Aktuelno 4

13.12.2024.

11:33

Imate li triskaidekafobiju? Ceo svet u strahu, a ovako je sve počelo

Dugo se smatralo da je predznak loše sreće, petak 13. inspirisalo tajno društvo s kraja 19. veka, roman s početka 20. veka, franšizu horor filmova.

Izvor: history.com

Imate li triskaidekafobiju? Ceo svet u strahu, a ovako je sve počelo
Shutterstock/Master1305

Podeli:

Zbog petka 13.-og uvedena su dva nezgrapna termina – paraskavedekatriafobija i fregatriskaidekafobija – koji opisuju strah od ovog, navodno, nesrećnog dana.

Baš kao hodanje ispod merdevina, susret sa crnom mačkom ili razbijanje ogledala, mnogi se čvrsto drže verovanja da petak 13. donosi lošu sreću. Iako je neizvesno kada je tačno počela ova tradicija, negativna sujeverja su se vekovima vrtela oko broja 13.

Dok su zapadne kulture istorijski povezivale broj 12 sa ispunjenošću (postoji 12 dana Božića, 12 meseci i znakova zodijaka, 12 Herkulovih zadataka, 12 bogova Olimpa i 12 plemena Izraela, samo su neki od primera), njegov naslednik 13 ima dugu istoriju kao znak loše sreće.

Drevni Hamurabijev zakonik je, na primer, navodno izostavio 13. zakon sa svoje liste zakonitih prava. Iako je ovo verovatno bila činovnička greška, sujeverni ljudi ponekad ukazuju na to kao na dokaz dugotrajnih negativnih asocijacija sa brojem 13.

Strah od broja 13 je čak dobio i psihološki termin: triskaidekafobija.

Zašto je petak 13. nesrećan?

Prema biblijskom predanju, Tajnoj večeri, održanoj na Veliki četvrtak, prisustvovalo je 13 gostiju, uključujući Isusa i njegovih 12 apostola (od kojih ga je jedan, Juda, izdao). Sledećeg dana je, naravno, bio Veliki petak, dan Isusovog raspeća.

Veruje se da je raspored sedenja na Tajnoj večeri podstakao dugogodišnje hrišćansko sujeverje da je 13 gostiju za stolom loš znak — konkretno, da je to zasedanje smrti.

Iako su negativne asocijacije na petak slabije, neki sugerišu i da imaju korene u hrišćanskoj tradiciji: Baš kao što je Isus razapet u petak, za petak se takođe govorilo da je dan kada je Eva dala Adamu sudbonosnu jabuku sa Drveta znanja, kao i dana kada je Kain ubio svog brata Avelja.

Klub Trinaest

U kasnom 19. veku, Njujorčanin po imenu kapetan Vilijam Fauler (1827-1897) pokušao je da ukloni trajnu stigmu oko broja 13 — a posebno nepisano pravilo da nema 13 gostiju za stolom — osnivanjem ekskluzivnog društva pod nazivom Klub Trinaest.

Grupa je redovno večerala 13. dana u mesecu u sobi 13 u kući Knikerboker, popularnom klubu u vlasništvu Faulera od 1863. do 1883. Pre nego što bi seli za večeru sa 13 stolica, članovi bi prolazili ispod merdevina i transparenta koji na kojem je pisalo "Morituri te Salutamus", latinski za "Pozdravljaju vas oni koji će uskoro umreti".

Četiri bivša američka predsednika (Čester A. Artur, Grover Klivlend, Bendžamin Harison i Teodor Ruzvelt) u jednom ili drugom trenutku bili su članovi Kluba Trinaest.

Petak 13. u filmu

Važna prekretnica u istoriji legende o petak 13. (ne samo o broju 13) dogodila se 1907. godine, objavljivanjem romana Petak trinaesti koji je napisao Tomas Vilijam Loson.

Kinjag govori priču o njujorškom berzanskom brokeru koji se poigrava sujeverja o datumu kako bi stvorio haos na Vol Stritu i napravio ubistvo na tržištu.

Horor film Petak 13., objavljen 1980. godine, upoznao je svet sa ubicom sa hokejaškom maskom po imenu Džejson, i možda je najpoznatiji primer čuvenog sujeverja u istoriji pop kulture. Film je iznedrio više nastavaka, kao i stripove, novele, video igrice, odeću i bezbroj zastrašujućih kostima za Noć veštica.

Šta se loše dogodilo na petak 13?

U petak, 13. oktobra 1307. godine, oficiri francuskog kralja Filipa IV uhapsili su stotine vitezova templara, moćnog verskog i vojnog reda formiranog u 12. veku za odbranu Svete zemlje.

Zatvoreni pod optužbom za različita nezakonita ponašanja (a zapravo zato što je kralj želeo pristup njihovim finansijskim resursima), mnogi templari su kasnije pogubljeni. Neki navode vezu sa templarima kao poreklo sujeverja u petak 13., ali kao i mnoge legende o templarima i njihovoj istoriji, istina ostaje mutna.

U novije vreme, veliki broj traumatskih događaja dogodio se na petak 13., uključujući nemačko bombardovanje Bakingemske palate (septembar 1940.); ubistvo Kiti Genovese u Kvinsu, Njujork (mart 1964); ciklon koji je ubio više od 300.000 ljudi u Bangladešu (novembar 1970.); nestanak aviona čileanskog vazduhoplovstva u Andima (oktobar 1972); smrt repera Tupaka Šakura (septembar 1996.) i potonuću broda za krstarenje Costa Concordia kod obala Italije u kojoj je poginulo 30 ljudi (januar 2012.).

Podeli:

4 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Napadnuti smo: Šaljemo ratne brodove

Švedski premijer Ulf Kristerson izjavio je juče, nakon najave da će ta zemlja prvi put poslati ratne brodove u Baltičko more, da je Švedska izložena hirbidnim napadima, kao i da "nije ni u ratu ni u miru".

9:57

13.1.2025.

17 h

Podeli: