Domaćin: London (Engleska) 29. jul – 14. avgust 1948. Zemalja učesnica: 59 Sportista: 4.104 (3.714 muškaraca i 390 žena) Sportova: 17 Stadion: Vembli Najviše medalja: SAD 84 (38 zlatnih)
Još uvek bombama izrovan London dobio je domaćinstvo, simbolično kao prestonica zemlje pobednice u ratu i prvog grada domaćina još od 1936. i Berlina.
London je ujedno postao drugi grad (posle Pariza), koji je po drugi put bio domaćin Igara.
Pre ovih, za 1940. su zakazane Igre u Helsinkiju, a potom i četiri godine kasnije u Londonu. Međutim, obe su otkazane iz očiglednih razloga.
Uspomene na rat još uvek su bile sveže, te poziv za učešće nisu dobile Nemačka i Japan. U Londonu nisu nastupili ni sportisti Sovjetskog Saveza, s obzirom na to da on nije bio član MOK-a.
Od Londona uveden je običaj dodele Olimpijskih diploma za šest prvoplasiranih takmičara ili ekipa u svakoj disciplini.
Zlatnu medalju na igrama po prvi put je osvojila Aforamerikanka. Alisa Koučmen iz Olbanija u Džordžiji pobedila je u skoku uvis rezultatom 1,68 m.
Samo dvoje takmičara odbranilo je zlatne olimpijske medalje u pojedinačnim disciplinama nakon 12 godina pauze.
Profimedia
Čehoslovačkom reprezentativcu Janu Brzaku to je uspelo u kanuu, dok je isto uradila i desetostruka svetska šampionka u mačevanju Ilona Elek.
Robert Bob Matijas iz SAD je sa 17 godina i devet meseci osvojio je zlatnu medalju u desetoboju i na taj način postao najmlađi atletski šampion svih vremena. Atletikom je počeo da se bavi četiri meseca pre Igara.
Finski gimnastičar Veiko Huhtanen je osvojio tri zlatne, jednu srebrne i jednu bronzanu medalju.
Prvu olimpijsku medalju u Londonu, u trci na 10.000 metara, osvojio je i slavni češki dugoprugaš Emil Zatopek.
Međutim, glavna zveza u Londonu bila je holandska atletičarka Fani Blankers-Koen, koja je osvojila četiri zlatne medalje u sprinterskim disciplinama.
"Leteća domaćica", iako je bila trudna, slavila je u trkama na 100, 200, 4x100 i 80 metara prepone.
MOK joj nije dozvolio da se takmiči u skokovima udalj i uvis, disciplinama u kojima je uoči Olimpijskih igara oborila svetske rekorde.
Profimedia
Na našim prostorima, uporedo sa onim većim, došlo je i do građanskog rata. Posledično tome i do promene vlasti.
Sa komunistima je zavladalo novo državno uređenje, sa kojim je i sama država dobila novi naziv – Federativna Narodna Republika Jugoslavija (potom i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija).
Stvoreni su uslovi za najuspešniji olimpijski period u istoriji države ma kako se ona zvala i ko je činio.
U periodu od 1948. do 1992, jugoslovenski olimpijci su došli do 75 odličja, od čega 23 zlatnih.
Novoformirana država je poslala u London 96 sportista, ali se vratila sa samo dve medalje i to srebrne.
Atletičar Ivan Gubijan je bio drugi u bacanju kladiva, dok su očekivanja napokon opravdali i fudbaleri.
Redom su padali Luksemburg, Turska i Velika Britanija, ali su Šveđani ostala nerešena zagonetka za Mitića, Bobeka, Šoštarića i ostatak ekipe.
Upravo je njihova medalja bila simbolična deseta za Jugoslaviju.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković obrazložio je razloge odluke da se povuče iz Profesionalnog udruženja teniskih igrača (PTPA), organizacije čijem je osnivanju lično doprineo.
Srpska teniserka Olga Danilović se plasirala u drugo kolo Australijan opena pošto je posle velike drame savladala 45-godišnju tenisku legendu Venus Vilijams u tri seta – 6:7, 6:3, 6:4.
Atletičarka Angelina Topić i rvač Aleksandar Komarov proglašeni su za najuspešnije sportiste Srbije za 2025. godinu u izboru Olimpijskog komiteta Srbije.
Svetska fudbalska federacija (FIFA) podelila je na sastanku u Dohi kontinentalne kvote za ućešče reprezentacija na Olimpijskim igrama 2028. u Los Anđelesu.
U Ministarstvu sporta Republike Srbije održan prvi zajednički sastanak ministra sporta Zorana Gajića i predsednika Olimpijskog komiteta Srbije Dejana Tomaševića.
Pod svodom Beogradske arene u nedelju (20.30) bićemo svedoci novog vaterpolo klasika između Srbije i Mađarske, meča koji može da donese kartu za polufinale EP.
Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar