Iako je država obećavala pomoć za spas ovih 15 preduzeća, od toga nije bilo ništa, pa će na kompleksu Elektronske industrije, pored fabrika koje su u stečaju ili su privatizovane, ostati samo zgrada Holding korporacije, koja je nekada okupljala 79 preduzeća.
U sastavu Ei ostaće i fabrike za restrukturiranje, "Čegar" i "Komponente", ali u njihove prazne hale radnici odavno nisu ušli, pa je Ei Niš pred potpunim gašenjem posle 62 godine postojanja. Ei trenutno ima 352 radnika, od kojih 60 odsto ne dolazi na posao jer su na plaćenom odsustvu zbog toga što su firme u procesu restrukturiranja. Jedan broj radnika dolazi na posao, iako nemaju šta da rade.
Svetislav Ilić, predsednik granskog sindikata metalaca Srbije pri "Nezavisnosti" i prvi čovek ovog sindikata u Ei, kaže da sa drugim sindikatima zbog najavljenog stečaja pripremaju proteste za sledeću nedelju.
"Mlađan Dinkić je pre tri godine u Nišu rekao da preostale fabrike, a tada je radilo dvadesetak preduzeća, ulaze u proces restrukturiranja. To znači da po zakonu one ne mogu da odu u stečaj. Svi su obećavali tehnološki park, dolazak investitora. Božidar Đelić je u Gradskoj skupštini najavio dolazak "Sažema". Obećavali su oporavak privrede u industriji dolaskom još nekih krupnih proizvođača, ali od svega toga nije bilo ništa", kaže Ilić.
On navodi da su sindikati protiv stečaja jer će radnici izgubiti pravo na otpremnine i akcije, a da će imovina preduzeća biti prodata.
"To nećemo dozvoliti jer ne znamo po kojim su kriterijumima za stečaj izabrani "Sastavni delovi", "Klima-uređaji", "Alplast", a nisu "Komponente" i "Čegar", kaže Ilić.
Do sada je u Elektronskoj industriji u stečaj otišlo 14 fabrika, a 19 preduzeća je privatizovano.
Zoran Dukić, zamenik direktora EI, kaže da je iz rukovodstva ove fabrike već poslat zahtev da se iz grupe od 15 firmi izuzmu šest preduzeća koja bi mogla da uđu u okvir tehnološkog parka.
"Odlaskom u stečaj ovih 15 firmi svi gube. Niko tu neće biti na dobitku. Tačno je da neke firme moraju da se ugase, ali neke su zdrave i mogu da uđu u sastav Tehnološkog parka, a to su na primer "Irin", "Komerc" i druge. Mi smo već poslali zahtev Agenciji za privatizaciju da iz spiska izuzme šest firmi koje mogu svojim kapitalom da postanu deo parka. Tu se događa i jedna neuobičajena pojava. Na primer, fabrika "Industrijska elektronika" je na spisku za stečaj, a za njene kapacitete se javila firma "Hardver digital", koja želi da je preuzme. Sve te primere mogućih oporavaka firmi smo predočili nadležnima" kaže Dukić.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ruski sud naredio je da imovina, računi, nekretnine i akcije Dojče banke i Komercbanke budu zaplenjene u Rusiji, kao deo tužbe protiv nemačkih banaka, navodi se u sudskim dokumentima.
Privredna banka Zagreb (PBZ) odlučila je da podigne deo naknada svojim korisnicima za neke njihove usluge od 1. avgusta 2024. godine. Svojim korisnicma nisu posebno obrazložili zbog čega su se odlučili na ovaj potez.
Jedna od najvećih vojnih fabrika u regionu, "Milan Blagojević - Namenska" AD Lučani, koja uspešno posluje punih 75 godina konstantno se razvija i napreduje.
Odavno je poznato da je Estonija u protekloj deceniji postala svojevrsni tehnološki raj u Evropi, ali izgleda da baltička država ne namerava da stane na tome.
Građani su u martu kod crnogorskih banaka uzeli 76,7 miliona evra kredita, što je ubedljivo najveći mesečni iznos kredita odobrenih građanima, pokazuju podaci Centralne banke.
Uprkos rastućem standardu i niskoj stopi nezaposlenosti, ekonomska situacija mladih je i dalje loša - cene i stanovanja i opštih troškova života stalno rastu, piše nemački novinar.
Radovi na asfaltiranju obično podrazumevaju zaustavljanje saobraćaja na deonici koju treba sanirati i preusmeravanje saobraćaja ili, ako to nije moguće, izvođenje radova noću.
Skupoceni rat u Ukrajini, čiji završetak nije ni na vidiku, promenio je odnos Kine i Rusije, obelodanjujući slabosti u ruskoj vlasti i njenoj privredi.
Jedan od najvećih zločina koji se tokom rata dogodio u Zagrebu bilo je ubistvo mesara srpske nacionalnosti Mihajla, njegove supruge Marije i dvanaestogodišnje ćerke Aleksandre Zec.
Komentari 15
Pogledaj komentare