Šta može da se kupi za sto dinara

Plava novčanica s likom Nikole Tesle kao da je počela da deli sudbinu popularne „crvene”, s kraja osamdesetih godina prošlog veka.

Izvor: Politika

Utorak, 22.02.2011.

00:05

Default images

Talas poskupljenja koji još ne posustaje doveo je do toga da sve više osnovnih namirnica u prodavnicama košta najmanje 100 dinara. Pregled cena u rafovima to i potvrđuje.

Pre nego što su u prodavnice počeli da stižu novi cenovnici 100 grama kafe koštalo je oko 60 dinara. Sada kesica staje oko 100 dinara. Kilogram jabuka premašio je 90 dinara i približio se vrednosti plave novčanice.

Pakovanje od 500 grama kečapa košta otprilike isto toliko, a slično je i sa deterdžentom za pranje sudova, litrom jogurta, kilogramom pirinča, čokoladom... Trenutno ga nema na rafovima, ali i šećer u hipermarketima košta oko 100 dinara, koliko je potrebno i za kilogram pomorandži ili banana i to ukoliko su na akciji. Donedavno su potrošači za stotku mogli da priušte i paklu cigareta ili dve limenke piva. Sada mogu da pazare jednu limenku uvoznog pića od ječma ili najjeftiniju paklu nikotinskog zadovoljstva.

Sladokusci bi za jednu plavu mogli da priušte sebi mlečnu čokoladu od 100 grama, ali pod uslovom da nije uvozna i da nije obogaćena lešnicima, jagodama ili nekim drugim sastojcima. Tada „nova crvena” gubi trku.

Za kratkotrajne užitke koji se ne svrstavaju u najosnovnije potrebe i potrošačku korpu potrebno je staviti u novčanik nekoliko plavih – dve, tri, četiri…

Sreća je što knjižari imaju razumevanja za istanjene budžete mušterija, a i znaju da njihova roba nije konkurentna na tržištu, pa često nude: jedna knjiga – sto dinara. Tu su negde i čuvene radnje „Sve za sto”, mada je i njih sve manje, kao da gube trku u naletu visokih nameta.

U kiosku brze hrane na ćošku Beograđani bi za „100 kinti” možda mogli da priušte samo lepinju i dodatke, dok na vrednost stodinarke opasno pretenduje parčence pice. Gurmani za stotku mogu da pazare tek nekoliko listića pršute, koliko stane u pedesetak grama, ili komadić sjeničkog sira.

A već nekoliko meseci plava nije dovoljna ni da se u menjačnici zatraži samo jedan evro.

"Šta možemo, a šta ne možemo da kupimo za novčanicu od 100 dinara gorko je saznanje koje nam pokazuje koliki je, nažalost, nesklad između primanja, odnosno onoga što imamo u novčaniku, i maloprodajnih cena. Otkriva i koliko nam je opala kupovna moć", objasnio je Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta za zaštitu potrošača, dodajući da bi zbog neprestanih poskupljenja plava novčanica mogla da podeli sudbinu crvene „desetohiljadarke” i da joj vrednost potpuno ispari.

"Potrošačima to niko ne mora da kaže. Iz dana u dan se iz supermarketa vraćaju sa sve praznijom torbom i stotku potroše u sekundi. I ne samo stotku, već ni petstodinarka ništa ne vredi. Litar jogurta i hleb košta evro i po. Za 100 dinara ne može da se priušti ni minimalna jutarnja korpa", zaključuje Bogosavljević i pita: „Koliko ste često sebi rekli čim razbijem hiljadarku ništa mi ne ostaje?”

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

10 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: