Nauka 8

05.06.2025.

19:20

Baze na mesecu, svemirski rudnici... Evo šta naučnici očekuju u bliskoj budućnosti

Čovečanstvo čeka prava revolucija – svemirske aktivnosti potpuno će promeniti svet u kome živimo. To je zaključak izveštaja "Svemir: 2075." Kraljevskog društva.

Izvor: Telegraf Nauka/The Guardian/Royal Society

Baze na mesecu, svemirski rudnici... Evo šta naučnici očekuju u bliskoj budućnosti
Shutterstock/Grey Zone

Podeli:

I države i kompanije spremaju se za izgradnju baza na Mesecu, svemirske stanice, fabrike u orbiti, ali i otkrivanje dokaza, ako postoje, o tome da nismo sami u svemiru, prenosi Gardijan. Nova era svemirskih aktivnosti preoblikovaće svet – čista energija biće slata na Zemlju iz svemira, roboti će vaditi rudu na asteroidima i reciklirati mrtve satelite, fabrike će kružiti u orbiti… Ovo su samo neki od navoda iz izveštaja britanskih naučnika.

Prognoziranje budućnosti je teško, navodi se, ali izveštaj predviđa korenite promene koje će dovesti do nekih od najvažnijih tehnoloških i ekonomskih promena.

"Ne pokušavamo da predvidimo budućnost, ali to su stvari koje bi mogle da se dogode. I što pre mislimo o njima, to će nam biti bolje", rekao je ser Martin Sviting, kopredsedavajući radne grupe koja je napravila izveštaj i profesor svemirskog inženjerstva na Univerzitetu u Sariju.

Cilj izveštaja "Svemir: 2075." je da pokrene diskusije o mogućnostima i posledicama svemirske nauke i tehnologije u narednih 50 godina, kako bi se vlade, regulatorna tela, preduzeća i javnost mogli pripremiti. Implikacije su podjednako značajne za današnju industriju, društvo i kulturu kao što je bila Industrijska revolucija u 18. veku, pišu autori sa posebnim osvrtom na Veliku Britaniju.

Budući napredak u višekratno upotrebljivim raketama i svemirskim avionima mogu utrti put fabrikama koje proizvode proizvode u mikrogravitaciji i većim postrojenjima za izgradnju svemirskih letelica koje nikada ne bi mogle biti lansirane sa Zemlje, navodi se u izveštaju. Međuplanetarne svemirske stanice mogle bi se graditi u orbiti i raspoređivati širom Sunčevog sistema po želji.

Postojeće industrije mogle bi se preseliti u orbitu. Centri za skladištenje podataka, koji troše mnogo energije, na primer, imali bi koristi od obilne solarne energije i besplatnog hlađenja u svemiru. U međuvremenu, mogu se pojaviti radikalno nove tehnologije, kao što su sateliti koji prikupljaju solarnu energiju i efikasno je emituju kroz atmosferu do zemaljskih prijemnih stanica pretvarajući je u mikrotalase ili laserske zrake.

Stalno rastuća količina svemirskog otpada od istrošenih raketa, neaktivnih satelita i fragmenata od sudara i eksplozija podstiče ambicije za recikliranjem tog otpada. To bi smanjilo rizik od sudara i sprečilo da materijali zagađuju atmosferu prilikom sagorevanja pri ponovnom ulasku.

Kako svemir postaje zagušeniji, sukobi postaju verovatniji, upozoravaju autori, pri čemu se države i kompanije sukobljavaju oko najboljih lokacija na planetarnim telima, vrednih orbita i ključnih radiofrekventnih opsega.

Očekuju se i etički izazovi. Ekstremofilni mikrobi koji opstaju u surovim uslovima na Zemlji mogli bi biti genetski modifikovani da stvore "žive alate" na Marsu koji pretvaraju prirodne resurse u korisna jedinjenja.

Ali šta ako ti mikrobi kolonizuju planetu i potisnu još neotkrivene autohtone mikrobe? Pokušaji teraformiranja, u kojima se delovi planeta modifikuju kako bi bili gostoljubiviji za ljude, izazivaju slične zabrinutosti. A ako se ljudi presele na Crvenu planetu?

"Šta će se desiti ako na kraju budemo imali ljude rođene na Marsu?" pita Sviting.

Na nekoliko javnih radionica održanih za potrebe izveštaja, postavila su se pitanja o vanzemaljskom životu i kako bi trebalo postupati ako se pojave dokazi. Jedan učesnik na radionici u Reksamu divio se broju galaksija u kosmosu.

"U svim tim galaksijama, mora postojati bar jedna planeta koja ima nešto slično gusenici", tvrdio je.

Ako vanzemaljci, nalik gusenici ili drugačiji, žive u blizini, verovatno ćemo saznati u narednih 50 godina, pišu autori.

"Nadao bih se da će to zbližiti narode i navesti ih da kažu: zaboravimo na naše sitne svađe i razmislimo o većim problemima, ali možda je to samo pusta želja", rekao je Sviting.

Podeli:

8 Komentari

Možda vas zanima

Politika

Mediji: Zagorka Dolovac napustila Srbiju

Dan nakon sednice Odbora za pravosuđe koji je odbio izveštaje Vrhovne javne tužiteljke Zagorka Dolovac o radu javnog tužilaštva od 2020-2025. godine, ona je otputovala avionom za Amsterdam, prenosi Kurir.

10:51

2.12.2025.

2 d

Podeli: