17.11.2026.
12:21
Lekari upozorili na skrivenu opasnost u spavaćoj sobi: Ako radite ovo, rizikujete zdravlje srca
Ako imate naviku da zaspite uz uključen televizor, ostavite upaljenu noćnu lampu ili pre spavanja dugo gledate u ekran mobilnog telefona, možda bi trebalo da razmislite o promeni večernje rutine.
Novo istraživanje pokazalo je da izloženost veštačkoj svetlosti tokom noći može biti povezana sa znatno većim rizikom od razvoja ozbiljnih bolesti srca i krvnih sudova, piše "Hafpost" (HuffPost).
Prema rezultatima istraživanja objavljenog u naučnom časopisu "JAMA Network Open", osobe koje su tokom noći bile izložene većim količinama svetlosti imale su povećan rizik od srčane insuficijencije, koronarne bolesti srca, atrijalne fibrilacije, srčanog i moždanog udara.
Naučnici su analizirali podatke čak 88.905 osoba starijih od 40 godina. Učesnici su tokom jedne nedelje nosili posebne senzore na zglobovima koji su merili njihovu izloženost svetlosti u periodu od 00.30 do šest sati ujutru.
Veći rizik od srčane insuficijencije
Na osnovu prikupljenih podataka ispitanici su podeljeni u četiri grupe, od onih koji su tokom noći bili najmanje izloženi svetlosti do onih koji su joj bili najviše izloženi. Istraživači su potom tokom narednih devet i po godina pratili njihovo kardiovaskularno zdravlje, uzimajući u obzir i druge poznate faktore rizika, poput pušenja, fizičke aktivnosti, rada u smenama i socioekonomskog statusa.
Rezultati su pokazali da su učesnici izloženi najvećim količinama svetlosti tokom noći imali najnepovoljnije zdravstvene ishode. U poređenju sa osobama koje su spavale u najtamnijim uslovima, kod onih sa visokom noćnom izloženošću svetlosti zabeležen je 56 odsto veći rizik od razvoja srčane insuficijencije, do 56 odsto veći rizik od srčanog udara i do 30 odsto veći rizik od moždanog udara.
Iako istraživanje nije dokazalo da veštačka svetlost direktno izaziva ove bolesti, stručnjaci smatraju da bi objašnjenje moglo da bude povezano sa poremećajima prirodnog biološkog ritma organizma.
Možda vas zanima
Kako preskakanje večere utiče na kvalitet vašeg sna?
Preskakanje večere može da utiče na kvalitet sna, izazove noćno buđenje i jutarnju glad. Nutricionistkinje objašnjavaju šta jesti uveče za bolji san i koje namirnice izbegavati.
20:19
14.11.2026.
2 d
Šta jesti pre spavanja? Nutricionisti otkrivaju najbolju večernju užinu za miran san
Ako vas kasno uveče uhvati glad, nutricionisti preporučuju jednostavnu kombinaciju koja može doprineti boljem snu, stabilnom nivou šećera u krvi i oporavku organizma tokom noći.
19:52
10.11.2026.
6 d
Važan deo zdravog života
Reč je o cirkadijalnom ritmu, unutrašnjem biološkom satu koji tokom 24 sata reguliše smenu budnosti i spavanja, ali i brojne druge procese u telu.
"Znamo da je cirkadijalni ritam izuzetno važan deo zdravog načina života i da poremećaji ciklusa spavanja i budnosti mogu biti povezani sa kardiovaskularnim događajima", objasnio je dr Džeremi Slivnik, kardiolog sa Univerziteta u Čikagu, koji nije učestvovao u istraživanju.
Prema njegovim rečima, izloženost svetlosti tokom noći može da zavara mozak i podstakne ga da reaguje kao da je dan, čime se narušava prirodni ritam organizma.
Na moguće posledice upozorava i dr Ehimen Aneni, vanredni profesor kardiovaskularne medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta Jejl u Konektikatu, koji takođe nije učestvovao u istraživanju.
"Mislim da izloženost svetlosti dovodi do poremećaja cirkadijalnog ritma, što može, ali i ne mora da utiče na trajanje sna, ali svakako utiče na njegov ukupan kvalitet. Zdrav san ne podrazumeva samo koliko dugo spavamo već i koliko dobro i redovno spavamo", objasnio je Aneni.
Poremećaji spavanja
Stručnjaci upozoravaju da sedam ili osam sati sna ne znači nužno i kvalitetan odmor. Osobe koje se redovno bude umorne ili imaju jutarnje glavobolje možda imaju poteškoće sa spavanjem zbog kojih bi trebalo da se posavetuju sa lekarom.
Nekvalitetan san povezuje se sa nizom kardiovaskularnih i kardiometaboličkih bolesti.
"Na primer, postoje dokazi da je kratko trajanje sna povezano sa povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara, a poremećaji spavanja takođe se dovode u vezu sa bolestima srca i moždanim udarima", istakao je Aneni.
Slivnik dodaje da je spavanje svojevrstan mehanizam pomoću kojeg se organizam obnavlja i prikuplja energiju.
"Nedostatak sna može da poveća stres i anksioznost i pojača telesne reakcije povezane sa odgovorom na opasnost. Ti mehanizmi mogu dodatno da opterete srce, posebno ako traju duže vreme, i tako povećaju rizik od kardiovaskularnih bolesti", objasnio je.
Žene bi mogle da budu osetljivije
Dugotrajna izloženost stresu može, između ostalog, da doprinese razvoju visokog krvnog pritiska, jednog od važnih faktora rizika za bolesti srca i krvnih sudova. Autori istraživanja navode i da poremećaji cirkadijalnog ritma predstavljaju faktor rizika za razvoj dijabetesa tipa 2, koji dodatno povećava verovatnoću nastanka kardiovaskularnih bolesti.
Jedan od zanimljivijih nalaza istraživanja odnosi se na razlike između muškaraca i žena.
"Ono što mi je takođe privuklo pažnju jeste činjenica da je povezanost, čini se, bila izraženija kod žena nego kod muškaraca“, rekao je Aneni.
Autori studije navode da je takav rezultat u skladu sa ranijim istraživanjima koja su pokazala da su žene osetljivije na poremećaje cirkadijalnog ritma izazvane svetlošću. Takođe, prethodna istraživanja pokazala su da žene koje rade u noćnim smenama imaju veće stope srčane insuficijencije nego muškarci koji rade u istim uslovima.
Izloženost svetlosti
Ipak, naučnici upozoravaju da postoje određena ograničenja koja treba uzeti u obzir prilikom tumačenja rezultata. Pre svega, nije poznato iz kojih izvora je dolazila svetlost kojoj su učesnici bili izloženi. To znači da istraživači nisu mogli da utvrde da li su na rezultate uticale ulične svetiljke, televizori, tableti, mobilni telefoni ili neki drugi izvori veštačkog osvetljenja.
Osim toga, čak 97 odsto učesnika bili su belci, zbog čega se rezultati ne mogu bez dodatnih istraživanja jednako pouzdano primeniti na sve populacije.
"Nadam se da će biti sprovedeno još istraživanja koja će potvrditi ove nalaze i direktno objasniti zašto izloženost svetlosti tokom noći dovodi do bolesti srca. Pretpostavljam da će odgovori biti povezani sa kvalitetom i trajanjem sna", rekao je Aneni.
Iako su potrebna dodatna istraživanja kako bi se preciznije utvrdili mehanizmi povezanosti noćne svetlosti i kardiovaskularnog zdravlja, stručnjaci smatraju da je smanjivanje izloženosti veštačkom osvetljenju tokom spavanja razumna preventivna mera.
Ograničite izloženost jakom svetlu
Jedan od jednostavnijih koraka jeste zamračivanje spavaće sobe, na primer postavljanjem zavesa koje ne propuštaju svetlost, kao i gašenje nepotrebnih izvora osvetljenja pre odlaska na spavanje. Takođe se preporučuje ograničavanje izloženosti jakom svetlu sa ekrana mobilnih telefona, televizora i drugih elektronskih uređaja neposredno pre spavanja.
"Živimo u društvu u kojem ljudi ne spavaju onoliko dobro koliko bi trebalo i ne pridaju snu dovoljno važnosti", upozorio je Aneni.
Odraslima se preporučuje između sedam i devet sati sna svake noći, uz nastojanje da svakodnevno odlaze na spavanje i bude se u približno isto vreme.
"Što je vaš san zdraviji, to ste i vi zdraviji. Kada govorimo o kardiovaskularnim bolestima, kvalitetniji san povezan je sa manjim rizikom od njihovog razvoja", dodao je.
Ipak, kvalitetan san samo je jedan od faktora koji doprinose očuvanju zdravlja srca. Slivnik svojim pacijentima često preporučuje smernice Američkog udruženja za srce (American Heart Association), poznate pod nazivom "Life's Essential 8", koje obuhvataju osam ključnih oblasti važnih za kardiovaskularno zdravlje.
Možda vas zanima
Spavate duže vikendom? Ova navika može ozbiljno da ugrozi srce
Kasnije odlaženje na spavanje i duže spavanje vikendom mogli bi da budu povezani sa većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
22:00
6.11.2026.
10 d
Mačka želi da spava na vašim grudima? Nemojte da joj branite, biće vam lakše posle ovoga
Mačke privlači toplota ljudskog tela, ali i ritam disanja i otkucaji srca, koji mogu da deluju umirujuće.
21:57
20.10.2026.
27 d
Uravnotežena ishrana
Među njima su uravnotežena ishrana bogata povrćem, voćem, nemasnim izvorima proteina, orašastim plodovima i semenkama, redovna fizička aktivnost, prestanak pušenja i dovoljno kvalitetnog sna.
Preporučuje se najmanje 120 minuta umerene fizičke aktivnosti nedeljno, poput hodanja ili baštovanstva, odnosno 75 minuta intenzivnije aktivnosti, na primer trčanja ili plivanja.
Jednako je važno održavati zdravu telesnu težinu i kontrolisati nivo holesterola, šećera u krvi i krvni pritisak.
"Ako se pridržavamo tih osam smernica, možemo mnogo da učinimo kako bismo smanjili rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti", zaključio je Slivnik.
Iako će buduća istraživanja tek morati detaljnije da razjasne koliko veštačka svetlost tokom noći utiče na zdravlje srca, dosadašnji rezultati ukazuju na to da uslovi u kojima spavamo mogu biti važniji nego što se ranije pretpostavljalo. Zamračena spavaća soba i redovan raspored spavanja jednostavne su promene koje mogu da doprinesu kvalitetnijem noćnom odmoru.

Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar