Srbiju čeka teška kriza?

Srpska vlada najavljivala je mnoge mere protiv ekonomske krize, ali njih nije sprovodila, mišljenje je ekonomista.

Izvor: Dojèevele

Ponedeljak, 14.12.2009.

08:40

Default images

Postavlja se pitanje da li je Srbija "pregurala" krizu uz pozajmice koje je potrošila na plate i penzije? Srpska vlada dugo je ignorisala svetsku ekonomsku krizu. Na temelju ovog arogantnog stava je i napravljen nerealan budžet koji je tokom godine više puta prerađivan, kaže Saša Đogović, saradnik Instituta za tržišna istraživanja.

U takvoj situaciji je aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) predstavljao iznuđeni potez u cilju makroekonomske stabilnosti. Neke dalje mere odnosile su se na subvencionisanje potrošačkih kredita, što prema Đogoviću predstavlja samo kratkoročnu meru.

"Srednjoročno, država ne može stalno da finansira i subvencioniše takva preduzeća na teret poreskih obveznika. Nego mora da ih reorganizacijom podigne na ’zelenu granu’ i na neke 'zdrave' temelje, kako bi mogla da nađe strateškog partnera“, napominje Đogović.

Vlasti u Srbiji najavile su veći broj mera nego što su ih i uopšte i preduzeli, ističe Ana Jolović, saradnica Centra za slobodno tržište. U tom najavljivanju i povlačenju mera, privreda je ostala prilično zbunjena i pokušala je da se snađe u toj konfuziji mera za prevladavanje krize.

"Učinak tih mera nije značajan. U Srbiji se ne vidi ozbiljno poboljšanje u privredi nakon svih tih mera, ali se ne vidi niti neko ozbiljno pogoršanje u odnosu na neke prethodne godine. Možda je osnovni razlog to što smo mi ipak finansijska provincija, a ovoga puta je možda i dobro bilo biti provincija", smatra Jolovićeva.
Ovakva situacija je očigledno bila povod da srpski političari izjave da je Srbija bolje od ostalih u regionu prevladala krizu. Situacija je ipak zabrinjavajuća, jer je zaduživanjem države u inostranstvu stvorena virtuelna makroekonomska stabilnost. Najgore od svega je to što je pozajmljeni novac uglavnom potrošen na plate, penzije i subvencije, upozorava Saša Đogović.

"To može da traje sve dok imamo novac, dok još imamo što da prodamop, neku državnu srebrninu, kao npr. Galeniku, Aerodrom, možda Telekom, EPS. Znači, sve dok to imamo mi ćemo i dalje živjeti u nekoj virtuelnoj stvarnosti u kojoj je situacija još stabilna", ocenjuje Đogović.

Osnovni problem srpske ekonomije i dalje je ostao, a to je hronična nelikvidnost, smatra Ana Jolović. U održavanju likvidnosti ona se previše oslanja na kredite koje praktično reciklira u nedogled nadajući se boljim vremenima.

"Srbiju očekuje jedno prilično teško razdoblje. Zato što srednja poduzeća, da ne spominjem ova mala, počinju polako da se guše. Nisam sigurna da država za to ima sluha. Svaki puta kada vidite povećanje i najavu povećanja nekih poreza, shvatite koliko oni za to nemaju sluha. Privreda se još uvijek drži, ali mislim da iduće godine mora doći ili do nekih ozbiljnijih promena ili do otpuštanja broja ljudi", kaže Jolović.

Ukoliko se ovaj stendbaj aranžman s MMF-om ne iskoristi za reformu i ekonomskog i svih drugih sektora, odnosno smanjenje administracije i birokratije, Srbiju očekuje još teža kriza, prognoziraju ekonomisti.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

11 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: