16.11.2026.
12:12
Naučnici otkrili novu vrstu insekta za koju se ranije nije znalo VIDEO
Analiza DNK otkrila je do sada neprepoznatu vrstu među mrežastim stenicama u Japanu, a ukazuje i na mogućnost da bi drvo koje su ljudi uneli na ostrva moglo da doprinese nastanku još jedne nove vrste.
Mrežaste stenice koje naseljavaju dve grupe udaljenih japanskih ostrva Ogasavara dugo su bile klasifikovane kao jedna vrsta, uprkos razlikama u njihovoj ishrani i obojenosti. Međutim, poređenje njihovog DNK materijala pokazalo je da je reč o dve različite vrste, što potvrđuju i suptilne razlike u njihovim fizičkim karakteristikama.
Arhipelag Ogasavara nalazi se oko 900 do 1.000 kilometara južno od Tokija i nalazi se na Uneskovoj listi svetske prirodne baštine. Ostrva su poznata po kopnenim puževima i biljkama, među kojima se nalaze brojne endemske vrste, odnosno organizmi koji ne žive nigde drugde na svetu.
Na ovom arhipelagu poznato je i oko 440 vrsta insekata koje su karakteristične isključivo za ova ostrva, ali je njihova evolucija do sada bila znatno manje istraživana.
Možda vas zanima
Srpski entomolozi otkrili novu vrstu insekta: Nazvali je po Ivani Španović
Srpski entomolozi otkrili su novu vrstu insekta i nazvali je ''Remyelal spanovicae'', odnosno Španovićkina remijela u čast najbolje srpske atletičarke svih vremena Ivane Španović, saopštio je Institut za zoologiju Biološkog fakulteta u Beogradu.
12:25
26.6.2025.
507 d
Nestaju zabrinjavajućom brzinom: "Bez njih sve umire"
Od leptira do skakavaca, sićušna stvorenja koja pokreću naš svet nalaze se u ozbiljnoj opasnosti.
8:07
22.9.2025.
420 d
DNK analiza otkrila dve različite vrste mrežastih stenica
Među tim insektima nalazi se i rod Omoplax, grupa mrežastih stenica za koju se smatra da je tokom evolucije brzo razvila veliki broj različitih vrsta na ovom arhipelagu.
Jun Souma iz Istraživačkog centra za nauke o životnoj sredini Širakami pri Univerzitetu Hirosaki proučavao je ove insekte zajedno sa Naoyukijem Nakahamom sa Diplomskog fakulteta za poljoprivredu Univerziteta Osaka Metropolitan.
"Posebno interesovanje za vrstu Omoplax desecta probudila je činjenica da se ona hrani i autohtonom biljkom Rhaphiolepis indica var. tashiroi i unetom biljkom Calophyllum inophyllum na ostrvskoj grupi Čičidžima", izjavio je Souma.
"To je prilično neobično za mrežaste stenice, koje uglavnom pokazuju visok stepen specifičnosti u izboru biljaka domaćina. Zainteresovalo me je i to što je ova vrsta rasprostranjena na više ostrvskih grupa, za razliku od ostalih vrsta iz roda Omoplax", rekao je on.
Kako bi utvrdili evolutivne odnose među ovim insektima, istraživači su analizirali 52 primerka koristeći metodu MIG-seq, koja omogućava prikupljanje DNK podataka iz različitih delova genoma.
Rezultati su pokazali da se populacije koje su ranije svrstane u vrstu Omoplax desecta, a žive na ostrvskim grupama Čičidžima i Hahadžima, genetski značajno razlikuju.
Studija je objavljena u naučnom časopisu otvorenog pristupa ZooKeys.
Genetski dokazi pomogli su istraživačima da objasne i razlike koje je Souma ranije primetio kod jedinki sa ostrva Hahadžima.
"Pitao sam se zašto se ova populacija hrani isključivo biljkom Rhaphiolepis indica var. tashiroi i zašto među njenim pripadnicima nema jedinki sa tamnosmeđim do gotovo crnim pronotumom, koji se povremeno može videti kod populacije sa ostrvske grupe Čičidžima", objasnio je Souma.
Možda vas zanima
I životinje na alkoholu?
S obzirom na činjenicu da se alkohol prirodno javlja u skoro svakom ekosistemu na Zemlji, vrlo je verovatno da većina životinja koje se hrane slatkim voćem i nektarom redovno konzumira alkohol, proističe iz studije naučnika sa engleskog Univerziteta Eksiter.
14:45
30.10.2024.
746 d
Neko nas zove iz svemira? Misteriozni signal ponavlja se na svakih osam minuta
Astronomi su otkrili poreklo misterioznog radio-signala koji se na svakih osam minuta uključuje i isključuje. Signal potiče iz neobičnog zvezdanog sistema udaljenog više od 10.000 svetlosnih godina od Zemlje.
8:01
13.11.2026.
3 d
Pronotum je leđni deo grudnog regiona insekta, odmah iza glave.
"Nakon genetičkih analiza populacija i rekonstrukcije filogenetskih odnosa, počeo sam da sumnjam da bi ova populacija mogla predstavljati posebnu vrstu. Kada sam pažljivo proučio njene morfološke karakteristike, bio sam siguran u to", dodao je istraživač.
Razliku su potvrdile i suptilne karakteristike muških genitalija. Populacija sa ostrva Hahadžima sada je zvanično opisana kao nova vrsta pod nazivom Omoplax sandoru. Ime je dobila po lokalnom nazivu biljke kojom se hrani.
Promena ishrane mogla bi da dovede do nastanka nove vrste
Kod vrste Omoplax desecta, koja živi na ostrvskoj grupi Čičidžima, uvedena biljna vrsta pružila je još jedan zanimljiv trag o tome kako bi ovi insekti mogli da se dalje razvijaju i razdvajaju u nove vrste.
Podaci dobijeni analizom DNK ukazuju na to da se prelazak na ishranu biljkom Calophyllum inophyllum, koja je uneta ljudskim delovanjem, dogodio samo jednom i to relativno nedavno.
Još nije poznato da li će ova promena u ishrani vremenom dovesti do nastanka nove vrste. Za sada je reč o mogućnosti koju istraživači razmatraju, a ne o potvrđenom evolutivnom procesu.
"Posebno mi je zanimljivo i to što je ljudsko unošenje biljke Calophyllum inophyllum možda pokrenulo proces koji bi u budućnosti mogao da dovede do nastanka nove vrste unutar populacije Omoplax desecta", istakao je Souma.

Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar