto potraživanih objekata".

Da li će se barem deo onoga zašta se zalažu stari vlasnici i pravni naslednici oduzete imovine naći u zakonu o restituciji trebalo bi da se zna narednih dana. Međutim, već sada je sasvim izvesno da velikog vraćanja i obeštećenja neće biti jer država za to, jednostavno, nema para.

Naime, potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić poručio je da će biti donet zakon o restiticiji koji će biti po meri Srbije, a to znači da restitucija bude finansijski skromna. "Nepravda se mora ispraviti, ali, s druge strane, mora se obzbediti da obeštećenje nepravde, koja je učinjena pre nekoliko decenija, ni na koji način ne ugrozi budućnost naše nacije", naglasio je Đelić.

Po njegovim rečima, ne može se očekivati da se za restituciju u Srbiji odvoji više nego što je to slučaj u nekim mnogo bogatijim društvima, a tamo su, ističe on, naknade bile dosta skromne. Naturalna restitucija, smatra Đelić, nemoguća je jer je veliki broj tih objekata već bio predmet pravno utemeljene transakcije, odnosno trgovine.

U Fondu za restituciju oko 100 miliona evra

Na računu Fonda za restituciju Vlade Srbije trenutno ima oko 100 miliona evra. Kako navode u Ministarstvu finansija, na računu Fonda ima 38,8 miliona evra, 14,6 miliona dolara i 5,3 milijarde dinara, odnosno oko 50 miliona evra.
U Fond se uplaćuje novac od privatizacije, i to po pet odsto od prodaje svakog društvenog preduzeća, kao i polovina sume prikupljene naplatom naknade od zamene prava korišćenja zemljišta u pravo svojine.

Prema podacima Agencije za privatizaciju, u Srbiji je po osnovu privatizacije od 2001. godine do kraja 2010. ukupno ostvaren prihod od oko 2,6 milijardi evra. Uredba o konverziji prava korišćenja zemljišta usvojena je sredinom prošle godine tako da Fond za restituciji po tom osnovu nije imao značajnije uplate.

Građane koji traže da im se vrati oduzeta imovina, kako ističe koordinator Mreže za restituciju Mile Antić, ne zanima koliko se novca nalazi na računu Fonda za restituciju, već koliko ima državne imovine u Srbiji. „Država je i dalje najveći vlasnik imovine u Srbiji i mogla bi samo delom te imovine da obešteti sve bivše vlasnike“, ocenio je Antić.

U Ministartvu finansija zbog kadrovskih promena nisu mogli da odgovore na pitanje kako se raspolaže imovinom Fonda za restituciju i da li je ona umanjena imajući u vidu promene vrednosti domaće valute.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

27 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: