Prošle godine stigla je medalja sa Svetskog prvenstva, opet se nadamo uspesima... Ali i kada ne ide o košarci se priča.
Knjiga istaknutog sportskog novinara se bavi, pre svega, olimpijskim medaljama, ali i velikim igračima kroz istoriju srpske, nekada jugoslvoenske košarke.
U ovoj knjizi su podsećanja i sećanja na velike trenere i velike igrače: Nikolića, Ivkovića, Koraća, Kapičića...
Kroz razgovore o svojim bogatim karijerama, priče ispredaju Kićanović, Divac, Dalipagić, Slavnić, Bodiroga, Paspalj, Đorđević, Bogdanović, Jokić, Svetislav Pešić, Marina Maljković, Željko Obradović i veliki tim pobednika.
Autor knjige, ali i svi ljubitelji sporta verujemo da su ovo pripreme za ono što nas tek čeka – nove medalja kojima će biti ispisane nove stranice srpskog sporta.
Šaranović: "Važno je pričati o dobrim i velikim stvarima"
Izvor: prva
"Šteta što zemlja koja toliko voli sport i ima toliko toga ostvarenog u sportu ima i toliko mali broj knjiga posvećenih sportu, sportistima i velikim događajima. A mislim da je jedan od najboljih načina da se nekim mladim ljudima predstavi dobra strana onoga što deluje kao napor i što je u suštini jedna dugačka i komplikovana i prilično neizvesna investicija, kao što je treniranje dugogodišnje. Da pokaže da su neki pre svega uporni i vredni uspeli da dostignu ozbiljne visine i postanu veliki. Da se sve to negde vratilo, isplatilo ili šta je već primerenija reč. Zanimljivo je kada pričaju veliki asovi i ogromni sportisti o svojoj prošlosti koliko su nepretenciozni, koliko im se čini da je sve to normalno i uobičajeno, jako malo stvari ističu i kao da je sve sasvim logično kada se sagleda iz njihove perspektive", objašnjava Šaranović za B92.sport šta ga je motivisalo da napiše ovu knjigu.
Šta je njima značila reprezentacija?
"Ne mislim da je prava formulacija 'otrgnuti od zaborava', ali svakako mislim da jeste važno pričati o dobrim i velikim stvarima koje su se dešavale i posebno o tom odnosu prema reprezentaciji s obzirom da živimo vreme u koje skoro da ne računajući ovako velike i važne događaje kao što su Olimpijske igre, reprezentativni sport svelo na nešto mnogo manje važno od klupskog i to ne smao kod nas nego svuda. I onda je interesantno čuti i koliko toleracije i razumevanja imaju, to je s jedne strane, i koliko je njima odlazak da se priprema mesecima posle naporne sezone i da se igra za reprezentaciju celo leto bila dobra, lepa, važna stvar i koliko su se tome radovali i koliko ih je to ispunjavalo, a nikad nisu doživljavali kao obavezu. I to razne generacije i razni profili igrača pričaju", kaže autor knjige.
"Onim mlađim je svašta tu novo i neobično, onim srednjima i starijima ima poznatnih stvari, ali ima i nepoznatih. Mene su neke iznenadile, koje sam mogao da čujem od svojih sagovornika ili koje sam mogao da nađem u nekim ranijim intervjuima i izjavama kada sam se priprema. Pa je s te strane zanimljivo čuti. Znamo rezultate, možemo da vidimo bilo gde spisak medalja i ustanovimo šta su sve veliko i važno ostvarili, ali njihova živa reč, njihova razmišljanja, njihova sećanja o velikim takmičenjima i rezultatima, uspesima i nekada neuspesima u jednom periodu jugoslovenskog pa srpskog sporta koji je bio vrlo težak i mučan zbog toga što jednostavno nisu mogli da se takmiče neki od njih u najboljim svojim godinama. I to je jedan deo paketa koji govori zašto smo zemlja košarke".
A da li smo i dalje "zemlja košarke"?
