Kako piše Basketnews, Evroliga će poput NBA lige uvesti novi finansijski pravilnik sa "salary cap" i porezom na luksuz.
Ekipe sa A licencom će morati da potroše minimum 32% novca prosečno zarađenog u poslednje dve godine, plaćaće porez na luksuz ukoliko pređu 40% potrošenog novca u skladu sa zaradama.
Najveći limit biće na 60% uz više naknade, a radi se o istorijskoj promeni za evropsku košarku jer ćemo ovakav sistem videti po prvi put.
Zašto je Evroliga ovo uradila?
"Uskladiti ciljeve zainteresovanih strana upućivanjem na minimalne i maksimalne nivoe plata sa kolektivno ostvarenim prihodima klubova, jačanjem komercijalnog partnerstva između njih. Promovisati održivost i konkurentsku ravnotežu uspostavljanjem raspona troškova igrača koji su jednaki za sve timove u takmičenju na osnovu kolektivnih prihoda klubova. Da spreči neprikladne prakse praćenjem usklađenosti svakog kluba sa unapred utvrđenim nivoima pre registracije igrača svake sezone. Povećati transparentnost među timovima koji učestvuju. Takođe je važno napomenuti da će gornja granica plata koegzistirati sa već aktivnim propisima o finansijskoj stabilnosti i fer-pleju, kao što je sistem zaostalih obaveza ili kontrole ukupne finansijske pozicije klubova", navodi Evroliga prema pisanju Basketnews.
EPA-EFE/RONALD WITTEK
Kada "salary cap" stupa na snagu je ono što sve zanima, a ukratko rečeno, biće to od sezone 2027/28 prema objavi Evrolige.
Tranzicioni period kreće od sezone 2024/25, dakle predstojeće, kada će klubovi morati da se adaptiraju na nove regulacije i meriti progres tokom naredne dve sezone sve dok pravilnik i zvanično ne stupi na snagu.
"Salary cap" odnosno kontrolisani budžet biće računat po tome koliko svaki klub sme da potroši novca godišnje u skladu sa zaradama u poslednje dve sezone, kao što je navedeno na početku teksta.
Gledaće se zarada od marketinga i prodaje, zarade na dan utakmice i treća kategorija je stavljena pod "ostalo" što daje dosta fleksibilnosti.
Postojaće tri nivoa plata: Niski nivo, osnovni i visoki.
Pedja Milosavljevic / STARSPORT
Niski nivo je najjednostavniji, tim mora da potroši 32% zarade kada se saberu poslednje dve godine. Primera radi, ako je tim zaradio 10 miliona evra moći će da potroši 3,2 miliona evra na igrački kadar.
To je, naravno za timove sa A licencom, oni koji nemaju A licencu imaće manji dozvoljeni procenat potrošnje na izgradnju tima.
Osnovni nivo će dozvoliti ekipama da potroše 40% zarada u istom periodu, a to neće uključivati dva najplaćenija igrača, igrače mlađe od 23 godine, igrače povređene na duži vremenski period, igrače koji su u timu duže od tri godine (nebitno da li su vezane ili ukupno) i igrače sa prosečnom zaradom.
Ovo poslednje je najkomplikovanije jer takozvani "medium-range exception" znači "Puna plata jednog igrača u timu, bazirana na minimumu i maksimumu osnovne plate u procentima", tako da nije baš najjasnije šta su ovime hteli da kažu.
Primer koji su dali: Ako je tim zaradio 20 miliona evra, prosečna zarada u ovom pravilu je 600.000 evra.
Visoki nivo zarade je sličan osnovnom, ali ima dve ključne razlike. Prva je dozvola da tim sa A licencom potroši 60% zarade, ali dva najplaćenija igrača ne ulaze u izuzetak, dok u osnovnom ulaze.
Ako tim potroši 6 miliona na tim, neće se računati plate za igrače mlađe od 23 godine, igrače povređene na duži vremenski period, igrače koji su u timu duže od tri godine (nebitno da li su vezane ili ukupno) i igrače sa prosečnom zaradom.
