Za obračun sa građevinskom mafijom, koja pokušava da izgradnjom objekata opere nelegalno stečeni novac, pored političke volje neophodno je doneti i neke zakone, a pre svih o oduzimanju imovine stečene korupcijom i kriminalom. U naredne dve nedelje Vlada će proglasiti opšti interes za putne pravce Niš-Dimitrovgrad i Leskovac-Preševo i počeće procedura eksproprijacije. Problem vlasništva nad građevinskim zemljištem, neefikasnost sistema izdavanja građevinskih dozvola i korupciju, koja je skopčana sa tim, prepoznali smo kao glavne barijere za biznis u Srbiji i Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja učiniće sve da se to što pre promeni, kaže ministar životne sredine i prostornog planiranja Oliver Dulić. On precizira da će se radi otklanjanja tih barijera paralelno preduzimati kratkoročne mere, u vidu izmene ključnih zakona do kraja ove godine, dok će se na dugi rok raditi na novom zakonu o planiranju i izgradnji.
Autor: Zoran Preradović Milan Ćulibrk,
|
Izvor: Ekonomist
Ključni ograničavajući faktor za direktne strane, posebno grinfild investicije je to što stranci ne mogu biti vlasnici, već samo zakupci građevinskog zemljišta na 99 godina. Da li i kada planirate ukidanje tih barijera?
Jedan od prioriteta, ujedno i merila uspešnosti ovog Ministarstva, biće da se konkurentska pozicija Srbije zbog sporog izdavanja građevinskih dozvola značajno popravi. Na dugi rok planiramo usvajanje novog zakona, a gorući problem rešićemo kratkoročno i do kraja godine izmenićemo zakone o planiranju i izgradnji, proceni uticaja na životnu sredinu i katastru nepokretnosti. Prvi će rešiti pitanje vlasništva nad gradskim građevinskim zemljištem, ubrzaće se izdavanje odobrenja za izgradnju za nekih 100 dana i definisati za koje je objekte neophodna klasična dozvola za izgradnju.
Takve dozvole neće biti obavezne za porodične kuće i objekte i za njih će procedura biti skraćena. Izmenama tog zakona konačno će se definisati i restitucija građevinskog zemljišta, jer će ono biti vraćeno bivšim vlasnicima ili njihovim naslednicima, a definisaćemo i šta raditi kada je na njemu izgrađen objekat koji je u vlasništvu nekog drugog.
Drugim zakonom će se preciznije definisati objekti za koje se traži obavezna procena uticaja na životnu sredinu i sama procedura za to smanjiti sa 270 na oko 220 dana, a trećim će se aktivirati ogroman kapital, koji je sada van funkcije i ne može da se koristi ni za hipotekarne kredite, niti za bilo šta drugo. Takođe finansiraćemo izradu prostornih planova u opštinama koje to još nisu uradile, a takvih je 65 odsto. Zbog toga lokalni urbanistički zavodi sami tumače i donose sopstvene planove i izdaju građevinske dozvole, što je razlog za veliku korupciju na lokalnom nivou. Izradom prostornih planova u svim opštinama i izmenama zakona smanjićemo i korupciju, vezanu za izdavanje građevinskih dozvola.
Na koji način mislite da obeštetite stare vlasnike gradskog građevinskog zemljišta?
Do sada je bio problem što su lokalne samouprave imale mogućnost da blokiraju vraćanje imovine, da je u međuvremenu izdaju u zakup na 99 godina, pa čak i prodaju. To više neće biti moguće, jer će po sili zakona prethodnim vlasnicima biti priznato pravo vlasništva. Praktično, ako na tom zemljištu nije u međuvremenu ništa izgrađeno, ono će biti vraćeno ranijim sopstvenicima i tu nikakve intervencije lokalnih vlasti neće biti moguće.
A šta će biti sa zemljištem na kojem su u međuvremenu izgrađeni neki objekti?
U tom slučaju će vlasnici industrijskih objekata ili stanova to ostati sve dok te zgrade budu postojale. Onog trenutka kada zgrade budu srušene zemljište će se vratiti ranijim vlasnicima, a do tada će dobijati naknadu za građevinsko zemljište, koja se sada plaća državi. To je model koji u ovom času deluje kao najrealniji, a svakako će biti i drugačijih viđenja. No, nećemo dozvoliti da raniji vlasnici odmah sruše sve objekte koji su na tom zemljištu izgrađeni.
Za dobijanje građevinske dozvole u Srbiji u proseku su potrebna 204 radna dana. Kako nameravate da promenite takvu praksu, jer mnogo toga zavisi i od lokalnih organa vlasti?
Mi ne možemo značajnije da utičemo na efikasnost zavoda za urbanizam po opštinama. Zato i postoje velike razlike, pa se u nekim opštinama, kao što je Inđija na dozvolu čeka 30, a u nekim i 200, 300 dana. Ljude ne možemo da menjamo, ali možemo da u sve opštine prenesemo modele koji su se pokazali uspešnim i izmenama zakona da jasnije definišemo procedure i otklonimo „uska grla“, koja omogućavaju razna tumačenja
Iako je Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu definisao objekte za koje je takva procena obavezna, za iste objekte se sada u nekim opštinama zahteva takva procena, a u drugima ne. Novim rešenjima sve nedoumice će se eliminisati i to će biti obaveza samo za objekte za koje će to zaista biti neophodno. Uz nedovoljno definisane zakone, ogromna korupcija u građevinskom sektoru posledica je i mentalnog sklopa zaposlenih u administraciji. Za svođenje korupcije na prihvatljiv nivo potrebno je sistemsko rešenje, a ova vlada je rešena da to uradi i to joj je jedan od prioriteta.
Koliko korupciju podgreva krupni kapital?
Logika svakog kapitala je da pokuša da nađe rupe u zakonu, a svakako to više dolazi do izražaja u jednom „grbavom“ sistemu, u kome administracija ima skrormne plate, a veliku moć da svojim odlukama omogući nekome visok profit. Krupni kapital je, ipak, mnogo manje kriv od nasleđenog mentaliteta i pravnog haosa, koji je nekada omogućavao, pa čak i sistemski podsticao korupciju. Zato je jako važno da postoji politička volja da se korupcija u građevinskoj oblasti suzbije.
Verujete li da možete da se izborite sa građevinskom mafijom u Srbiji?
Prema onima koji grade bez građevinske dozvole mora rigorozno da se primenjuje Zakon o planiranju i izgradnji, koji je propisao stroge kazne. Pa kako je uopšte moguće da se bespravno grade stambeni objekti, a da oni koji to rade krivično ne odgovaraju. Drugo je građevinska mafija, koja pokušava da izgradnjom objekata opere nelegalno stečeni novac. Za obračun sa njom, pored političke volje, za koju imam utisak da postoji, neophodno je doneti i nekoliko zakona, a pre svega o oduzimanju imovine stečene korupcijom i kriminalom. Uveren sam da je toj vrsti i obimu korupcije odzvonilo.
Širom Srbije ponovo cveta divlja gradnja, sve je više građana koji su ostali i bez novca i bez stanova. Kako stati na put fantomskim investitorima?
Pitanje je kako su uopšte mogli da uđu u posed zemljišta i da grade, šta su radile građevinske i urbanističke inspekcije, ali i zašto građani kupuju očigledno nelegalne objekte za koje ne postoji dozvola za gradnju, koji nisu uknjiženi i koje neće moći nikada da uknjiže kao svoje vlasništvo? Apelujem na građane da paze šta i od koga kupuju, a Ministarstvo će rigoroznije pratiti rad lokalnih administracija koje su fantomskim investitorima omogućile gradnju.
Veliki je problem i što je do sada legalizovano samo 15 odsto nelegalnih objekata u Srbiji, sagrađenih pre usvajanja Zakona o planiranju i igradnji 2003. i naredne godine pokušaćemo posebnim zakonom da rešimo problem i da ohrabrimo one koji žele da legalizuju preostalih 85 odsto takvih objekata. Iako bez toga oni neće moći da se uključe na tržište nekretnina, jedno od najbrže rastućih, plašim se da će legalizacija trajati jako dugo.
Šta će biti sa nelegalnim objektima izgrađenim posle 2003. godine?
Zakonom je jasno propisana krivična odgovornost vlasnika takvih objekata i već narednih nedelja izdaćemo rešenja za rušenje svih objekata, izgrađenih posle 2003. u zaštićenim prirodnim dobrima, na Kopaoniku, Tari ili na obalama jezera Uvac. Nećemo imati milosti prema svima koji su, kršeći zakon, ugrozili i prirodu i zdravlje ljudi.
Hoće li se pojedincima, koji su poslednjih godina intenzivno kupovali poljoprivredno zemljište omogućiti da ga pretvore u građevinsko i da na taj način steknu ogroman profit?
To je jedno od pitanja koje će biti “testirano” prostornim planom Srbije i opština. Trenutno mnogi gradovi pate od nedostatka zemljišta za gradnju industrijskih objekata, pa bi poljoprivredno zemljište, uz magistralne pravce, moglo da se iskoristi za to. Nije suština u tome da nekoga ko je to zemljište kupio legalno sprečimo da zaradi. Ta odluka je na lokalnim vastima i samo je pitanje na koji će način oni preimenovati poljoprivredno u građevinsko zemljište.
Razmišlja li se, eventualno, o nekakvom oporezivanju tako stečenog profita, jer se, ipak, radi o ljudima koji su to zemljište kupovali po neuporedivo nižim cenama?
To je pre pitanje za ministra finansija, ali se slažem da bi takvo rešenje imalo smisla, pogotovo za one koji su imali informacije kuda će ići neki magistralni pravci, pa su znali da će kupovinom poljoprivrednog zemljišta moći da zarade velike pare, jer će ono brzo biti pretvoreno u građevinsko.
Može li i na koji način država da omogući da građevinsko zemljište u Srbiji postane jeftinije, jer je ono jedan od ključnih razloga što su stanovi, naročito u Beogradu, papreno skupi?
To je stvarno pitanje tržišta, a država može da unese balans na to tržište izgradnjom socijalnih stanova. Nadam se da ćemo već 2009. usvojiti zakon o socijalnoj izgradnji i da ćemo u početku graditi od pet do sedam, a kasnije i deset hiljada socijalnih stanova godišnje. Njihova cena koštanja biće oko 325 evra po kvadratu, a cena zakupa stana od 60 kvadrata biće maksimalno od 50 do 70 evra mesečno. Siguran sam da će to doprineti padu cena na tržištu nekretnina.
Da li je do sada bilo pokušaja lobiranja i pritisaka da se izdejstvuje nekakav poseban status?
Nadležnosti Ministarstva su veoma značajne i očekujem da će biti lobiranja, najviše prilikom usvajanja sistemskih zakona i podzakonskih akata o ekološkim standardima. Do sada toga nije bilo, a ne vidim ni da je moguće da neko promeni put kojim ova zemlja ide, a to je put ka EU, što podrazumeva i odgovarajuća pravila igre.
Znači li Dinkićeva najava da će se država pozajmiti 1,7 milijardi evra za gradnju autoputa na Koridoru 10 da već postoji prostorni plan za njega ili taj plan tek treba da se uradi?
Planska dokumentacija od Horgoša do Beograda je uglavnom završena i radovi mogu odmah da počnu, a u naredne dve nedelje Vlada će proglasiti opšti interes za putne pravce Niš - Dimitrovgrad i Leskovac - Preševo i počeće procedura eksproprijacije. Ako bude zastoja, predložićemo izmene Zakona o eksproprijaciji, vodeći računa da se napravi balans između interesa i prava vlasnika tog zemljišta i interesa države da se završe ovi koridori.
Nalazite se na čelu vladine Kadrovske komisije. Šta je njen posao i hoćete li insistirati da se za direktore javnih preduzeća na javnim konkrursima biraju stručnjaci, a ne partijski ljudi kao do sada?
Namera svih u vladi je da na čelo javnih preduzeća dođu najstručniji ljudi, ali je pitanje da li će tako zaista biti. Ne mislim da je pripadnost stranci diskvalifikujuća za stručne ljude, ali je tačno da je do sada bilo slučajeva da su na čela javnih preduzeća dolazili strogo partijski kadrovi.
Pitanje menadžmenta javnih preduzeća važno je za ukupni razvoj zemlje i ta preduzeća ne posmatram kao partijski plen, već kao potencijalne motore ili kočničare razvoja. Neka od njih su veliki budžetski korisnici i značajno učestvuju u javnoj potrošnji, a ako se drugačije organizuju mogla bi da postanu pokretači razvoja.
Ja sam za to da se na konkursima biraju najstručniji ljudi i nadam se da će stranke imati mnogo manje uticaja na izbor direktora nego do sada. Kroz Kadrovsku komisiju Vlade je proteklih mesec dana prošlo na stotine različitih imenovanja, državnih skretara, pomoćnika ministara, kao i članova različitih vladinih komisija i odgovorno tvrdim da su u 80 odsto slučajeva imenovani stručni ljudi.
Ovo je verovatno vlada sa najmanje partijskih ljudi na mestu državnih sekretara i pomoćnika ministara. To je dobar znak odustajanja od partokratije koja je vrhunac doživela u prvoj vladi Vojislava Koštunice, kada su ministarstva deljena po vertikali kao stranački plen.
Kako se u to uklapaju najave da će visoki funkcioneri SPS-a i G 17 plus Dušan Bajatović i Vlajko Senić biti imenovani za direktore Srbija gasa i Jata?
Takve najave su na nivou novinarskih spekulacija. U ime DS-a mogu da kažem da smo do sada na nekoliko ozbiljnih primera pokazali da nam nije stalo do na važna mesta dovedemo isključivo stranačke ljude. Pa, ni premijer Mirko Cvetković nije član stranke.
Da li ćete morati da namirujete apetite koalicionih partnera?
Insistiraćamo da se na konkursu biraju najstručniji i nadam se da će i naši koalicioni partneri prepoznati kao važno da Srbija dobije efikasnu i stručnu državnu upravu i javna preduzeća.
Koliko kadrova uopšte imenuje Vlada Srbije?
Mnogo, na hiljade, ali tu spadaju i upravnici bolnica, škola, načelnici okruga, načelnici SUP-ova, njihovi pomoćnici…
Da li postoji prećutni dogovor da se koalicioni partneri ne mešaju jedni drugima u kadrovska rešenja?
Do sada nismo imali previše primedbi na kadrovska rešenja naših partnera, a svima nam je jasno da cela vlada može da doživi neuspeh ako neki njen činovnik napravi problem.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će na velikom skupu Srpske naredne strane 27. i 28. juna u Beogradu biti predstavljen paket za penzionere, koji će poboljšati njihov ekonomski status.
Kompanija BDS Co. iz Srbije, deo grupacije Sport Vision, pokrenula je proces preuzimanja kompanija poljske grupe Marketing Investment Group (MIG) u Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj i Sloveniji.
Crna Gora kreće u realizaciju jednog od najvećih zdravstvenih infrastrukturnih projekata u svojoj istoriji — izgradnju novog Univerzitetskog kliničkog centra u Podgorici, vrednog najmanje 313 miliona evra.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je večeras da radovi na pruzi koja će povezivati beogradski aerodrom sa centrom grada, ali i izložbom EXPO 2027 i dalje sa Obrenovcem napreduje izuzetnom brzinom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da bi za sedam do 10 dana trebalo da bude polaganje kamena temeljca za porodilište u Nišu i istakao da tu zdravstvenu ustanovu čeka čitav jug Srbije.
Američki industrijski konglomerat Honeywell povećao je prognozu godišnje zarade za 2026, nekoliko sedmica uoči planiranog izdvajanja svoje vazduhoplovne divizije u zasebnu aerokosmičku jedinicu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da je cilj države da najavljenim paketom mera pomoći obraduje gotovo sve penzionere, a posebno one sa najnižim primanjima, dodajući da se u okviru paketa razgovara i o sniženju cena lekova.
Dejvid Saliven, suvlasnik i dosadašnji zajednički predsednik fudbalskog kluba Vest Hem Junajted, podneo je ostavku na svoju funkciju sa trenutnim dejstvom nakon zajedničke istrage BBC-jeve emisije Panorama i lista The Times o njegovom ponašanju.
Kostimografkinja i aktivistkinja Kvin Džin ispisala je istoriju na ovogodišnjoj dodeli nagrada Toni, postavši prva otvoreno transrodna osoba koja je osvojila ovo prestižno priznanje u svetu pozorišta.
Kim Kardašijan našla se na meti kritika ljubitelja Formule 1 nakon što je na Velikoj nagradi Monaka ignorisala poznatog reportera i bivšeg vozača Martina Brundla.
Osvežavajuća, slatka i puna vode, lubenica nije samo omiljeno letnje voće već i pravi saveznik zdravlja – od zaštite srca do pomoći u mršavljenju i hidrataciji organizma.
Broj slučajeva raka kože naglo je porastao poslednjih godina. Najnoviji podaci pokazuju da bi kombinacija mRNA vakcine i imunoterapije mogla dugoročno da zaštiti pacijente od povratka bolesti.
Kit Harington i Sofi Tarner, koji su odrasli zajedno na setu "Igre prestola" glumeći likove za koje se godinama verovalo da su brat i sestra, ponovo su se našli pred kamerama.
Novi film Breta Goldstina zauzeo je vrh Netflixove liste gledanosti širom sveta, ali umesto klasične ljubavne priče, najveću pažnju privukla je jedna scena koju gledaoci opisuju kao nešto što "nikada neće moći da zaborave".
Novi film legendarnog reditelja Stivena Spilberga pod nazivom "Dan razotkrivanja" (Disclosure Day) stiže u bioskope 10. juna 2026. godine, a već sada izaziva ogromnu pažnju publike širom sveta.
U njujorku su u nedelju dodeljene "Toni" pozorišne nagrade, a za najbolji mjuzikl prošle godine proglašen je "Schmigadoon!", dok je drama "Liberation" dobila priznanje za najbolju predstavu.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, organizujemo League of Legends 2v2 turnir. Ako želiš da sa svojim duo partnerom odmeriš snage protiv drugih ekipa uživo, ovo je prava prilika da se prijavite.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, u subotu 13. juna organizujemo Clash Royale 1v1 turnir. Ako aktivno igraš i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, pozivamo te da se prijaviš.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, 14. juna organizujemo Hearthstone turnir. Ako igraš HS i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, ovo je prava prilika.
Middle East Conflict – Day 101. The intense exchange of strikes between Israel and Iran continues, while the conflict is spreading to Lebanon and Yemen, amid warnings of further escalation.
Serbian President Aleksandar Vučić congratulated the people of Kosovo and Metohija who, following the elections, confirmed where they see themselves and their country.
Turkish F-16 fighter jets reportedly disrupted flights carrying European ministers in Cyprus, according to Nicosia, while Ankara rejects the allegations and describes the incident as political manipulation.
European leaders are ready to take a leading role in negotiations to end Russia’s invasion of Ukraine and are preparing to engage in talks with Russian President Vladimir Putin, in close coordination with the United States.
Komentari 48
Pogledaj komentare