"I ta teza se stalno postavlja – da li smo i dalje? I hoćemo li biti... Ne znam da li ćemo biti, voleo bih i bilo bi značajno, ali još uvek jesmo zato što se o košarci priča, zato što su vesti iz košarke važne vesti, imaju mnogo komentara, imaju mnogo emocija i strasti i na kraju krajeva dokle god smo ljuti i pomalo razočarani svaki put kada reprezentacija izgubi od velesila, npr. ako izgubi od Amerikanaca, uvek će ne naći to 'e, šteta, da smo imali ovo, da smo mogli ono'. Dokle god verujemo da pripadamo tom apsolutnom vrh, a ima razloga da verujemo, na kraju krajeva reprezentacija Srbije je igrala finale prethodnog Svetskog prvenstva, a kroz istoriju kada se pogleda broj medalja na najvećim takmičenjima nema nikakve sumnje. Sve od sedamdesetih godina prošlog veka, dakle 50 i koju, na ovim prostorima može da se navija za one najveće i najbolje, onda je nekako i logično valjda da je košarka velika i važna tema i da mi sebe smatramo zemljom košarke", zaključio je Šaranović.
U večernjoj sesiji prvog dana takmičenja na Evropskom prvenstvu u Birmingemu pratili smo nastupe naših atletičarki Ivane Španović, Aleksandrije Mitrović, Milice Emini i Armina Sinančevića.
Nekadašnji centar Crvene zvezde Majk Cirbes govorio je o teškom periodu provedenom u Makabiju iz Tel Aviva, koji je opisao kao „crno poglavlje“ svoje karijere.
Nakon uvođenja privremenih mera u Košarkaškoj ligi Srbije, zbog kojih je doveden u pitanje početak domaćeg prvenstva, oglasio se i predsednik Skupštine UK KLS Srećko Otović.
Fudbaleri Crvene zvezde poraženi su od Hapoel Ber Ševe rezultatom 1:0 u mađarskom Sombathelju, u prvom meču trećeg kola kvalifikacija za Ligu šampiona.
Trener Crvene zvezde Dejan Stanković nije krio razočaranje posle poraza od Hapoel Ber Ševe (1:0) u prvom meču trećeg kola kvalifikacija za Ligu šampiona.
Nakon uvođenja privremenih mera u Košarkaškoj ligi Srbije, zbog kojih je doveden u pitanje početak domaćeg prvenstva, oglasio se i predsednik Skupštine UK KLS Srećko Otović.
Ženska košarkaška reprezentacija Srbije do 18 godina ostala je bez medalje na Evropskom prvenstvu, pošto je u utakmici za treće mesto poražena od Finske rezultatom 75:52 (18:10, 8:18, 27:12, 22:12).
Nakon uvođenja privremenih mera u Košarkaškoj ligi Srbije, zbog kojih je doveden u pitanje početak domaćeg prvenstva, oglasio se i predsednik Skupštine UK KLS Srećko Otović.
Nik Vajler-Beb nije klasičan plejmejker čiji se uticaj na igru meri time koliko dugo drži loptu u rukama. On je mnogo više kombo bek, igrač koji može da preuzme različite uloge u zavisnosti od potreba ekipe.
"Najviše me je impresioniralo to što je vrlo brzo stavila tačku na jednu vrhunsku karijeru u skoku udalj i sa neverovatnom željom krenula u nove izazove u novoj disciplini", kaže Goran Obradović.
Italija je na vrhu liste zemalja sa najagresivnijim vozačima, dok su Velika Britanija i SAD takođe visoko rangirane. Istraživanje je otkrilo i koje vozačke navike najviše nerviraju druge učesnike.
Saobraćajna policija u Srbiji uvodi android uređaje koji u realnom vremenu prikazuju prekršaje zabeležene kamerama, a određene kazne moći će da se plate odmah na licu mesta.
Bokser motor postoji više od 120 godina, a danas ga uglavnom koriste Porsche i Subaru. Njegova konstrukcija donosi nisko težište, manje vibracija i prepoznatljiv karakter, ali ima i svoje mane.
Dva vlasnika Mercedes-AMG automobila tvrde da ih je metalni logo na sportskim sedištima opekao nakon što se zagrejao na suncu. Zbog navodnog problema pokrenuta je grupna tužba u SAD.
Komentari 1
Pogledaj komentare Pošalji komentar