Najviše volim zakone koji nemaju kaznene odredbe, ti su najbolji. Evo, recimo, ovaj novi zakon o razvojnoj banci Srbije. Njime se formira državna banka koja će moći da plasira kapital od (najmanje, kažu) 400 miliona evra – koliko dve Marfin banke, ili Alfa banka, recimo.
Autor: Danica Popović
Samo, za razliku od ovih, normalnih banaka, u kojima bi direktor leteo kroz prozor ako bi se banka približila zoni gubitka, ili bi im Narodna banka oduzela dozvolu za rad ako nešto debelo zgreše, ovde to ne može da se desi. Narodna banka neće ni biti nadležna za razvojnu banku, tako su rešili.
Da ih ni drugi ne bi dirali (recimo, stečajni upravnici ili neki drugi gnjavatori) još su lepo u zakon stavili da razvojna banka ne može da ode u stečaj niti u likvidaciju, ma šta radili i ma kako poslovali.
Tako da narodu kao zaštita od zloupotreba ili arčenja ovih 400 miliona evra ostaje jedino Brankica Stanković, ako joj ponestane tema za Insajder i ako joj bude zgodno da se baš time pozabavi. Eto.
Ali ovo nije fer, reći će na to pisci i predlagači zakona. Upravo je ovo način da se prestane sa rasipanjem novca za razvoj, koji smo do sada trošili „neefikasno, nemilice i nekontrolisano”, kako nam je sa samog vrha države potvrdio Boško Živković, bivši premijerov savetnik, a ovo je način da se stvari poprave i da se ukinu silni jubmesi, siepe, fondovi za razvoj i ko zna šta sve još.
I zašto se ja sada bunim, kad se dobro zna kako su ljudi masovno gasili firme čim dobiju pare iz tih fondova, ili su novac odobren za razvoj davali pod kamatu, ili ga koristili za letovanje. Ili su jednostavno uzimali pare i nikad ih nisu vratili, kako nam je lepo prošle godine objasnila direktorka Fonda za razvoj pre nego što je hitno i naprasno smenjena – pet dana nakon što je dala intervju za „Blic”.
Ali dobro, kako ćemo sada trošiti te pare, kada ukinu ove, kako danas sami kažu, parazitske i rasipničke institucije? Evo kako. Novac neće više davati direktno firmama, burazerima, zombijima ili samima sebi, već će pare biti plasirane kroz poslovne banke, koje će vršiti odabir firmi i projekata u koje vredi ulagati. Razvojna banka će samo odrediti prioritete i dati pare, dalje se neće mešati. Je l’? A vidite sad kako glasi član 11 ovog zakona.
Prvi stav kaže baš to: „Razvojna banka Srbije obavlja poslove isključivo posredstvom banaka”. Lepo. Ali onda odmah imamo stav dva koji u potpunosti obesmišljava prethodni stav, gde se kaže: „Izuzetno, Razvojna banka Srbije može odobravati direktno finansiranje krajnjim korisnicima u ime i za račun Republike Srbije, uz saglasnost nadzornog odbora banke”. I sad imamo dva pitanja.
Prvo, šta to znači „izuzetno”? Drugo, ima li kazne (izražene godinama zatvora, recimo) za zloupotrebu drugog stava člana 11? Naravno da nema, jer je zloupotrebu nemoguće dokazati kad je zakonodavac predvideo da je dovoljno da korumpirani činovnik buduće razvojne banke kaže: „ovo je baš bilo izuzetno” – i da stvar legne.
Nije ni čudo što se tajkuni već raduju ovom zakonu i po medijima pozdravljaju ovu novinu. I ja bih, da sam tajkun, razmišljam.
Strašno je zanimljivo i to kako su smislili da upravljaju razvojnom bankom. Šta treba od kvalifikacija da imaju ljudi koji će upravljati tolikim parama? E pa, treba da nisu neku firmu oterali u stečaj i da nisu ležali u zatvoru.
I za posao čistačice obavezno je da se ima osnovna škola, razmišljam, a ovde se ni to od škole ne traži. Ali, dobro. Ko će od neosuđivanih i nebankrotiranih kandidata ući u izvršni odbor, šta mislite, hoće li o tome odlučivati parlament? Ma ne, to će oni sami. Prvo će, piše u zakonu, napraviti nadzorni odbor, čiji će predsednik biti ministar finansija. Onda će on da bira sve ostale, a sam će, kao što znamo, raditi kako mu partija kaže.
Čijih je ovo 400 miliona evra, da ponovimo? To je vlasništvo vladajuće stranke i manjih partija sa ucenjivačkim kapacitetom. I kako smo to izbacili političke partije iz privrede? Nikako, naravno.
Pisci i predlagači zakona još govore po medijima kako je ovaj zakon rađen u saradnji sa stručnjacima nemačke razvojne banke (KfW) i kako su osnovna rešenja preuzeta iz nemačke prakse. Ova rešenja ovde, o kojima govorim, sigurno nisu iz nemačke prakse. Ali korisna su, brate, naročito u predizbornoj godini.
Da ne valjaju ništa i da se partijskog upravljanja novcem odrekla čak i Razvojna banka Jamajke, to će nam sigurno i sami predlagači ovog zakona reći, samo ne sada, već pred neke naredne izbore. Kad budu smislili neku novu ujdurmu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Paket zakona koji je pripremila Narodna banka Srbije donosi nove mehanizme nadzora, jača zaštitu korisnika finansijskih usluga i usklađuje domaće propise sa regulativom Evropske unije.
Humanoidni roboti proizvedeni u Kini sve više dominiraju svetskim tržištem i privlače pažnju javnosti svojim naprednim funkcijama, uključujući izvođenje akrobatskih pokreta, upravljanje saobraćajem i pripremu napitaka.
Španska kompanija za brzu dostavu Glovo zvanično je potvrdila da će u potpunosti obustaviti svoje poslovanje na tržištu Bosne i Hercegovine. Krajnji rok za gašenje operacija je 10. avgust 2026. godine.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila da smo danas uspešno zatvorili sva otvorena pitanja sa mađarskim MOL-om i postigli kompromis kada je u pitanju ugovor akcionara (Shareholder Agreement) između Republike Srbije i MOL-a.
Nemačka vlada usvojila je danas novu strategiju za razvoj vazduhoplovnog sektora, sa ciljem jačanja konkurentnosti zemlje, podsticanja tehnoloških inovacija i unapređenja održivosti avio-saobraćaja.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da i njega brine trenutna situacija u kojoj se nalazi Naftna industrija Srbije (NIS), dodajući da će morati da dođe do rešenja te situacije, jer, kako kaže, smatra da američkom strpljenju dolazi kraj.
Prosečna radna nedelja zaposlenih sa punim i nepunim radnim vremenom u Evropskoj uniji tokom 2025. godine iznosila je 35,9 sati, pokazuju podaci Evrostata.
Šarm francuske kinematografije i ovog leta vraća se pred domaću publiku kroz osmo izdanje Festival francuskog filma, koje će biti održano od 23. do 28. juna i od 2. do 5. jula u Beogradu, Novom Sadu, Zrenjaninu, Nišu, Gornjem Milanovcu i Užicu.
Šesnaest godina nakon što je film "Društvena mreža" (The Social Network) prikazao uspon Fejsbuka, publika je dobila prvi uvid u dugo očekivani nastavak.
Festival francuskog filma biće održan od 23. do 28. juna u Beogradu, a potom od 2. do 5. jula u još pet gradova Srbije, najavljeno je danas na konferenciji za medije u Francuskoj ambasadi.
Poslednja epizoda serije "Porodca Soprano", poznata po iznenadnom prekidu slike, podelila je publiku - neki su ga smatrali genijalnim, drugi frustrirajuće neodređenim završetkom.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, organizujemo League of Legends 2v2 turnir. Ako želiš da sa svojim duo partnerom odmeriš snage protiv drugih ekipa uživo, ovo je prava prilika da se prijavite.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, u subotu 13. juna organizujemo Clash Royale 1v1 turnir. Ako aktivno igraš i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, pozivamo te da se prijaviš.
Kada laptop iznenada postane spor, većina korisnika odmah posumnja na procesor, RAM memoriju ili SSD disk. Međutim, uzrok problema često može biti nešto mnogo jednostavnije - baterija.
Telegram je predstavio potpuno novu aplikaciju za Apple Watch, čime se vraća na Apple platformu za pametne satove nekoliko godina nakon što je ukinuo prethodnu verziju.
Vraćanje kilometraže u Srbiji dobija novi oblik. Dok su dizel automobili godinama bili prvi na udaru, najnoviji podaci potvrđuju da prevaranti sve češće ciljaju i hibride i električne modele.
Dodge vraća Charger na evropsko tržište, a nova generacija biće dostupna i kao strujaš i kao benzinac. Evropski kupci već mogu da naruče automobil, dok prve isporuke počinju u septembru.
Automobilska okupljanja trebalo bi da budu prilika za druženje i razmenu zajedničke strasti prema automobilima. Međutim, ponekad završe u sukobu sa zakonom, što je bio slučaj i ovde.
Meksiko je dugo jedan od najvećih centara za proizvodnju automobila, u kom fabrike imaju gotovo svi veliki proizvođači. Sada bi mogli da dobiju i prvi ozbiljan domaći brend, pod nazivom Olinia.
Komentari 7
Pogledaj komentare