Trenutno A licencu imaju: Barselona, Real Madrid, Baskonija, Olimpija Milano, Anadolu Efes, Fenerbahče, Makabi Tel Aviv, Žalgiris Kaunas, Bajern Minhen, Asvel, Panatinaikos i Olimpijakos.
Photo by Nikola Gligic/Starsport.rs
Kazne iliti penali će postojati baš kao i u NBA ligi gde će timovi koji pređu granicu plaćati porez na luksuz i on će se odnositi na osnovni nivo i visoki nivo budžeta.
Novac koji timovi plate za porez na luksuz biće raspoređen ostalim timovima koji nisu prešli zadate granice budžeta.
Bivši NBA centar Enes Kanter Fridom napravio je novi korak u svojoj kontroverznoj nameri da zaigra u WNBA ligi, pošto je zvanično predao dokumentaciju za prijavu na draft 2027. godine.
Loše vesti stigle su iz Barselone. Mladi krilni napadač Roni Bardži doživeo je tešku povredu kolena na treningu u ponedeljak i pokidao prednji ukršteni ligament.
U večernjoj sesiji prvog dana takmičenja na Evropskom prvenstvu u Birmingemu pratili smo nastupe naših atletičarki Ivane Španović, Aleksandrije Mitrović, Milice Emini i Armina Sinančevića.
Fudbaleri Crvene zvezde poraženi su od Hapoel Ber Ševe rezultatom 1:0 u mađarskom Sombathelju, u prvom meču trećeg kola kvalifikacija za Ligu šampiona.
Trener Crvene zvezde Dejan Stanković nije krio razočaranje posle poraza od Hapoel Ber Ševe (1:0) u prvom meču trećeg kola kvalifikacija za Ligu šampiona.
Jovanović je potom postavio pitanje odgovornosti domaćih stručnjaka i razloga zbog kojih srpski treneri nisu uspeli da zadrže kontinuitet na klupama Partizana i Crvene zvezde.
Ugledni košarkaški portal BasketNews napravio je prvi presek učinka evroligaških klubova u letnjem prelaznom roku, a među analiziranim ekipama našli su se i Crvena zvezda i Partizan.
Bivši NBA centar Enes Kanter Fridom napravio je novi korak u svojoj kontroverznoj nameri da zaigra u WNBA ligi, pošto je zvanično predao dokumentaciju za prijavu na draft 2027. godine.
Loše vesti stigle su iz Barselone. Mladi krilni napadač Roni Bardži doživeo je tešku povredu kolena na treningu u ponedeljak i pokidao prednji ukršteni ligament.
Nik Vajler-Beb nije klasičan plejmejker čiji se uticaj na igru meri time koliko dugo drži loptu u rukama. On je mnogo više kombo bek, igrač koji može da preuzme različite uloge u zavisnosti od potreba ekipe.
"Najviše me je impresioniralo to što je vrlo brzo stavila tačku na jednu vrhunsku karijeru u skoku udalj i sa neverovatnom željom krenula u nove izazove u novoj disciplini", kaže Goran Obradović.
Toyota je razvila potpuno novi 4.0 litarski V8 sa dva turbopunjača, 640 KS i tehnologijom toplotne zaštite kakva se koristi u avio-industriji. Prvi će ga dobiti novi superautomobil GR GT.
Kineski naftni gigant Sinopec počeo je da pretvara benzinske stanice u punktove za ultrabrzo punjenje električnih automobila. BYD punjači od 1.500 kW mogu da dopune bateriju za samo devet minuta.
Mazda vraća CX-3 u potpuno novom izdanju. Kamuflirani prototip nove generacije prvi put je prikazan u okviru finansijske prezentacije kompanije, a proizvodnja bi trebalo da počne 2027. godine.
Peregryn GT-R sa 700 KS i centralno postavljenim V8 motorom želi da se suprotstavi Chevroletu Corvette ZR1, uz znatno manju masu, siroviji karakter i proizvodnju u maloj seriji.
Hakerska grupa Kimsuki razvila je sopstvene AI alate za analiziranje ukradenih podataka, pravljenje opasnijih fišing kampanja i pisanje zlonamernog koda.
Komentari 20
Pogledaj komentare Pošalji komentar